Organiziranost prirode i obilježja živih bića - ponavljanje
Ponovimo
Sva živa bića izgrađena su od stanica. Prisjeti se kako se zovu stanice s jezgrom, a kako stanice bez jezgre.
Put od jednostaničnog do višestaničnog organizma trajao je jako dugo. Smatra se da su eukariotske stanice od kojih su izgrađeni višestanični organizmi nastale tako da su u stanicu prokariota ušli drugi prokarioti (bakterije) procesom endosimbioze. Tijekom dugog niza godina ti su se jednostanični organizmi mijenjali i formirali u stanična tjelešca koja danas zovemo mitohondriji i kloroplasti.
Prisjeti se što je simbioza. Navedi jedan primjer simbioze.
Endosimbioza je dobila ime jer se jedan prokariot našao unutar drugog prokariota i u njemu jednostavno ostao, a korist je bila obostrana. Dokaz ove teorije je sličnost mitohondrija i kloroplasta s prokariotskim stanicama.
Sva živa bića izgrađena su od stanica.
Prisjeti se kako se zovu stanice s jezgrom, a kako stanice bez jezgre.
Put od jednostaničnog do višestaničnog organizma trajao je jako dugo.
Smatra se da su eukariotske stanice nastale tako da su u stanicu prokariota ušli drugi prokarioti (bakterije) procesom endosimbioze.
Tijekom dugog niza godina ti su se jednostanični organizmi mijenjali i formirali u stanična tjelešca koja danas zovemo mitohondriji i kloroplasti.
Prisjeti se što je simbioza.
Navedi jedan primjer simbioze.
Endosimbioza je dobila ime jer se jedan prokariot našao unutar drugog prokariota i u njemu jednostavno ostao, a korist je bila obostrana.
Dokaz ove teorije je sličnost mitohondrija i kloroplasta s prokariotskim stanicama.
Organizacijske razine u prirodi
Kakvim odnosima su povezani članovi nekog ekosustava? Što je hranidbeni lanac? Nabroji članove hranidbenog lanca. Koji organizmi mogu biti proizvođači? Kojim procesom proizvođači proizvode kisik?
Iako je većina ljudi svjesna važnosti biljaka i ekosustava šume kao proizvođača kisika, mnogi ne znaju da su alge i fitoplanktoni zapravo najvažniji proizvođači kisika na Zemlji. Od njih potječe 70% od ukupnog kisika. Naziv fitoplankton je izveden od grčkih riječi fiton - biljka i planktos - lutati. Fitoplanktoni su mikroskopski organizami koji žive u slanim i slatkim vodenim staništima i nemaju sposobnost kretanja vlastitim mišićima nego se kreću nošeni morskim strujama. Čimbenici koji utječu na rast fitoplanktona su: temperatura vode, salinitet, dubina vode i vjetar. Kada su uvjeti povoljni, fitoplankton se razmnoži u velikoj mjeri i taj fenomen je poznat kao cvjetanje mora. Cvjetanje mora može obuhvatiti nekoliko stotina četvornih kilometara i lako je vidljivo na satelitskim snimkama.
Kakvim odnosima su povezani članovi nekog ekosustava?
Što je hranidbeni lanac?
Nabroji članove hranidbenog lanca.
Koji organizmi mogu biti proizvođači?
Kojim procesom proizvođači proizvode kisik?
Većina ljudi svjesna je važnosti biljaka i ekosustava šume kao proizvođača kisika.
Mnogi ne znaju da su alge i fitoplanktoni zapravo najvažniji proizvođači kisika na Zemlji.
Od njih potječe 70% od ukupnog kisika.
Naziv fitoplankton je izveden od grčkih riječi fiton - biljka i planktos - lutati.
Fitoplanktoni su mikroskopski organizami koji žive u slanim i slatkim vodenim staništima.
Nemaju sposobnost kretanja vlastitim mišićima nego se kreću nošeni morskim strujama.
Čimbenici koji utječu na rast fitoplanktona su: temperatura vode, salinitet, dubina vode i vjetar.
Kada su uvjeti povoljni, fitoplankton se razmnoži u velikoj mjeri i taj fenomen je poznat kao cvjetanje mora.
Cvjetanje mora može obuhvatiti nekoliko stotina četvornih kilometara i lako je vidljivo na satelitskim snimkama.
Građa i obilježja živih bića
Kako je građen naš organizam? Jesu li sve stanice u našem organizmu iste veličine i građe? Zašto je bitno da nam tijelo izgrađuju različite stanice?
Cijeli naš organizam razvija se iz jedne stanice - zigote tako što se ona dijeli. Stanice rastu, razvijaju se i specijaliziraju za određene posebne uloge u višestaničnom organizmu. Kada dođu do određenog stupnja rasta i razvoja, onda se dijele. Matične stanice odraslog čovjeka su nediferencirane stanice koje se mogu naći u tijelu djece i odraslih osoba. Iz matičnih stanica svakog tkiva mogu nastati sve njegove stanice. Sposobnost tih stanica danas se koristi u medicini da bi se obnavljale druge stanice i tkiva i liječile mnoge bolesti (tzv. regenerativna medicina).
Imaš li ideju koje bi se bolesti mogle liječiti uz pomoć matičnih stanica? Istraži na pouzdanim mrežnim stranicama.
Kako je građen naš organizam?
Jesu li sve stanice u našem organizmu iste veličine i građe?
Zašto je bitno da nam tijelo izgrađuju različite stanice?
Cijeli naš organizam razvija se iz jedne stanice - zigote tako što se ona dijeli.
Stanice rastu, razvijaju se i specijaliziraju za određene posebne uloge u višestaničnom organizmu.
Kada dođu do određenog stupnja rasta i razvoja, onda se dijele.
Matične stanice odraslog čovjeka su nediferencirane stanice koje se mogu naći u tijelu djece i odraslih osoba.
Iz matičnih stanica svakog tkiva mogu nastati sve njegove stanice.
Sposobnost tih stanica danas se koristi u medicini da bi se obnavljale druge stanice i tkiva i liječile mnoge bolesti (tzv. regenerativna medicina).
Imaš li ideju koje bi se bolesti mogle liječiti uz pomoć matičnih stanica?
Istraži na pouzdanim mrežnim stranicama.
Raznolikost živih bića
Sjeti se što je ekološki sustav. Nabroji neke od ekoloških sustava. Koje si sve ekološke sustave susreo putujući našom zemljom? Ima li Hrvatska veliku ili malu raznolikost ekoloških sustava?
Zahvaljujući svojem geografskom položaju, geologiji i klimi, Republika Hrvatska obiluje velikim brojem raznolikih stanišnih tipova i ekosustava. U Nacionalnoj klasifikaciji staništa dosad je opisano preko 900 prirodnih i doprirodnih stanišnih tipova, raspoređenih u 11 osnovnih kategorija. Veliki broj ekosustava podrazumijeva i veliki broj različitih biljnih i životinjskih vrsta te je Hrvatska među najbogatijim zemljama Europe prema bioraznolikosti. Veliki dio Hrvatske prekriven je šumama te je ovaj ekosustav jedan od najvažnijih u Hrvatskoj. Gubitak staništa i fragmentacija su jedan od glavnih razloga gubitka biološke raznolikosti u Hrvatskoj i Europi.
Sjeti se što je ekološki sustav.
Nabroji neke od ekoloških sustava.
Koje si sve ekološke sustave susreo putujući našom zemljom?
Ima li Hrvatska veliku ili malu raznolikost ekoloških sustava?
Zahvaljujući svojem geografskom položaju, geologiji i klimi, Republika Hrvatska obiluje velikim brojem raznolikih stanišnih tipova i ekosustava.
U Nacionalnoj klasifikaciji staništa dosad je opisano preko 900 prirodnih i doprirodnih stanišnih tipova, raspoređenih u 11 osnovnih kategorija.
Veliki broj ekosustava podrazumijeva i veliki broj različitih biljnih i životinjskih vrsta te je Hrvatska među najbogatijim zemljama Europe prema bioraznolikosti.
Veliki dio Hrvatske prekriven je šumama te je ovaj ekosustav jedan od najvažnijih u Hrvatskoj.
Gubitak staništa i fragmentacija su jedan od glavnih razloga gubitka biološke raznolikosti u Hrvatskoj i Europi.
Kako problem gubitka biološke raznolikosti utječe na ljude? Smanjenjem bioraznolikosti u nekom sustavu narušava se prirodna ravnoteža toga ekosustava. Na narušavanje prirodne ravnoteže Zemlja reagira sve učestalijim prirodnim nepogodama kao što su poplave, klizišta, potresi, razorni vjetrovi, ekstremne suše kojima smo sve češće svjedoci u zadnje vrijeme.