Disanje živih bića - ponavljanje
Ponovimo
Sigurno si nekad čuo da netko kaže: „Zaboravio je disati.“. Može li se stvarno zaboraviti disati? Razmišljaš li ti o svom disanju ili se ono odvija bez naše volje? Zatvori prstima nos i pokušaj što duže zadržati dah. Možeš li vježbanjem povećati dužinu zadržavanja daha? Razmisli za koji sport je to bitno.
Ronjenje na dah najrašireniji je i najstariji oblik ronjenja. U povijesti su se ljudi odlučili na takve pothvate u potrazi za hranom, školjkašima, biserima ili kako bi istražili potopljene objekte. Tradicija ronjenja na dah u Hrvatskoj postoji na otoku Zlarinu i Krapnju gdje su stanovnici počeli roniti na dah tražeći koralje i školjkaše prije nekoliko stoljeća. Iako naizgled jednostavno, ronjenje na dah potencijalno je vrlo opasan sport.
Sigurno si nekad čuo da netko kaže: „Zaboravio je disati.“.
Može li se stvarno zaboraviti disati?
Razmišljaš li ti o svom disanju ili se ono odvija bez naše volje?
Zatvori prstima nos i pokušaj što duže zadržati dah.
Možeš li vježbanjem povećati dužinu zadržavanja daha?
Razmisli za koji sport je to bitno.
Ronjenje na dah najrašireniji je i najstariji oblik ronjenja.
U povijesti su se ljudi odlučili na takve pothvate u potrazi za hranom, školjkašima, biserima ili kako bi istražili potopljene objekte.
Tradicija ronjenja na dah u Hrvatskoj postoji na otoku Zlarinu i Krapnju gdje su stanovnici počeli roniti na dah tražeći koralje i školjkaše prije nekoliko stoljeća.
Iako naizgled jednostavno, ronjenje na dah potencijalno je vrlo opasan sport.
Disanje čovjeka
Navedi razliku između plućnog i staničnog disanja. Gdje se događa plućno, a gdje stanično disanje? Podsjeti se što je potrebno za stanično disanje.
Stanično disanje događa se u mitohondrijima i za njegovo odvijanje potrebni su kisik i glukoza. Izmjeri koliko puta u minuti udahneš. Napravi 20 čučnjeva. Ponovno izmjeri koliko puta udahneš u minuti. Objasni što se promijenilo.
Povećanjem tjelesne aktivnosti tijelu je potrebno više energije pa se i broj udisaja povećava kako bi se osigurala dovoljna količina kisika za stanično disanje. U slučaju da tijelo ne može stanice opskrbiti dovoljnom količinom kisika, počinju se u stanicama odvijati procesi mliječno-kiselog vrenja. Mliječno-kiselim vrenjem šećer se bez prisutnosti kisika pretvara u mliječnu kiselinu koja narušava pH ravnotežu i čini mikrooštećenja na stanicama mišića što uzrokuje bol, peckanje i osjećaj slabosti u mišićima. To nazivamo "muskulfiber".
Navedi razliku između plućnog i staničnog disanja.
Gdje se događa plućno, a gdje stanično disanje?
Podsjeti se što je potrebno za stanično disanje.
Stanično disanje događa se u mitohondrijima i za njegovo odvijanje potrebni su kisik i glukoza.
Izmjeri koliko puta u minuti udahneš.
Napravi 20 čučnjeva.
Ponovno izmjeri koliko puta udahneš u minuti.
Objasni što se promijenilo.
Povećanjem tjelesne aktivnosti tijelu je potrebno više energije pa se i broj udisaja povećava kako bi se osigurala dovoljna količina kisika za stanično disanje.
U slučaju da tijelo ne može stanice opskrbiti dovoljnom količinom kisika, počinju se u stanicama odvijati procesi mliječno-kiselog vrenja.
Mliječno-kiselim vrenjem šećer se bez prisutnosti kisika pretvara u mliječnu kiselinu koja narušava pH ravnotežu i čini mikrooštećenja na stanicama mišića što uzrokuje bol, peckanje i osjećaj slabosti u mišićima.
To nazivamo "muskulfiber".
Disanje životinja
Gdje je nastao život? Koje prilagodbe su morale razviti prve kopnene životinje? Znaš li koje su prve kopnene životinje?
Paleozoik ili staro doba je doba u kojem mora i oceani vrve životom dok kopno nastanjuju samo člankonošci i biljke. Izobilje hrane i područje bez ikakvih predatora koji te mogu pojesti čini se kao odlično mjesto za život.
Gdje je nastao život?
Koje prilagodbe su morale razviti prve kopnene životinje?
Znaš li koje su prve kopnene životinje?
Paleozoik ili staro doba je doba u kojem mora i oceani vrve životom dok kopno nastanjuju samo člankonošci i biljke.
Izobilje hrane i područje bez ikakvih predatora koji te mogu pojesti čini se kao odlično mjesto za život.
Da bi prešle s vodenog načina života na kopneni, organizmi su morali razviti niz prilagodbi. Jedna od njih bio je i razvijen sustav organa za disanje jer znamo da ribe dišu na škrge i da škrge na kopnu nisu učinkovite. Nisu se sve ribe mogle na to prilagoditi. Riba koja je to uspješno savladala je riba dvodihalica.
Dvodihalica je riba koja živi u slatkim vodama i močvarama Južne Amerike, tropske Afrike i Australije koje često presušuju. Da bi mogle preživjeti razdoblja bez vode, dvodihalica osim škrga posjeduje plivaći mjehur prožet kapilarama. Taj plivaći mjehur je prilagođen udisanju zraka i smatra se pretečom pluća. Kada im staništa ostanu bez vode, zakopavaju se u mulj i čekaju povoljna kišna razdoblja. U ovakvom stadiju mirovanja mogu provesti i četiri godine.
Disanje biljaka
Navedi zajedničke osobine svih bića. Jesu li i biljke živa bića? Kako se biljke hrane? Što nastaje procesom fotosinteze? Kako će biljke dobiti energiju iz šećera?
Sva živa bića dišu pri čemu troše kisik, a ispuštaju ugljikov(IV) oksid što znači da i biljke, koje su živa bića, isto tako dišu. Dišu li biljke i danju i noću? One nemaju specijalizirane organe za disanje. Biljke dišu i danju i noću, ali im disanje nije uvijek iste jačine. Jače dišu u periodu brzog rasta, klijanja, pupanja, listanja i cvjetanja.
Postoje i drugi čimbenici koji utječu na brzinu disanja. Najvažniji je temperatura. U rasponu temperature od 0 do 40°C disanje se ubrzava tako da se porastom temperature za 10°C disanje ubrzava 2-3 puta. Na temperaturama iznad 45°C disanje se usporava. Disanje, kao i svi drugi životni procesi, ovisi o prisutnosti vode u biljnoj stanici. U mladim listovima i organima, koji sadrže dosta vode i rastu, disanje je intenzivno.
Navedi zajedničke osobine svih bića.
Jesu li i biljke živa bića?
Kako se biljke hrane?
Što nastaje procesom fotosinteze?
Kako će biljke dobiti energiju iz šećera?
Sva živa bića dišu pri čemu troše kisik, a ispuštaju ugljikov(IV) oksid što znači da i biljke, koje su živa bića, isto tako dišu.
Dišu li biljke i danju i noću?
One nemaju specijalizirane organe za disanje.
Biljke dišu i danju i noću, ali im disanje nije uvijek iste jačine.
Jače dišu u periodu brzog rasta, klijanja, pupanja, listanja i cvjetanja.
Postoje i drugi čimbenici koji utječu na brzinu disanja.
Najvažniji je temperatura.
U rasponu temperature od 0 do 40°C disanje se ubrzava tako da se porastom temperature za 10°C disanje ubrzava 2-3 puta.
Na temperaturama iznad 45°C disanje se usporava.
Disanje, kao i svi drugi životni procesi, ovisi o prisutnosti vode u biljnoj stanici.
U mladim listovima i organima, koji sadrže dosta vode i rastu, disanje je intenzivno.