Kretanje čovjeka
Uvod
Gužva na pješačkom prijelazu.
Zahvaljujući specijaliziranom sustavu organa čovjek se može kretati. Kako je građen sustav organa za kretanje?
Čemu služi kostur i kako je građen
Kostur je potporanj našeg tijela. On našem tijelu daje čvrstoću i oblik, ali i štiti osjetljive unutarnje organe, npr. lubanja štiti mozak, a rebra štite pluća i srce. Kostur čovjeka čine tri velike skupine kostiju: kosti glave, kosti trupa i kosti udova.
Pogledaj pobliže kako je građena kralježnica.
Kako su kosti međusobno povezane?
Kosti lubanje su povezane čvrstom, nepomičnom vezom koja se naziva šav. Što misliš, zašto je važno da kosti lubanje nisu potpuno srasle kod beba?
Primjećuješ li kako se prsni koš širi i skuplja prilikom disanja? To je moguće zahvaljujući elastičnoj vezi rebara s prsnom kosti. Oni su povezani hrskavicom što omogućuje pomicanje prsnog koša pri udisaju i izdisaju. Možeš li zamisliti disanje bez pomicanja prsnoga koša? Možeš li zamisliti kretanje bez hrskavice između kralježaka?
Kosti ruku i nogu možemo pomicati zahvaljujući pomičnoj vezi između dvije kosti koja se zove zglob. Kosti zgloba su međusobno povezane čvrstim elastičnim vezama - ligamentima koje osiguravaju čvrstoću i pokretljivost zgloba. Unutar zgloba nalaze se hrskavica i tekućina koje smanjuju trenje pri pokretu.
Pogledaj priloženi video i odgovori na pitanja:
1. Kako bi izgledalo kretanje čovjeka koji nema zglobove? Pokušaj oponašati takvo kretanje.
2. Gdje su u tijelu smješteni kuglasti zglobovi?
Kosti lubanje su povezane čvrstom, nepomičnom vezom koja se naziva šav.
Što misliš, zašto je važno da kosti lubanje nisu potpuno srasle kod beba?
Primjećuješ li kako se prsni koš širi i skuplja prilikom disanja?
To je moguće zahvaljujući elastičnoj vezi rebara s prsnom kosti.
Oni su povezani hrskavicom što omogućuje pomicanje prsnog koša pri udisaju i izdisaju.
Možeš li zamisliti disanje bez pomicanja prsnoga koša?
Možeš li zamisliti kretanje bez hrskavice između kralježaka?
Kosti ruku i nogu možemo pomicati zahvaljujući pomičnoj vezi između dvije kosti koja se zove zglob.
Kosti zgloba su međusobno povezane čvrstim elastičnim vezama - ligamentima koje osiguravaju čvrstoću i pokretljivost zgloba.
Unutar zgloba nalaze se hrskavica i tekućina koje smanjuju trenje pri pokretu.
Pogledaj priloženi video i odgovori na pitanja:
1. Kako bi izgledalo kretanje čovjeka koji nema zglobove? Pokušaj oponašati takvo kretanje.
2. Gdje su u tijelu smješteni kuglasti zglobovi?
Sastav kosti
Kost je živa, prokrvljena i prožeta živcima. Pogledaj priloženi interaktivni element i ponovi građu kosti. Što je okoštavanje?
Mišići i pokret
Pogledaj priloženi video o mišićima, a zatim odgovori na pitanja:
1. Kako su građeni mišići?
2. Kako nazivamo mišiće koji su vezani uz kosti?
3. Na koji način mišići rade zajedno?
Poprečnoprugasti mišići rade u paru. Pogledaj kako to izgleda na primjeru dvoglavog i troglavog mišića ruke.
Što je mišićima potrebno za rad?
Za rad mišića potrebna je energija. Najvažnija za dobivanje energije u mišiću je hranjiva tvar glukoza. Oksidacijom glukoze oslobađa se energija pri čemu nastaju ugljikov dioksid i voda. Nastale tvari krv odnosi do pluća i bubrega gdje se izlučuju. Osim iz glukoze, energija se može osigurati iz čestica masti u mišićnim stanicama što se događa tijekom dugotrajnoga napora. Postoje i zalihe pričuvne tvari glikogena, složenog šećera sličnog škrobu, koji se brzo razgradi u glukozu iz koje se dobiva energija.
Trčiš li sprint ili izvodiš neku drugu kratkotrajnu i snažnu aktivnost, mišići će se opskrbljivati energijom odvijanjem razgradnje tvari u svojim stanicama bez prisutnosti kisika. To je anaerobno disanje. Tijekom anaerobnog disanja nastaje mliječna kiselina. Nakupljanje mliječne kiseline može izazvati vrućinu i umor te bol u mišićima. Odmorom mišića bol popušta jer se mliječna kiselina odnosi krvlju iz mišića čime oni postaju ponovno spremni za rad.
Za razliku od anaerobnog disanja, aerobno disanje se odvija pri umjerenoj fizičkoj aktivnosti poput hodanja, vožnje bicikla, plivanja i sl. Mišići tada dobivaju dovoljno kisika pa se u njihovim stanicama odvija razgradnja hranjivih tvari biološkom oksidacijom sve do ugljikovog dioksida i vode uz oslobađanje energije.
Za rad mišića potrebna je energija.
Najvažnija za dobivanje energije u mišiću je hranjiva tvar glukoza.
Oksidacijom glukoze oslobađa se energija pri čemu nastaju ugljikov dioksid i voda.
Nastale tvari krv odnosi do pluća i bubrega gdje se izlučuju.
Osim iz glukoze, energija se može osigurati iz čestica masti u mišićnim stanicama što se događa tijekom dugotrajnoga napora.
Postoje i zalihe pričuvne tvari glikogena, složenog šećera sličnog škrobu, koji se brzo razgradi u glukozu iz koje se dobiva energija.
Trčiš li sprint ili izvodiš neku drugu kratkotrajnu i snažnu aktivnost, mišići će se opskrbljivati energijom odvijanjem razgradnje tvari u svojim stanicama bez prisutnosti kisika.
To je anaerobno disanje.
Tijekom anaerobnog disanja nastaje mliječna kiselina.
Nakupljanje mliječne kiseline može izazvati vrućinu i umor te bol u mišićima.
Odmorom mišića bol popušta jer se mliječna kiselina odnosi krvlju iz mišića čime oni postaju ponovno spremni za rad.
Za razliku od anaerobnog disanja, aerobno disanje se odvija pri umjerenoj fizičkoj aktivnosti poput hodanja, vožnje bicikla, plivanja i sl.
Mišići tada dobivaju dovoljno kisika pa se u njihovim stanicama odvija razgradnja hranjivih tvari biološkom oksidacijom sve do ugljikovog dioksida i vode uz oslobađanje energije.
Kako upravljati radom mišića?
Tri su vrste mišićnog tkiva. Pronađi ih na priloženom interaktivnom elementu.
Radom kojih mišića možemo upravljati? Zamisli da su svi mišići pod utjecajem naše volje. Ispričaj kako bi ti prošao jedan dan takvog života. Kakve su priče ispričali ostali učenici iz tvog razreda?
Kako sačuvati zdravlje sustava organa za kretanje
Većina poteškoća i bolesti sustava organa za kretanje može se izbjeći poboljšanjem kvalitete života; pravilnim držanjem i kretanjem, vježbanjem te pravilnom prehranom. Prouči koje su najčešće ozljede i bolesti sustava organa za kretanje.
Loše držanje, premalo kretanja i vježbanja u tijeku razvoja mladog organizma pogoduju iskrivljenju kralježnice. Do iskrivljenja kralježnice može doći u dječjoj dobi zbog neravnomjernog razvoja mišića leđa i grudi ili zbog nekih bolesti kao što je rahitis. Obrati pozornost kako sjediš u školskoj klupi. Pravilno je sjedenje uspravnih leđa. Pognutim i nepravilnim sjedenjem nastaju bolovi u kralježnici. Nepravilno držanje pri sjedenju i nošenju tereta u školskoj dobi može stvarati poteškoće i bolesti kralježnice u odrasloj dobi. Bavljenje sportom, osobito plivanjem, jača mišiće i pomaže pravilnom držanju.
Ako staneš mokrim stopalima na tvrdi pijesak, ostaje trag tvojih stopala. Isto možeš isprobati s kartonskom podlogom. Promotri oblik svog otiska stopala. Usporedi ga sa slikom u prilogu. U male djece je svod stopala spušten zbog jastučića masnoće na donjem dijelu stopala. Luk se stvara hodanjem i jačanjem mišića.
Na zdravlje kostiju utječe pravilna prehrana. Mlijeko, mliječni proizvodi, meso i plava riba bogati kalcijem i vitaminom D omogućuju jačanje kostiju što je važno tijekom razvoja kostiju. Ako nedostaje vitamina D, smanjuje se ulaganje kalcijeva fosfata u kosti, kosti nisu dovoljno čvrste i krive se. To je bolest rahitis. Vitamin D nastaje u našem organizmu djelovanjem ultraljubičastoga zračenja za što je dovoljno desetak minuta dnevnog izlaganja suncu u našim krajevima.
Starenjem se sve manje ulaže kalcija u kosti, smanjuje se gustoća kosti te se može razviti bolest osteoporoza. Kosti postaju krhke, šupljikave, lakše se lome već pri nespretnom padu ili većem opterećenju. Bolest je češća u starijih žena jer u menopauzi se više troši kalcij nego što se ulaže u kosti. Proces se može usporiti unošenjem dovoljno kalcija i vitamina D u organizam te kretanjem i umjerenim vježbanjem.
Najteža ozljeda kostiju je prijelom. Do prijeloma dolazi pri prevelikom opterećenju kosti, primjerice, pri nezgodnom padu.Teška je ozljeda otvoreni (vanjski) prijelom pri kojem kost probije mišić i kožu za razliku od zatvorenog (unutarnjeg) prijeloma. Ako nije došlo do potpunog prijeloma govorimo o napuknuću kosti. Tijekom zacjeljivanja prijeloma kosti, kost mora mirovati. To se postiže imobilizacijom tj. učvršćivanjem kosti obuhvaćajući dva susjedna zgloba pomoću sadrene udlage (gipsa). Kod složenih prijeloma primjenjuje se kirurški zahvat kako bi kost pravilno i brže zarasla. Tijekom mirovanja mišići oslabe - atrofiraju. Nakon skidanja gipsa potrebna je fizikalna terapija. Odgovarajuća rehabilitacija pod vodstvom fizioterapeuta ojačat će mišiće i povećati opseg pokreta što će pospješiti oporavak.
Pri naglom pokretu, nepravilnom doskoku i sl. može doći do ozljede uganuća zgloba. Uvrtanjem zgloba, primjerice gležnja, može doći do ozljede ligamenata koji ga učvršćuju pa zglob natekne te ga je potrebno učvrstiti elastičnom trakom i mirovati, stavljati obloge i držati nogu na povišenom mjestu. Pri iščašenju zglob se pomakne iz normalnog položaja te ga liječnik treba namjestiti te nakon toga imobilizirati.
I mišići mogu podlegnuti ozljedama, pogotovo jer su oni aktivni pokretači sustava organa za kretanje. Sjeti se boli u mišićima koju si vjerojatno osjetio nakon napornog treninga! Bol je nastupila radi trganja mišićnih vlakana. Zasigurno si osjetio olakšanje kada se bol smanjila nakon nekoliko dana odmora. Mišić se može pri jačem naprezanju istegnuti, a pri snažnom udarcu čak i puknuti. Pri takvim težim ozljedama mišića i tetiva ipak će biti potrebno liječenje.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Pogledaj priloženi videozapis o građi kostura čovjeka. Temeljem viđenog izradi umnu mapu u digitalnom alatu Popplet ili u bilježnici. Pritom ti mogu pomoći pitanja:
- Koja je uloga kostura?
- Na koji način kosti sudjeluju u kretanju?
- Na koje glave tri regije smo podijelili kostur čovjeka?