Stanište i bioraznolikost
Preživljavanje na staništu
Predator i plijen
Svako stanište određeno je životnim uvjetima: tlo, voda, zrak, temperatura i svjetlost.
Tlo je neophodno za život organizama na kopnu. Voda je sastavni dio svih živih bića. Organizmi dolaze do vode na različite načine: biljke upijaju vodu korijenjem, životinje unose vodu hranom i pićem. Zrak je smjesa različitih plinova. Plin neophodan za disanje većine organizama jest kisik. Temperatura na Zemlji ovisi o geografskome položaju pa pojedine dijelove Zemlje nastanjuju organizmi ovisno o svojim prilagodbama. Svjetlost omogućuje proces fotosinteze (nastaje hrana i kisik). O svjetlosti ovise i mnoge druge životne potrebe organizama (npr. potraga za hranom, skloništem, spolnim partnerom).
Svako stanište određeno je životnim uvjetima, a to su
- tlo
- voda
- zrak,
- temperatura i
- svjetlost.
Tlo je neophodno za život organizama na kopnu.
Voda je sastavni dio svih živih bića.
Organizmi dolaze do vode na različite načine:
- biljke upijaju vodu korijenjem,
- životinje unose vodu hranom i pićem.
Zrak je smjesa različitih plinova.
Plin neophodan za disanje većine organizama jest kisik.
Kisik nastaje procesom fotosinteze u autotrofnim organizmima, a ugljikov(IV) oksid oslobađa se disanjem heterotrofnih organizama.
Temperatura na Zemlji ovisi o geografskome položaju.
Organizmi se prilagođavaju temperaturama u različitim dijelovima Zemlje.
Svjetlost omogućuje proces fotosinteze (nastaje hrana i kisik).
O svjetlosti ovise i druge životne potrebe organizama (npr. potraga za hranom, skloništem, spolnim partnerom).
Odnosi među živim bićima
Simbioza je oblik zajedničkoga života dviju jedinki koje pripadaju različitim vrstama. Alga fotosintezom proizvodi hranjive tvari, a gljiva snabdijeva algu vodom i mineralnim tvarima. Lišajevi su bioindikatori čistoće zraka. Prisjeti se što su bioindikatori.
Ptica crvenokljuni govedar živi na zebri i nekim drugim vrstama afričkih sisavaca. Koju korist imaju u tome suživotu zebre, a koju ptice?
Simbioza je zajednički život dviju jedinki koje pripadaju različitim vrstama.
Lišaj je mutualizam alge i gljive:
- alga fotosintezom proizvodi hranjive tvari, a
- gljiva snabdijeva algu vodom i mineralnim tvarima.
Lišajevi su bioindikatori čistoće zraka.
- Prisjeti se što su bioindikatori.
Lišajevi
Parazitizam je oblik zajedničkoga života u kojemu jedna vrsta ima koristi, a druga štetu. Organizme koji žive na račun drugoga zovemo paraziti. Paraziti mogu uzrokovati bolesti na domadaru.
Čovjek se može zaraziti metiljem ako pojede zaraženo meso koje nije dovoljno termički obrađeno. Bolest se zove metiljavost.
I među biljkama postoje neke vrste koje žive parazitskim načinom života. Jedan takav primjer jest biljka potajnica. Parazitira na korijenju listopadnoga drveća i grmlja poput bukve, hrasta, graba, brijesta i johe. Ne može obavljati fotosintezu. Ima podzemnu stabljiku kojom se prihvaća za korijenje drvenastih biljaka.
Na biološku raznolikost velik utjecaj imaju i strane vrste koje je čovjek namjerno ili nenamjerno unio u ekološki sustav. Neke od njih su invazivne vrste. Mungos je dobar primjer kako se unesena vrsta proširila, ali i kako je postala problem.
Parazitizam je zajednički život u kojemu jedna vrsta živi na račun druge.
Organizme koji žive na račun drugoga zovemo paraziti.
Paraziti mogu uzrokovati bolesti na domadaru (domaćinu) na kojem parazitiraju.
Neke životinje žive parazitskim načinom života.
Krpelj jest parazit.
Živi u šumama, travnjacima, šikarama, vrtovima i parkovima.
Za svoj razvoj krpelj treba krv i zato povremeno živi kao parazit na životinjama.
Životinje na kojima krpelj živi mogu biti vodozemci, gmazovi, ptice, sisavci i čovjek.
Krpelj prilikom uboda siše krv.
Prilikom sisanja krvi može slinom prenijeti uzročnike nekih zaraznih bolesti.
Takva je bolesti i bolest središnjega živčanog sustava – krpeljni meningoencefalitis.
Čovjek se može zaraziti šetnjom u prirodi.
- Nakon šetnje u prirodi treba dobro provjeriti tijelo.
- Posebno treba pogledati iza uha, zatiljak, vrat, prepone, pazuhe, područje iza koljena.
- U djece treba dobro provjeriti i glavu.
- U slučaju da je krpelj na tijelu, treba ga odmah izvući pincetom.
Najsigurnija zaštita od krpeljnoga meningoencefalitisa jest cijepljenje.
Metilj parazitira u nekim domaćim (npr. ovci) i divljim životinjama.
Metilj uzrokuje oštećenje jetre.
Među biljkama postoje neke vrste koje žive parazitskim načinom života.
Potajnica je primjer parazitske biljke.
Parazitira na korijenju listopadnoga drveća i grmlja.
Primjerice, parazitira na bukvi, hrastu, grabu, brijestu i johi.
Na biološku raznolikost velik utjecaj imaju i strane vrste.
Strane vrste je čovjek namjerno ili nenamjerno unio u ekološki sustav.
Neke od unesenih stranih vrsta su invazivne vrste.
Te vrste brzo se prilagođavaju uvjetima staništa.
Invazivne vrste potiskuju zavičajne vrste organizama tako što im
- oduzimaju prostor, hranu i sklonište
- prenose bolesti na zavičajne vrste.
Mungos je primjer kako se unesena vrsta proširila, ali i kako je postala problem.
Mali indijski mungos unesen je na Mljet kako bi istrijebio poskoke.
Mungos se počeo hraniti i pticama i manjim sisavcima te domaćim životinjama.
Na taj način se proširio na veći broj otoka.
U Hrvatskoj su najugroženiji slatkovodni ekološki sustavi. Babuška, kalifornijska pastrva i sunčanica, samo su neke ribe stranci koje su unesene u vodene ekosustave.
Školjkaš raznolika trokutnjača potječe iz Kaspijskoga jezera, a danas se širi Dravom stvarajući probleme ljudima jer začepljuje sve površine na hidroelektranama.
Kućni ljubimci također mogu predstavljati problem u ekološkim sustavima. Neki ih ljudi ostavljaju u prirodi. Tako se, primjerice, ponekad postupa s američkom crvenouhom kornjačom koja je agresivnija od domaće barske kornjače.
Zelena alga kaulerpa širi se morskim strujama, balastnim vodama, na lancima i sidrima preko ribarskih mreža. Budući da se njome ne hrane druge morske vrste, ugrožene vrste nestaju iz područja gdje se ta alga proširila. Poznata je i kao alga ubojica.
U Hrvatskoj su najugroženiji slatkovodni ekološki sustavi.
Kalifornijska pastrva jest primjer ribe "stranca" koja je unesena u slatkovodne vodene ekosustave.
Ona ugrožava domaću potočnu pastrvu.
Kućni ljubimci također mogu predstavljati problem u ekološkim sustavima.
Neki ih ljudi ostavljaju u prirodi.
Američku crvenouhu kornjaču ljudi znaju ostaviti u prirodi.
Ova američka kornjača je agresivnija od domaće barske kornjače.
Puštanje kućnih ljubimaca u prirodu kazneno je djelo.
Zelena alga kaulerpa širi se brzo morima.
Smatra se jednom od 100 svjetskih invazivnih vrsta.
- Veoma brzo stvara guste livade algi.
- Gustoća kaulrepa sprječava rast drugih biljaka i algi.
- Morske vrste koje se ne hrane ovom algom postaju ugrožene.
- Ugrožene vrste često nestaju iz područja gdje se ta alga proširila.
Kaulrepa je poznata kao alga ubojica.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Istraživački zadatak
Prouči istraživački zadatak u prilogu.
Klijaju li pšenica i grah jednako uspješno?