Rakovi, pauci, lignje i hobotnice za prijenos kisika koriste protein hemocijanin koji u svojoj strukturi ima bakar koji krv čini bezbojnom kada na sebi nema vezan kisik, tj. plavom kada je vezan kisik.

Na višim nadmorskim visinama zrak je rjeđi, stoga je i količina kisika u zraku manja. Treniranjem na višoj nadmorskoj razini od uobičajene tijelo shvati da mu je potrebno više kisika kako bi ispunilo zahtjeve koje smo mu zadali. Kako bi se prilagodilo novonastalim uvjetima, tijelo počinje proizvoditi više eritrocita. Vraćanjem na normalne nadmorske visine s povećanim brojem eritrocita u krvi sportaši mogu postići bolje rezultate zbog veće količine kisika koja im je na raspolaganju u mišićima, što je naročito bitno za sportove izdržljivosti.

Šumska žaba je fascinantan organizam koji živi u Kanadi i Sjevernoj Americi. Mjesecima je u fazi hibernacije za vrijeme koje joj je dvije trećine tijela zaleđeno. Životinja tijekom te hibernacije ne diše i ne kuca joj srce. Kako dolazi zima, žabe se zavlače ispod lišća i njihovo tijelo počinje proizvodi poseban antifriz - glukozu i glikogen. Ovi ugljikohidrati u stanicama sprečavaju da se u njima stvore kristali vode koji bi mogli trajno ošteti stanice. Također je otkriveno da se žaba ne zamrzne odjednom, nego se tjedan ili dva tijekom noći zamrzne, ali se „otopi“ tijekom dana sve dok temperatura ne bude toliko niska da se više ne može odmrznuti. 

Kako bi smanjili transpiraciju, kaktusi su umjesto listova razvili bodlje kako bi površina listova bila manja, a time i površina za transpiraciju.

Međutim, bodlje su korisne i zbog još jednog razloga. Kako kaktusi žive u području bez vode, njihove bodlje odbijaju žedne životinje koje bi mogle poželjeti napiti se iz njihovih spremišta vode.

Prijenos tvari kroz organizam - ponavljanje

Ponovimo

Rakovi, pauci, lignje i hobotnice za prijenos kisika koriste protein hemocijanin koji u svojoj strukturi ima bakar koji krv čini bezbojnom kada na sebi nema vezan kisik, tj. plavom kada je vezan kisik.

Prijenos tvari kroz organizam čovjeka

Ako eritrociti i hemoglobin prenose kisik, povećava li se prijenos kisika od pluća do stanica povećanjem njihova broja?

Povećanjem broja eritrocita u krvi možemo povećati količinu kisika koji će se prenijeti od pluća do stanica. Razmisli za koga je to naročito bitno i kako bismo to mogli postići.

Na višim nadmorskim visinama zrak je rjeđi, stoga je i količina kisika u zraku manja. Treniranjem na višoj nadmorskoj razini od uobičajene tijelo shvati da mu je potrebno više kisika kako bi ispunilo zahtjeve koje smo mu zadali. Kako bi se prilagodilo novonastalim uvjetima, tijelo počinje proizvoditi više eritrocita. Vraćanjem na normalne nadmorske visine s povećanim brojem eritrocita u krvi sportaši mogu postići bolje rezultate zbog veće količine kisika koja im je na raspolaganju u mišićima, što je naročito bitno za sportove izdržljivosti.

Kako dolazi do povećanja hemoglobina za koji je nužno potrebno željezo treba pripaziti na prehranu jer nedostatak željeza u krvi može smanjiti efikasnost visinskog treninga.

Prijenos tvari kroz organizam životinja

Koji kralježnjaci imaju stalnu tjelesnu temperaturu? Što im omogućuje da imaju stalnu tjelesnu temperaturu? Kako vodozemci i gmazovi kojima tjelesna temperatura ovisi o temperaturu okoliša preživljavaju zimu? Mogu li oni živjeti na područjima na kojima je jako hladno?

Priroda je puna čudnih bića koja su se uspjela prilagoditi na različite uvjete okoliša.

Šumska žaba je fascinantan organizam koji živi u Kanadi i Sjevernoj Americi. Mjesecima je u fazi hibernacije za vrijeme koje joj je dvije trećine tijela zaleđeno. Životinja tijekom te hibernacije ne diše i ne kuca joj srce. Kako dolazi zima, žabe se zavlače ispod lišća i njihovo tijelo počinje proizvodi poseban antifriz - glukozu i glikogen. Ovi ugljikohidrati u stanicama sprečavaju da se u njima stvore kristali vode koji bi mogli trajno ošteti stanice. Također je otkriveno da se žaba ne zamrzne odjednom, nego se tjedan ili dva tijekom noći zamrzne, ali se „otopi“ tijekom dana sve dok temperatura ne bude toliko niska da se više ne može odmrznuti. 

Kada dođe toplije vrijeme, u samo nekoliko sati žaba se iz smrznutog stanja vraća u život i odlazi u potragu za hranom. Znanstvenicima je ova sposobnost vrlo zanimljiva te je detaljno proučavaju kako bi možda jednoga dana mogli koristiti ovu metodu za sigurno smrzavanje i odmrzavanje organa koji se koriste kod transplantacije organa.

Za kraj...

Ispuni izlaznu karticu i listu samoprocjene. Zatim riješi priloženi test.

Izlazna kartica

Lista samoprocjene

Procijenite svoje znanje.

Prijenos tvari kroz organizam