Promjene u prirodi koje uzrokuje čovjek
Onečišćenje zraka
Promjena klime i globalno zatopljenje postali su vodeći problemi suvremenoga čovjeka.
Je li čovjek svojim ponašanjem mogao spriječiti te pojave? Pretpostavi koji su mogući scenariji takvih pojava u budućnosti. Što ti možeš učiniti kako bi pomogao u smanjenju globalnoga zatopljenja?
Promjena klime i globalno zatopljenje postali su vodeći problemi suvremenoga čovjeka.
Je li čovjek svojim ponašanjem mogao spriječiti te pojave?
Pretpostavi koji su mogući scenariji takvih pojava u budućnosti.
Što ti možeš učiniti kako bi pomogao u smanjenju globalnoga zatopljenja?
Kisele kiše
Broj ljudi na Zemlji udvostručio se u posljednjih pedeset godina, a samim time porasla je i potreba za hranom, prijevoznim sredstvima i odjećom. Povećala se stoga i industrijska proizvodnja koja za posljedicu ima visok stupanj onečišćenja zraka.
Prisjeti se svojih spoznaja o fosilnim gorivima. Navedi ih. Jesu li fosilna goriva obnovljivi ili neobnovljivi izvor energije? Objasni svoj odgovor. Sagorijevanjem fosilnih goriva, koja su pogonska sirovina u industrijskoj proizvodnji, ali i u većini vozila, oslobađaju se brojni štetni plinovi. Ti štetni plinovi otapaju se u višim dijelovima atmosfere u vodenoj pari te padaju na zemlju kao kisela kiša.
Kisele kiše imaju vrlo negativan utjecaj na živi svijet. Kiselina nagriza površinu tijela organizama i tako ih oštećuje. Osobito su ugroženi organizmi s vapnenastim ljušturama. Vapnenac je mineral koji je šupljikav i porozan i vrlo se lako otapa u prisutnosti kiselina. Taloženjem morskih organizama s vapnenim ljušturama tijekom dugoga vremenskog razdoblja stvorene su vapnenaste naslage. Te su naslage u geološkoj prošlosti Zemlje stvorile krške reljefe i planine poput Dinare i Velebita. Zato je bitno voditi računa o zaštiti tih vrlo osjetljivih područja.
Broj ljudi na Zemlji udvostručio se u posljednjih pedeset godina.
Porastom broja ljudi povećala se i potreba za hranom, prijevoznim sredstvima i odjećom.
Povećane potrebe ljudi povećale su industrijsku proizvodnju.
Povećana proizvodnja uzrokovala je visok stupanj onečišćenja zraka.
Prisjeti se svojih spoznaja o fosilnim gorivima.
Navedi ih.
Jesu li fosilna goriva obnovljivi ili neobnovljivi izvor energije?
Objasni svoj odgovor.
U industrijskoj proizvodnji za pogon se koriste fosilna goriva.
Fosilna goriva koriste se i u većini vozila.
Sagorijevanjem fosilnih goriva oslobađaju se brojni štetni plinovi.
Štetni plinovi otapaju se u višim dijelovima atmosfere, u vodenoj pari.
Štetni plinovi otopljeni u atmosferi padaju na Zemlju kao kisela kiša.
Kisele kiše imaju vrlo negativan utjecaj na živi svijet.
Kiselina nagriza površinu tijela organizama i tako ih oštećuje.
Osobito su ugroženi organizmi s vapnenastim ljušturama.
Vapnenac je mineral koji je šupljikav i porozan te se vrlo lako otapa u prisutnosti kiselina.
- Taloženjem morskih organizama s vapnenim ljušturama stvorene su vapnenaste naslage.
- Vapnenaste naslage su u geološkoj prošlosti Zemlje stvorile krške reljefe i planine poput Dinare i Velebita.
- Bitno je voditi računa o zaštiti tih vrlo osjetljivih vapnenih područja.
Efekt staklenika
Jesi li ikada tijekom ljetnih vrućina ušao u automobil koji je bio zatvoren na osunčanome mjestu? Opiši kolika je temperatura bila u automobilu. Pokušaj objasniti zašto je temperatura u automobilu bila mnogo viša nego temperatura vani.
U nekim slučajevima Sunčeva toplina ulazi u sustav ili neki prostor, ali ne može izaći van. Ta se pojava naziva efekt staklenika. Isto se događa na Zemlji ako raste koncentracija plinova, posebice ugljikova(IV) oksida u zraku. Do porasta koncentracije ugljikova(IV) oksida dolazi zbog ljudske aktivnosti, sagorijevanja fosilnih goriva, krčenja šuma i industrijske proizvodnje.
Zbog toga dolazi do rasta temperature na Zemlji poznatoga pod nazivom globalno zatopljenje. Globalno zatopljenje utječe na promjene staništa nekih organizama, ali i na vrijeme njihova razmnožavanja, migracija, cvatnje i sl. Rezultat takvih promjena može dovesti do poremećaja biološke ravnoteže, što ima za posljedicu veliku ugroženost organizama i njihovog staništa.
Jesi li ikada tijekom ljetnih vrućina ušao u automobil koji je bio zatvoren na osunčanome mjestu?
Opiši kolika je bila temperatura u automobilu.
Pokušaj objasniti zašto je temperatura u automobilu bila mnogo viša nego temperatura vani.
U nekim slučajevima Sunčeva toplina ulazi u neki prostor, ali ne može izaći van.
Pojava nemogućnosti izlaska nakupljene topline naziva se efekt staklenika.
Efekt staklenika javlja se i na Zemlji s porastom koncentracije plinova.
Na efekt staklenika na Zemlji posebice djeluje porast ugljikova(IV) oksida u zraku.
Do porasta koncentracije ugljikova(IV) oksida dolazi zbog ljudske aktivnosti:
- sagorijevanja fosilnih goriva
- krčenja šuma
- industrijske proizvodnje.
Ugljikov(IV) oksid djeluje tako da:
- propušta Sunčevu toplinu na Zemljinu površinu
- onemogućuje da Sunčeva toplina ode van sa Zemlje.
Efekt staklenika dovodi do rasta temperature na Zemlji - globalnog zatopljenja.
Globalno zatopljenje utječe na:
- promjene staništa nekih organizama
- na vrijeme razmnožavanja
- migracija, cvatnje i sl.
Time globalno zatopljenje može izazvati poremećaj biološke ravnoteže.
Biološka neravnoteža dovodi do velike ugroženosti organizama i njihovog staništa.
Kako biste vidjeli što utječe na efekt staklenika i pojačava ga, zaigrajte igricu u prilogu!
Svjetlosno onečišćenje
Nepotrebna i pretjerana osvijetljenost noćnoga neba različitim rasvjetnim tijelima povezana je s pojačanim urbanim načinom života. Promotri sliku 1. te imenuj područja koja imaju najveće svjetlosno onečišćenje. Zašto je u nekim zemljama svjetlosno onečišćenje jako veliko?
Nepotrebna i pretjerana osvijetljenost noćnoga neba različitim rasvjetnim tijelima povezana je s pojačanim urbanim načinom života.
Promotri sliku 1. te imenuj područja koja imaju najveće svjetlosno onečišćenje.
Zašto je u nekim zemljama svjetlosno onečišćenje jako veliko?
Posljedica je neadekvatno postavljenih vanjskih rasvjetnih tijela koja nepotrebno emitiraju u okoliš svjetlost vidljivih i nevidljivih valnih duljina poput ultraljubičaste ili infracrvene. Ta svjetlost ometa prirodni ciklus izmjene dana i noći zbog čega, primjerice, ptice selice gube orijentaciju, brojni kukci stradavaju, a ptice se prestaju gnijezditi u osvijetljenim područjima.
Noćna vanjska svjetlost može biti vidljivih i nevidljivih valnih duljina poput:
- ultraljubičaste
- infracrvene
Ultraljubičasta ili infracrvena svjetlost ometa prirodni ciklus izmjene dana i noći.
Narušeni ciklus izmjene dana i noći dovodi do neželjenih promjena u okolišu, primjerice:
- ptice selice gube orijentaciju
- stradavaju brojni kukci
- ptice se prestaju gnijezditi u osvijetljenim područjima
- biljke u blizini rasvjetnih tijela ranije počinju sa svojim rastom i razvojem.
Ranije pupanje za zimskih mjeseci može biti pogubno za rast biljke.
Onečišćenje bukom
Onečišćenje bukom jest pojava koja se pojavila u prošlome stoljeću, a povezana je s pojačanom urbanizacijom i industrijalizacijom. Pod onečišćenje bukom podrazumijevaju se zvukovi koji na uho djeluju stresno i uznemirujuće. To su prije svega zvukovi iz prometa i industrijske proizvodnje koji postaju konstantni pratitelji života u gradu.
Jačina zvuka izražava se u mjernim jedinicama decibelima (dB). Intenzitet zvuka pri normalnome razgovoru iznosi 40 dB, a pri slušanju glasne glazbe preko slušalica iznad 60 dB. Razmisli kakav utjecaj na tvoj sluh može imati često slušanje glasne glazbe sa slušalicama.
Pojava onečišćenja bukom povezana je s:
- pojačanom urbanizacijom
- industrijalizacijom
Ova se pojava pojavila u prošlome stoljeću.
Onečišćenje bukom sadrži zvukove koji na uho djeluju stresno i uznemirujuće.
Povećanu buku stvaraju zvukovi prije svega iz prometa i industrijske proizvodnje.
Jačina zvuka izražava se u mjernim jedinicama decibelima (dB).
Intenzitet zvuka pri normalnome razgovoru iznosi 40 dB.
Pri slušanju glasne glazbe preko slušalica intenzitet zvuka je iznad 60 dB.
Razmisli kakav utjecaj na tvoj sluh može imati često slušanje glasne glazbe sa slušalicama.
Pogledaj i priloženi video zapis i saznaj više o onečišćenju bukom.
Onečišćenje bukom
Onečišćenje vode
Zadnjih se godina sve češće primjećuje pomor pojedinih morskih organizama, osobito školjkaša. Školjkaši najčešće žive nepomično na dnu, a hrane se tako da filtriraju morsku vodu i iz nje uzimaju za hranu plankton, odnosno organizme koji lebde nošeni morskim strujama. Zašto su školjkaši posebno osjetljivi na onečišćenje? Pojačani priljev turista u hrvatska mjesta na obali uz često i neadekvatno zbrinjavanje otpada uzrokuje velika onečišćenja.
Sve češće se primjećuje pomor pojedinih morskih organizama, osobito školjkaša.
Školjkaši su organizmi koji:
- najčešće žive nepomično na dnu
- hrane se tako da filtriraju morsku vodu i iz nje uzimaju za hranu plankton.
Planktoni su organizmi koji lebde nošeni morskim strujama.
Zašto su školjkaši posebno osjetljivi na onečišćenje?
Na velika onečišćenja mora, pa tako i našeg, utječe:
- pojačani priljev turista u hrvatska mjesta na obali
- često neadekvatno zbrinjavanje otpada
Plastični je otpad u morima posebno velik problem jer predmeti od plastike imaju vrlo dugi period raspada. Prouči sliku koja prikazuje period raspada predmeta građenih uglavnom od plastike. Razmisli kakve će posljedice biti u bliskoj budućnosti ako se ljudi nastave neodgovorno odnositi prema zbrinjavanju otpada.
Razgradnjom plastike nastaju mali komadi mikroplastike koju mogu progutati morske životinje te ona tako ulazi u hranidbeni lanac i dospijeva u hranu ljudi. Mikroplastika često sadrži otrovne kemijske spojeve koji mogu biti štetni za životinje i ljude.
Plastični je otpad u morima posebno velik problem zbog dugog perioda raspada.
Prouči sliku koja prikazuje period raspada predmeta građenih uglavnom od plastike.
Razmisli kakve će posljedice biti u bliskoj budućnosti ako se ljudi nastave neodgovorno odnositi prema zbrinjavanju otpada.
Razgradnjom plastike nastaju mali komadi mikroplastike.
- Mikroplastiku mogu progutati morske životinje te ona tako ulazi u hranidbeni lanac.
- Hranidbenim lancem mikroplastika dospijeva u hranu ljudi.
Mikroplastika često sadrži otrovne kemijske spojeve koji mogu biti štetni za životinje i ljude.
Porastom broja plovnih putova, balastne su vode postale sve veći problem. Balastne vode služe kako bi se napunili tankovi u brodu dok je brod bez tereta te se na taj način povećala njegova stabilnost. Budući da se prekomorski plovni putovi pružaju duž svih mora i oceana, nerijetko balastnim vodama u naše more donesu i brojne strane vrste algi ili životinja. Razmisli koja je opasnost od unošenja stranih vrsta u naše more.
Porastom broja plovnih putova balastne su vode postale sve veći problem.
Balastne vode služe kako bi se napunili tankovi u brodu dok je brod bez tereta.
Punjenje tankova u brodu balastnom vodom povećava njegovu stabilnost.
Prekomorskim plovidbama balastnim vodama prenesu se strane vrste algi ili životinja.
Razmisli koja je opasnost od unošenja stranih vrsta u naše more.
Onečišćenje tla
Porastom broja stanovnika na Zemlji javlja se pojačana potreba za hranom, ali je i sve veći broj odlagališta otpada. Odlagališta otpada mjesta su s najvećim onečišćenjem tla raznim tvarima koje se nalaze u otpadnome materijalu.
Da bi bilo što više uroda za potrebe stanovništva, pribjegava se metodama suzbijanja od različitih štetnika tako da se usjevi te voće i povrće prskaju pesticidima. Pesticidi su najčešće kemijske tvari koje štite biljke tako da suzbijaju štetnike.
Zbog nedostatka poljoprivrednih zemljišta sve češće se planski i neplanski krče šume. Koje nepovoljne posljedice na biljni i životinjski svijet uzrokuje krčenje šuma? Iskrčeni dijelovi mnogo su izloženiji snažnim naletima vjetra i eroziji. Erozija je pojava odnošenja površinskoga dijela tla s mjesta gdje je iskrčena vegetacija. Biljke svojim korijenjem drže čestice tla, a nakon sječe stabala, voda i vjetar to tlo ispiru te tako ostavljaju golu površinu. Prisjeti se koje sve dobrobiti šuma ima za čovjekovo zdravlje.
Porastom broja stanovnika na Zemlji javlja se:
- pojačana potreba za hranom
- sve veći broj odlagališta otpada.
Odlagališta otpada mjesta su s najvećim onečišćenjem tla.
Tlo je onečišćeno raznim tvarima koje se nalaze u otpadnome materijalu.
Uporaba pesticida negativno utječe na tlo i živi svijet.
Potrebe stanovništva zahtijevaju što više uroda, pa se suzbijaju razni štetnici.
Zbog suzbijanja štetnika usjevi te voće i povrće prskaju se pesticidima.
- Pesticidi su najčešće kemijske tvari koje štite biljke tako da suzbijaju štetnike.
- Štetnici se hrane određenom biljkom ili nekim njezinim dijelom i nanose štetu.
Mnogi su kukci oprašivači pa stradavaju zbog trovanja insekticidima.
Jedni od kukaca oprašivača su i pčele koje stradavaju od insekticida.
Krčenje šuma uzrokuje nepovoljne posljedice na biljni i životinjski svijet.
Zbog nedostatka poljoprivrednih zemljišta sve češće se planski i neplanski krče šume.
Koje nepovoljne posljedice na biljni i životinjski svijet uzrokuje krčenje šuma?
Iskrčeni dijelovi šuma izloženiji su snažnim naletima vjetra i eroziji.
Iskrčenost vegetacije dovodi do erozije tla.
Erozija je pojava odnošenja površinskoga dijela tla s mjesta iskrčene vegetacije.
Biljke svojim korijenjem drže čestice tla.