Svemir - beskonačni prostor
Proučavanje Svemira
Postoje zapisi da su ljudi prije više od 5 000 godina promatrali i proučavali nebo. Bilježili su gibanja Mjeseca i zvijezda, pratili položaj Sunca i na temelju toga izrađivali kalendare poljskih radova. Iako moderni astronomi proučavaju svemir s pomoću tehnički sve složenijih naprava poput teleskopa, jedna činjenica ostaje nepromijenjena, a to je da svima nama pripada jedinstveno mjesto u svemiru.
Znanost koja proučava zvijezde i sva ostala tijela (objekte) u svemiru naziva se astronomija. Znanstvenik čije je područje istraživanja astronomija naziva se astronom. Informacije o svemiru astronomi prikupljaju u takozvanim opservatorijima ili zvjezdarnicama.
Zvjezdarnice su astronomske ustanove koje su opremljene za znanstvena opažanja nebeskih objekata. Zašto je većina zvjezdarnica smještena na vrhu brda?
Astronomija je znanost koja proučava zvijezde i sva ostala tijela u svemiru.
Znanstvenik čije je područje istraživanja astronomija naziva se astronom.
Astronomi prikupljaju informacije o svemiru u opservatorijima ili zvjezdarnicama.
Zvjezdarnice su ustanove opremljene za opažanja nebeskih objekata.
Na temelju prikupljenih informacija astronomi zaključuju
- kako se zvijezde rađaju
- kako zvijezde žive
- kako zvijezde umiru.
Astronomi nastoje doznati kako je svemir (univerzum) započeo svoj život.
U Republici Hrvatskoj poznata je zvjezdarnica u Istri.
Ova zvjezdarnica zabilježila je više od 1700 otkrića nebeskih tijela
- Zašto je većina zvjezdarnica smještena na vrhu brda?
Hubble svemirski teleskop
Teorija velikoga praska
Najveći mogući prostor koji obuhvaća zvijezde, planete, i sva druga tijela, odnosno materiju koja se u njemu nalazi naziva se svemir. Poznat je i pod nazivom univerzum. Možemo reći da je univerzum sve što postoji.
Astronomi vjeruju da je svemir nastao velikom eksplozijom, takozvanim velikim praskom (eng. Big Bang) prije 13,8 milijarda godina. Zamislite da sve što postoji zbijete u malu lopticu veličine zrna graška. Koliko bi težilo to zrno?
Sve što nam je danas poznato bilo je veličine zrna graška. Sveukupni prostor, materija i energija poznatoga svijeta bila je pretvorena u nevjerojatno vruću, gustu lopticu. U djeliću sekunde gusta i vruća loptica raširila se zapanjujućom i golemom snagom. Taj događaj još se naziva velika eksplozija.
Prostor koji obuhvaća zvijezde, planete i sva druga tijela naziva se svemir.
Svemir je poznat pod nazivom univerzum. Možemo reći da je univerzum sve što postoji.
Astronomi vjeruju da je svemir nastao velikom eksplozijom.
Velika eksplozija kojom je nastao svemir naziva se veliki prasak (eng. Big Bang).
Astronomi smatraju da se veliki prasak dogodio davno (prije 13,8 milijardi godina).
- Zamislite da sve što postoji zbijete u malu loptu veličine zrna graška.
- Koliko bi težilo to zrno graška?
Sve što nam je danas poznato bilo je veličine zrna graška.
- sveukupni prostor
- materija
- energija poznatoga svijeta.
U velikom prasku gusta i vruća loptica raširila se golemom snagom u djeliću sekunde.
Taj događaj još se naziva velika eksplozija.
Mliječna staza – naš dom
Skup zvijezda, plina i prašine koji se kreću (vrte) u svemiru, a koje na okupu drži zajednička gravitacija naziva se galaksija. Sve zvijezde koje možemo vidjeti na nebu pripadaju našoj galaksiji Mliječnoj stazi ili Kumovoj slami.
Sunčevim sustavom putuju razni asteroidi i meteori. Asteroid je kamena gromada koja se zbog svoje veličine često naziva i malenim planetom.
Jesi li ikada na nebu vidio zvijezdu padalicu? Jesu li zvijezde padalice zapravo zvijezde? Meteor ili zvijezda padalica jest svijetla pruga nastala izgaranjem svemirskoga kamenja u Zemljinoj atmosferi. Svemirsko kamenje koje padne na Zemlju nazivaju se meteoriti.
Skup zvijezda, plina i prašine koji se kreće (vrte) u svemiru naziva se galaksija.
Sve što postoji u galaksiji na okupu drži zajednička gravitacija.
Naša galaksija naziva se Mliječna staza ili Kumova slama.
Sve zvijezde koje možemo vidjeti na nebu pripadaju našoj Mliječnoj stazi.
Naša galaksija osim Sunca sadrži oko 200 milijardi zvijezda te čestice prašine i plina.
Velik broj bliskih galaksija ujedinjuje se u galaktičke skupove.
Sunčevim sustavom putuju razni asteroidi i meteori.
- Asteroid je kamena gromada.
Zbog veličine asteroid se često naziva i malenim planetom.
- Jesi li ikada na nebu vidio zvijezdu padalicu?
- Jesu li zvijezde padalice zapravo zvijezde?
- Meteor ili zvijezda padalica jest svijetla pruga koju vidimo na nebu.
Pruga je nastala izgaranjem svemirskoga kamenja u Zemljinoj atmosferi.
Svemirsko kamenje koje padne na Zemlju naziva se meteorit.
Sunčev sustav – oaza u svemiru
Jeste li znali?
Naziva planeta možeš se lako prisjetiti pamćenjem jednostavne rečenice Moja Velika Zelena Majica Je Stalno U Neredu. Ova se pomoć pri pamćenju zove verbalna mnemotehnika.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Prouči na priloženoj mrežnoj stranici kretanje planeta oko Sunca.
Odgovori na pitanja:
- Koji se planet najbrže kreće oko Sunca?
- Kojemu planetu treba najviše vremena da jednom obiđe oko Sunca?
- Raspravite u razredu koji su mogući razlozi za to. Zapiši razloge u bilježnicu.