Sisavcima je koža prekrivena dlakom. Dlaka im služi kao zaštita, ali i kao toplinski izolator. Dlakavost tijela, uz potkožni sloj masti i građu srca, obilježja su koja osiguravaju očuvanje tjelesne temperature, a to je najvažnija prilagodba koja je omogućila sisavcima naseljavanje svih područja na Zemlji.

Odgovori na pitanja:

  1. Koje su uloge krzna kod sisavaca?
  2. Mijenja li se debljina i gustoća krzna s obzirom na godišnja doba?
  3. Zašto je važno da morski sisavci imaju sloj masti ispod kože?
  4. Koje preobrazbe dlaka poznaješ? (Pogledaj iduću fotografiju.)

Ptice imaju kožu prekrivenu perjem. Tijekom evolucije perje je primarno služilo čuvanju topline, a kasnije postaje organ za letenje. Perje ima i pokrovnu i zaštitnu ulogu; čuva toplinu i vlagu. Tri su glavne vrste perja: čvršće letno perje na repu i krilima, pokrovno perje koje daje aerodinamičan oblik tijelu i paperje koje raste uz samu kožu i zadržava topli zrak. Ptice postupno zamjenjuju staro perje novim procesom koji se naziva mitarenje.

Gmazovi ovise o temperaturi okoliša jer nemaju stalnu tjelesnu temperaturu. Stoga žive uglavnom u toplim krajevima jer toplinu dobivaju iz okoliša. U koži nemaju posebne žlijezde kojima održavaju vlažnost. Ljuskava koža gmazova građena je od tvari keratina, slično kao naši nokti. Ona ih štiti od isušivanja, a ujedno je i zaštita od neprijatelja jer posjeduje određenu čvrstoću.

Vodozemci su svojim načinom života vezani uz vlažno stanište. Imaju vlažnu, sluzavu kožu. Prisjeti se kako dišu vodozemci i objasni važnost vlažnosti njihove kože. Koža vodozemaca je tanka i glatka. U sebi sadrži gustu mrežu kapilara te brojne žlijezde koje na površinu tijela luče sluz. Sluz vlaži kožu, osigurava difuziju plinova te štiti vodozemce od vanjskih utjecaja. 

Ribe su vodene životinje sluzave kože prekrivene ljuskama. Ovisno o skupini kojoj pripadaju ljuske im mogu biti oštre i nazubljene ili glatke i složene poput crijepova na krovu.

Bodljikašima pripadaju ježinci koji žive u moru, a od vanjskih utjecaja se štite bodljama na površini svoga tijela. Njihov potporni sustav je unutar tijela, a na njegovoj površini nalazi se tanka opna/koža s bodljama. Budući da se vrlo slabo kreću, bodlje im osiguravaju određenu zaštitu od neprijatelja.

Člankonošci su beskralježnjaci koji prvi prešli iz vode na kopno. Kako bi u tome uspjeli, u njihovom tijelu dogodio se tijekom evolucije čitav niz prilagodbi. Jedna od važnijih je razvoj vanjskog oklopa koji će im tijelo štititi od isušivanja. Oklop kopnenih člankonožaca izgrađen je od bjelančevine hitina.

Gujavica pripada kolutićavcima. Pokrov tijela gujavice je u potpunoj suprotnosti onome kod kukaca. U gujavice je koža tanka i vlažna. Ispod kože nalaze se brojne sluzne žlijezde koje svojim izlučevinama pomažu gujavici u kretanju, ali i disanju. 

Mekušci su skupina koju najčešće nalazimo u vodenim staništima. Puževi i školjkaši žive u moru i kopnenim vodama te na kopnu. Većinom imaju kućicu ili ljušture od vapnenca koje ih štite. Ljuštura im pruža zaštitu od isušivanja (dok je oseka, čuvaju vodu u kućici), a istovremeno ih štiti i od neprijatelja jer su slabo pokretne životinje. Kopnenim puževima kućica omogućuje preživljavanje zimi jer stvaraju opnu kojom zatvore otvor kućice.

Jednostavnije građeni beskralježnjaci uglavnom žive u vodi. Takvi su žarnjaci i spužve. Tijelo im je prekriveno jednostavnim slojem stanica. 

U tijelu sisavaca i drugih životinja mogu se nastaniti nametnici. To su najčešće jednostavni organizmi, beskralježnjaci, koji žive u probavilu domaćina, kao što su metilji, trakavice, dječja glista. 

Zaštita životinja

Uvod

Imaju li sve mačke krzno? Jesu li sve vrste goveda kratkodlake? Što je s bojom krzna? O čemu ovise te prilagodbe?

Kakav pokrov tijela imaju kralježnjaci?

Sisavcima je koža prekrivena dlakom. Dlaka im služi kao zaštita, ali i kao toplinski izolator. Dlakavost tijela, uz potkožni sloj masti i građu srca, obilježja su koja osiguravaju očuvanje tjelesne temperature, a to je najvažnija prilagodba koja je omogućila sisavcima naseljavanje svih područja na Zemlji.

Pogledaj video o pokrovu tijela sisavaca. Odgovori na pitanja:

  1. Koje su uloge krzna kod sisavaca?
  2. Mijenja li se debljina i gustoća krzna s obzirom na godišnja doba?
  3. Zašto je važno da morski sisavci imaju sloj masti ispod kože?
  4. Koje preobrazbe dlaka poznaješ? (Pogledaj iduću fotografiju.)

Ptice imaju kožu prekrivenu perjem. Tijekom evolucije perje je primarno služilo čuvanju topline, a kasnije postaje organ za letenje. Perje ima i pokrovnu i zaštitnu ulogu; čuva toplinu i vlagu. Tri su glavne vrste perja: čvršće letno perje na repu i krilima, pokrovno perje koje daje aerodinamičan oblik tijelu i paperje koje raste uz samu kožu i zadržava topli zrak. Ptice postupno zamjenjuju staro perje novim procesom koji se naziva mitarenje.

Gmazovi ovise o temperaturi okoliša jer nemaju stalnu tjelesnu temperaturu. Stoga žive uglavnom u toplim krajevima jer toplinu dobivaju iz okoliša. U koži nemaju posebne žlijezde kojima održavaju vlažnost. Ljuskava koža gmazova građena je od tvari keratina, slično kao naši nokti. Ona ih štiti od isušivanja, a ujedno je i zaštita od neprijatelja jer posjeduje određenu čvrstoću.

Vodozemci su svojim načinom života vezani uz vlažno stanište. Imaju vlažnu, sluzavu kožu. Prisjeti se kako dišu vodozemci i objasni važnost vlažnosti njihove kože. Koža vodozemaca je tanka i glatka. U sebi sadrži gustu mrežu kapilara te brojne žlijezde koje na površinu tijela luče sluz. Sluz vlaži kožu, osigurava difuziju plinova te štiti vodozemce od vanjskih utjecaja. 

Ribe su vodene životinje sluzave kože prekrivene ljuskama. Ovisno o skupini kojoj pripadaju ljuske im mogu biti oštre i nazubljene ili glatke i složene poput crijepova na krovu.

Kakav pokrov tijela imaju beskralježnjaci?

Bodljikašima pripadaju ježinci koji žive u moru, a od vanjskih utjecaja se štite bodljama na površini svoga tijela. Njihov potporni sustav je unutar tijela, a na njegovoj površini nalazi se tanka opna/koža s bodljama. Budući da se vrlo slabo kreću, bodlje im osiguravaju određenu zaštitu od neprijatelja.

Člankonošci su beskralježnjaci koji prvi prešli iz vode na kopno. Kako bi u tome uspjeli, u njihovom tijelu dogodio se tijekom evolucije čitav niz prilagodbi. Jedna od važnijih je razvoj vanjskog oklopa koji će im tijelo štititi od isušivanja. Oklop kopnenih člankonožaca izgrađen je od bjelančevine hitina.

Gujavica pripada kolutićavcima. Pokrov tijela gujavice je u potpunoj suprotnosti onome kod kukaca. U gujavice je koža tanka i vlažna. Ispod kože nalaze se brojne sluzne žlijezde koje svojim izlučevinama pomažu gujavici u kretanju, ali i disanju. 

Mekušci su skupina koju najčešće nalazimo u vodenim staništima. Puževi i školjkaši žive u moru i kopnenim vodama te na kopnu. Većinom imaju kućicu ili ljušture od vapnenca koje ih štite. Ljuštura im pruža zaštitu od isušivanja (dok je oseka, čuvaju vodu u kućici), a istovremeno ih štiti i od neprijatelja jer su slabo pokretne životinje. Kopnenim puževima kućica omogućuje preživljavanje zimi jer stvaraju opnu kojom zatvore otvor kućice.

Jednostavnije građeni beskralježnjaci uglavnom žive u vodi. Takvi su žarnjaci i spužve. Tijelo im je prekriveno jednostavnim slojem stanica. 

Kakav je pokrov tijela nametnika?

U tijelu sisavaca i drugih životinja mogu se nastaniti nametnici. To su najčešće jednostavni organizmi, beskralježnjaci, koji žive u probavilu domaćina, kao što su metilji, trakavice, dječja glista. 

Imunološki sustav životinja

O imunološkom (imunosnom) sustavu pojedinih skupina životinja ne zna se gotovo ništa. Najbolje je proučen imunosni sustav sisavaca zato jer su najsličniji nama i često ih uzgajamo ili držimo kao kućne ljubimce.

Za kraj...

Za domaću zadaću...

Skupini kukaca pripadaju i paličnjaci. Saznaj više o njihovim prilagodbama s obzirom na izgled pokrova tijela. Izradi prezentaciju o paličnjacima i predstavi ih razredu.