Jedan dan u životu moga srca

Mjere opreza

Mjere zaštite

Potreban pribor

  • štoperica

  • bilježnica

Istraživački zadatak 4

Jedan dan u životu moga srca

1. Promatrajmo
Srce je jedan od najvažnijih organa našeg tijela, neumorno radi tijekom cijelog života. To je snažni i izdržljivi mišić, potisna crpka koja šalje krv u krvotok. Radom srca upravljaju središta koja šalju električne impulse, oni uzrokuju stezanje srčanog mišića i potiskivanje krvi u velike arterije. Zato opipom većih arterija možemo osjetiti bilo ili puls.

2. Prisjetimo se što već znamo o uočenoj pojavi/procesu

  • Građa srca
  • Veliki i mali krvotok
  • Arterije, vene i kapilare

3. Postavimo istraživačko pitanje
Ovisi li brzina rada srca o našim aktivnostima tijekom dana?

4. Oblikujmo pretpostavku
Brzina rada srca ovisi o našim aktivnostima tijekom dana.

5. Planirajmo i provedimo istraživanje
Učenici su podijeljeni u skupine. Uz pomoć učitelja dijele se zadatci i uloge učenika u skupini.

  • Mjerenje pulsa

    Puls se obično mjeri na dva mjesta: na vratu i ručnom zglobu. Pritisnite vrhovima kažiprsta i srednjeg prsta arterije koje prolaze tim dijelom. Lagano pomičite vrhove prstiju dok ne osjetite stalan puls.

    Napomena: Ukoliko se odlučite na mjerenje pulsa na vratnoj arteriji nikada ne mjerite s obje strane vrata istovremeno jer može izazvati nesvjesticu. Kada pronađete puls, pomoću druge ruke pokrenite štopericu. Pomoću štoperice pratite vrijeme i brojite otkucaje srca koje osjećate u vremenu od 10 sekundi.

  • Izračunavanje broja otkucaja srca u minuti
    Broj otkucaja srca u minuti izračunati ćete pomoću formule:
    Broj otkucaja srca u minuti = broj otkucaja srca u 10 sekundi X 6

  • Prikupljanje podataka tijekom dana
    Puls ćete mjeriti 6 puta tijekom dana. Prvo mjerenje ćete obaviti ujutro neposredno nakon buđenja dok još ležite u krevetu. Večer prije blizu kreveta pripremite štopericu i bilježnicu u koju ćete bilježiti rezultate mjerenja tako da se ne trebate ustajati.
    Slijedeća četiri mjerenja obaviti ćete tijekom dana, dva mjerenja trebaju biti pri provođenju mirnih aktivnosti, a druga dva tijekom fizički zahtjevnih aktivnosti. Kao primjer mirnih aktivnosti možete izabrati slijedeće: čitanje knjige, gledanje televizije, vožnja u automobilu, jedenje obroka, crtanje i sl. aktivnosti. Primjeri fizičkih zahtjevnih aktivnosti su: trčanje, penjanje, bavljenje sportom, preskakanje užeta, ples, vježbanje trbušnjaka…
    Svaki put zabilježite što ste radili, u koje doba dana i kolika je vrijednost izmjerenog pulsa. Posljednje mjerenje je neposredno prije spavanja dok ležite u krevetu.

Rezultate mjerenja unesite u tablicu 1. 

Tablica 1
  • Dobivene rezultate obradite pomoću digitalnog alata Meta-Chart, izradite grafikon ovisnosti broja otkucaja srca o aktivnosti
  • Analizirajte grafikon i odredite aktivnosti koje najviše ubrzavaju rad srca
  • Razmijenite rezultate istraživanja između članova unutar skupine i između skupina pomoću digitalnog alata Lino
  • Usporedite rezultate ispitanika muškog i ženskog spola
  • Usporedite rezultate ispitanika sportaša i ispitanika koji se ne bave sportom

6. Analizirajmo rezultate i donesimo zaključke
Usporedite dobivene rezultate i donesite zaključak ovisi li brzina rada srca o našim aktivnostima tijekom dana.

7. Naša pretpostavka je potvrđena / naša pretpostavka je opovrgnuta
Ako je vaša pretpostavka opovrgnuta, razmislite i pokušajte s novom pretpostavkom.

8. Napravimo izvještaj
Rezultate svog rada prikažite prezentacijom ili plakatom izrađenim u PowerPoint-u, Prezi-u ili Canvi.

Pitanja za raspravu

1. Istraži na mrežnim stranicama gdje se nalaze središta koja upravljaju radom srca.

2. Usporedi rad mišića potkoljenice i srčanog mišića.

3. Usporedi građu srca šarana, žutog mukača, nilskog krokodila i galeba.

4. Po čemu su slični, a po čemu se razlikuju provodni sustav biljka i opticajni sustav čovjeka?

5. Istraži pomoću mrežnih stranica značenja latinske poslovice: Mens sana in corpore sano.