Zemlja u Sunčevu sustavu
Planet Zemlja
U svome je početku Zemlja bila kugla rastaljenoga stijenja koje se s vremenom ohladilo i skrutnulo. Prisjeti se na kojemu je mjestu naš planet po udaljenosti od Sunca.
Zemlja je za nas jedini poznati planet na kojemu su uvjeti za život povoljni. Nalazi se na odgovarajućoj udaljenosti od Sunca tako da na njoj vladaju optimalne temperature: ni previsoke, ni preniske. Oceani i atmosfera pridonose održavanju optimalne temperature na Zemlji. Atmosfera jest plinoviti omotač koji se sastoji većinom od dušika i kisika te drugih plinova koji su zastupljeni u malim količinama. Atmosfera nas štiti od Sunčeva štetnog zračenja.
Zahvaljujući oblikovanju atmosfere Zemlja danas obiluje nevjerojatnom raznolikošću organizama koji čine živu prirodu – od mikroskopski sitnih algi do neizmjerno visokih sekvoja, sićušnih patuljastih rovki do divovskih kitova.
U svome je početku Zemlja bila kugla rastaljenoga stijenja.
Rastaljeno stijenje se s vremenom ohladilo i skrutnulo.
Procjenjuje se da je Zemlja relativno mlad planet i ne baš velik u odnosu na svemir.
Prisjeti se na kojemu je mjestu naš planet po udaljenosti od Sunca.
Zemlja je za nas jedini poznati planet na kojemu su uvjeti za život povoljni.
Na Zemlji vladaju optimalne temperature zbog odgovarajuće udaljenosti od Sunca.
Oceani i atmosfera pridonose održavanju optimalne temperature na Zemlji.
Atmosfera je plinoviti omotač oko Zemlje.
Sastav atmosfere je
- većinom od dušika i kisika
- drugih plinova koji su zastupljeni u malim količinama.
Atmosfera nas štiti od Sunčeva štetnog zračenja.
Zašto mnogobrojni meteori koji padaju na Zemlju ne naprave štetu na njoj?
Potraži informacije o tome u tiskanoj literaturi i/ili na mrežnim stranicama.
Kako se naziva sloj atmosfere koji apsorbira većinu štetnoga Sunčeva zračenja?
Zahvaljujući atmosferi Zemlja ima bogatu živu prirodu.
Živa priroda obiluje nevjerojatnom raznolikošću organizama:
- od mikroskopski sitnih algi do neizmjerno visokih sekvoja
- od sićušnih patuljastih rovki do divovskih kitova.
Put u središte Zemlje
Promotri od kojih je sastavnica sačinjena Zemlja. Je li moguće otputovati u središte Zemlje? Objasni.
Zemlja i njezina hidrosfera
Zahvaljujući neobičnomu spoju pojava i procesa tijekom svoje geološke prošlosti naš se planet preobrazio u plavi planet. Zašto Zemlju nazivamo plavim planetom? U morima i oceanima razvio se prvobitni život koji je postupno prelazio na kopno.
Voda je bitna za održavanje života na Zemlji. Postotak vode u našemu tijelu može iznositi više od 60 % i ovisi o starosnoj dobi. Je li udio vode jednak u kopnenim i vodenim organizmima? Koliko od ukupne količine vode na Zemlji otpada na slanu, a koliko na slatku vodu?
Svu vodu na našemu planetu, neovisno o tome gdje se nalazi i u kojemu je obliku (led, vodena para ili tekuća voda) nazivamo hidrosferom ili vodenim omotačem.
Tijekom svoje geološke prošlosti Zemlja se preobrazila u plavi planet.
Zašto Zemlju nazivamo plavim planetom?
Voda je bitna za održavanje života na Zemlji.
Živi organizmi zahtijevaju
- postojanje vode i
- neprestanu zalihu vode.
Postotak vode u našemu tijelu može iznositi više od 60 % i ovisi o starosnoj dobi.
Je li udio vode jednak u kopnenim i vodenim organizmima?
Svu vodu na našemu planetu nazivamo hidrosferom ili vodenim omotačem.
Vodeni omotač čine različiti oblici vode (led, vodena para ili tekuća voda).
Na priloženom prikazu istraži koje još sustave,uz hidrosferu, razlikujemo na Zemlji. Što čini litosferu, a što atmosferu?
Čestice kao gradivni materijal
Sve što postoji, građeno je od sitnih, oku nevidljivih čestica – atoma. Među njima se nalazi međuprostor. Atomi, odnosno čestice mogu se udruživati i tvoriti složenije molekule. Molekule izgrađuju organizirane skupove čestica – tvari, koje izgrađuju svijet koji nas okružuje, uključujući i staništa na kojima živimo i cjelokupnu biosferu.
U tijelima živih bića tvari se udružuju tvoreći složenije stanice, skup stanica tvori razna tkiva (mišićno, koštano ili živčano). Skup tkiva tvori organe, a skup organa tvori organske sustave. Skup organskih sustava tvori organizam ili jedinku, odnosno nas.
Sve što postoji građeno je od sitnih i oku nevidljivih čestica – atoma.
Među atomima nalazi se međuprostor.
Čestice se mogu slagati tako
- da su blizu jedna drugoj te je među njima mala udaljenost (odnosno međuprostor)
- da su jako udaljene jedna od druge čime je i prostor među njima veći.
Atomi (čestice) mogu se udruživati i tvoriti složenije molekule.
Molekule izgrađuju organizirane skupove čestica – tvari.
Tvari izgrađuju svijet koji nas okružuje
Tvari čine staništa na kojima živimo i cjelokupnu biosferu.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Prouči još jednom prikaz puta u središte Zemlje. Napiši kratku priču o tom pothvatu. Koji bi ti alati, vozila i ostala pomagala bili potrebni da stigneš u samo središte? Raspitaj se kod učitelja Hrvatskog jezika o knjigama na temu puta u središte Zemlje. Ukoliko te bude zanimalo, možeš pročitati kako su pisci zamišljali taj put i usporediti sa svojom pričom.
- Prouči još jednom prikaz puta u središte Zemlje.
- Napiši kratku priču o tom pothvatu.
- Koji bi ti alati, vozila i ostala pomagala bili potrebni da stigneš u središte Zemlje?
- Raspitaj se kod učitelja Hrvatskog jezika o knjigama na temu puta u središte Zemlje.