Sisavci su skupina kralježnjaka koja se kreće na tlu, u vodi i u zraku. Pokretljivost njihovih udova ovisi o načinu života, ali i okolišu u kojem žive. Većina sisavaca kreće se četveronoške pa su im prednji i stražnji udovi podjednako razvijeni. Šišmiši lete pomoću letnice - kože razapete između kostiju udova, dok morski sisavci plivaju pomoću peraja.

Oblikom i građom svoga tijela ptice su u potpunosti prilagođene letenju. Pri letenju, najveći problem je savladati silu gravitacije. Kako bi u tome uspjele, ptice na svome tijelu imaju čitav niz prilagodbi.

Letenje osigurava mnoge prednosti; olakšavaju lov jer mnoge ptice se hrane letećim kukcima čime osiguravaju hranu visoke nutritivne vrijednosti. Letenjem se ptica lako spašava pred grabežljivcima koji se kreću po tlu. Letenje omogućava seobe ptica u toplije krajeve u potrazi za hranom ili prostorom za razmnožavanje.

Gmazovi se kreću raznoliko.

Vodozemci su tijekom života jako vezani uz vodu, što se odražava i na načinima njihova kretanja.

Ribe se kreću plivanjem svojim udovima perajama. U kretanju im pomaže i vretenasti oblik tijela, skliska, sluzava koža, ali i plivaći mjehur.

Kretanje životinja ovisni o tome ima li životinja potporanj tijela i nalazi li se on unutar tijela ili se radi o vanjskom kosturu. Kod kralježnjaka i bodljikaša potporni sustav je unutar tijela. Neki beskralježnjaci poput člankonožaca, školjkaša i puževa imaju vanjski kostur (oklop) koji služi za zaštitu tijela, ali i kao uporište mišićima.

Člankonošci se kreću dosta brzo svojim člankovitim nogama. Noge su im poput cijevi unutar kojih su skriveni mišići čija hvatišta premošćuju dva članka. Ono po čemu se razlikuju pojedine skupine člankonožaca jest broj pari člankovitih nogu.

Kretanje kolutićavaca poput gujavice omogućuje usklađeno stezanje mišića u svakom kolutiću te unutarnjem potpornju koji pruža tekućina u šupljini tijela. Vanjski sloj kružnih mišića stezanjem produljuje tijelo i pokreće prema naprijed, a unutarnji sloj uzdužnih mišića je stezanjem skraćuju i povlače naprijed ostatak tijela.

Kretanje mekušaca ovisi opet o načinu njihova života.

Beskralježnjaci koji žive nametničkim načinom života, poput brojnih vrsta oblića i plošnjaka, najčešće žive pričvršćeni unutar probavnog sustava nekog organizma. Nemaju razvijene posebne organe za kretanje već se kreću korištenjem tjelesnih tekućina svoga domaćina.

Za razliku od pokretnih životinja, one manje pokretne ili potpuno nepokretne imaju drugačiju simetriju tijela. Kod sjedilačkih i polusjedilačkih vrsta najčešća je zrakasta simetrija tijela. Tijelo životinje tada se ravninama simetrije može podijeliti na više jednakih dijelova.

Spužve su životinje koje žive pričvršćene na dno. One su sjedilački organizmi i ovise o donosu okolne vode koja kroz tijelo spužve prolazi kroz brojne otvore. U njihovom tijelu gibanje vode osiguravaju bičaste stanice koje se nalaze u unutarnjoj šupljini tijela. Spužve su zanimljive i po tome jer se njihovo tijelo ne može podijeliti ravninama simetrije na jednake dijelove pa kažemo da su asimetrične.

Pojedini predstavnici skupina koje smo naveli dio svog života provedu kao plankton. Plankton čine svi oni organizmi koji nemaju razvijen poseban sustav za kretanje već ovise o gibanju okolne vode. Neke vrste beskralježnjaka provedu cijeli život u planktonu, a neke vrste beskralježnjaka i kralježnjaka u planktonu borave samo tijekom nekih faza svoga životnoga ciklusa (npr. ličinke nekih bodljikaša, rakova i riba). 

Heterotrofni protoktisti su u manje skupine podijeljeni upravo prema načinu svoga kretanja. Razlikujemo trepetljikaše, sluzavce i bičaše.

Kretanje životinja

Uvod

Usporedi brzinu kretanja čovjeka s kretanjem životinja. Tko je brži? Koje su prilagodbe morale razviti životinje da bi se kretale baš na sebi svojstven način?

Simetrije tijela i kretanje životinja

Način na koji se neka životinja kreće ovisi o njenom obliku, simetriji tijela, okolini i veličini. Životinje najčešće imaju dvobočnu simetriju tijela, no postoje i one čije je tijelo zrakasto simetrično pa čak i asimetrično.

Kretanje kralježnjaka

Kralježnjaci se kreću na razne načine, pomoću udova različitog oblika i u različitom okolišu, no neke osnove su iste za sve. Kreću se stezanjem mišića koji pokreću kosti udova. Udove savijaju u zglobovima što ih čini bolje pokretnima. Sam izgled udova ovisi o načinu i okolišu u kojem se životinja kreće.

Sisavci su skupina kralježnjaka koja se kreće na tlu, u vodi i u zraku. Pokretljivost njihovih udova ovisi o načinu života, ali i okolišu u kojem žive. Većina sisavaca kreće se četveronoške pa su im prednji i stražnji udovi podjednako razvijeni. Šišmiši lete pomoću letnice - kože razapete između kostiju udova, dok morski sisavci plivaju pomoću peraja.

Oblikom i građom svoga tijela ptice su u potpunosti prilagođene letenju. Pri letenju, najveći problem je savladati silu gravitacije. Kako bi u tome uspjele, ptice na svome tijelu imaju čitav niz prilagodbi.

Letenje osigurava mnoge prednosti; olakšavaju lov jer mnoge ptice se hrane letećim kukcima čime osiguravaju hranu visoke nutritivne vrijednosti. Letenjem se ptica lako spašava pred grabežljivcima koji se kreću po tlu. Letenje omogućava seobe ptica u toplije krajeve u potrazi za hranom ili prostorom za razmnožavanje.

Gmazovi se kreću raznoliko.

Vodozemci su tijekom života jako vezani uz vodu, što se odražava i na načinima njihova kretanja.

Ribe se kreću plivanjem svojim udovima perajama. U kretanju im pomaže i vretenasti oblik tijela, skliska, sluzava koža, ali i plivaći mjehur.

Kretanje životinja ovisni o tome ima li životinja potporanj tijela i nalazi li se on unutar tijela ili se radi o vanjskom kosturu. Kod kralježnjaka i bodljikaša potporni sustav je unutar tijela. Neki beskralježnjaci poput člankonožaca, školjkaša i puževa imaju vanjski kostur (oklop) koji služi za zaštitu tijela, ali i kao uporište mišićima.

Člankonošci se kreću dosta brzo svojim člankovitim nogama. Noge su im poput cijevi unutar kojih su skriveni mišići čija hvatišta premošćuju dva članka. Ono po čemu se razlikuju pojedine skupine člankonožaca jest broj pari člankovitih nogu.

Kretanje kolutićavaca poput gujavice omogućuje usklađeno stezanje mišića u svakom kolutiću te unutarnjem potpornju koji pruža tekućina u šupljini tijela. Vanjski sloj kružnih mišića stezanjem produljuje tijelo i pokreće prema naprijed, a unutarnji sloj uzdužnih mišića je stezanjem skraćuju i povlače naprijed ostatak tijela.

Kretanje mekušaca ovisi opet o načinu njihova života.

Beskralježnjaci koji žive nametničkim načinom života, poput brojnih vrsta oblića i plošnjaka, najčešće žive pričvršćeni unutar probavnog sustava nekog organizma. Nemaju razvijene posebne organe za kretanje već se kreću korištenjem tjelesnih tekućina svoga domaćina.

Za razliku od pokretnih životinja, one manje pokretne ili potpuno nepokretne imaju drugačiju simetriju tijela. Kod sjedilačkih i polusjedilačkih vrsta najčešća je zrakasta simetrija tijela. Tijelo životinje tada se ravninama simetrije može podijeliti na više jednakih dijelova.

Spužve su životinje koje žive pričvršćene na dno. One su sjedilački organizmi i ovise o donosu okolne vode koja kroz tijelo spužve prolazi kroz brojne otvore. U njihovom tijelu gibanje vode osiguravaju bičaste stanice koje se nalaze u unutarnjoj šupljini tijela. Spužve su zanimljive i po tome jer se njihovo tijelo ne može podijeliti ravninama simetrije na jednake dijelove pa kažemo da su asimetrične.

Pojedini predstavnici skupina koje smo naveli dio svog života provedu kao plankton. Plankton čine svi oni organizmi koji nemaju razvijen poseban sustav za kretanje već ovise o gibanju okolne vode. Neke vrste beskralježnjaka provedu cijeli život u planktonu, a neke vrste beskralježnjaka i kralježnjaka u planktonu borave samo tijekom nekih faza svoga životnoga ciklusa (npr. ličinke nekih bodljikaša, rakova i riba). 

Heterotrofni protoktisti su u manje skupine podijeljeni upravo prema načinu svoga kretanja. Razlikujemo trepetljikaše, sluzavce i bičaše.

Za kraj...

Za domaću zadaću...

Napiši priču "Da sam gepard". U priči opiši tipičan dan koji živiš kao gepard. Posebno se osvrni na kretanje. Po želji možete u razredu organizirati izvlačenje uloga iz šešira. Tako ne moraš nužno pisati da si gepard - možda izvučeš i puža. Kakve su priče napisali kolege iz razreda?