Utjecaj čovjeka na staništa i na bioraznolikost
Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj
Svjedoci smo velikih klimatskih promjena i njihovih posljedica na našemu planetu. Što je globalno zatopljenje? Kakav utjecaj globalno zatopljenje ima na organizme na Zemlji?
Čovjek stoljećima istražuje prirodu i prirodna bogatstva te se njima koristi kako bi sebi poboljšao uvjete života. Zbog zadovoljavanja svojih potreba čovjek je s vremenom povećao svoj ekološki otisak na Zemlji.
Ljudi bi svoj način života trebali usmjeriti na smanjenje ekološkoga otiska. Jedan je način i zaštita prirode. U Republici Hrvatskoj devet je kategorija zaštićenih područja ili prostorne zaštite: strogi rezervat, nacionalni park, park prirode, posebni rezervat, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture.
Svjedoci smo velikih klimatskih promjena.
Klimatske promjene imaju štetne posljedice na našemu planetu.
- Čovjek stoljećima istražuje prirodu i prirodna bogatstva.
- Prirodna bogatstva čovjek koristi kako bi sebi poboljšao uvjete života.
Čovjek je zbog svojih potreba povećao svoj ekološki otisak na Zemlji.
Ekološki otisak pokazuje koliko je svakomu pojedincu potrebno površine da bi zadovoljio svoje potrebe
- za hranom
- za stanovanjem
- za energijom
- za prijevozom i
- za zbrinjavanjem otpada.
Što pojedinci više troše energiju, stvaraju više smeća pa je i ekološki otisak veći.
Jedan je način smanjenja ekološkog otiska i zaštita prirode.
Zakonom o zaštiti prirode zaštićuju se dijelovi prirode
- osobite prirodne izvorne ljepote te
- ekoloških, povijesnih, kulturnih i turističkih značajki.
Nacionalni park
Nacionalni park jest područje izuzetnih prirodnih kvaliteta. Obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili ljudskim korištenjem neznatno izmijenjenih ekoloških sustava. Pod zaštitom je zbog očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti te zbog svoga znanstvenog, kulturnog, odgojno-obrazovnog i rekreativnog značaja. U Republici Hrvatskoj osam je nacionalnih parkova.
Nacionalni park jest područje izuzetnih prirodnih kvaliteta.
Obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava.
U Republici Hrvatskoj osam je nacionalnih parkova.
Plitvička jezera su proglašena nacionalnim parkom 1949. godine.
Na Plitvičkim jezerima je 16 jezera koja su spojena slapovima.
Posebna ljepota i biološka vrijednost su sedrene barijere.
Sedrene barijere nastaju zahvaljujući vodi bogatoj
- mineralnim tvarima te
- algama i
- mahovinama sedrotvorcima.
Park prirode
Park prirode jest prostor prirodne ljepote u kojemu su dopuštene neke aktivnosti (turistički obilasci, rekreacija i odgojno-obrazovne aktivnosti), ali bez narušavanja prirodne ravnoteže.
Park prirode jest prostor prirodne ljepote.
U parku prirode su dopuštene aktivnosti bez narušavanja prirodne ravnoteže:
- turistički obilasci,
- rekreacija i
- odgojno-obrazovne aktivnosti.
Strogi rezervat
Strogi rezervat jest zakonom zaštićeno područje u kojemu je priroda neizmijenjena ili je neznatno izmijenjena. Strogi rezervat namijenjen je isključivo znanstvenomu istraživanju. To su Bijele i Samarske stijene u Gorskome kotaru te Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu.
Strogi rezervat je područje u kojem je priroda neizmijenjena ili je neznatno izmijenjena.
Namijenjen je isključivo znanstvenomu istraživanju.
Područja strogog rezervata su
- Bijele i Samarske stijene u Gorskome kotaru te
- Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu.
Zaštita biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj
Republika Hrvatska odlikuje se izuzetno bogatom raznolikošću vrsta i staništa. Državni zavod za zaštitu prirode je na temelju sustavnih istraživanja izradio Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske.
Na Crvenome popisu neke su vrste kukaca koje često uz druge čimbenike ugrožava upotreba kemijskih zaštitnih sredstava u poljoprivredi. To su, primjerice, leptiri i vretenca.
Čovjek u prirodi skuplja različite vrste biljaka i gljiva koje konzumira u prehrani ili kao lijek. Zbog pretjeranoga skupljanja, ali i onečišćenja okoliša i uništavanja staništa mnoge su vrste ugrožene. Ugrožene su sljedeće vrste: okruglolisna rosika, mesojedna biljka, božikovina, kockavica, smilje, visibaba, gljiva blagva...
Republika Hrvatska odlikuje se izuzetno bogatom raznolikošću vrsta i staništa.
Ta biološka raznolikost ili bioraznolikost je podložna promjenama.
Promjene u bioraznolikosti nastaju zbog
- čovjekova utjecaja i
- prirodnih nepogoda (poplave, požari, potresi i vulkanske erupcije).
Postoje vrste koje su preživjele prirodne promjene u geološkoj prošlosti.
Neke vrste iz prošlosti zadržale se do danas.
Vrste koje su se zadržale od davnina zovemo relikti.
Neke vrste zadržale su se samo na određenim područjima.
Vrste koje žive samo na malim određenim područjima/arealima zovemo endemi.
Hrvatska je bogata reliktima i endemima.
Oni povećavaju bioraznolikost naše zemlje.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Na poveznici Ministarstva zaštite okoliša pronađi informacije o tome kako nastaje crveni popis. Na što je sve potrebno paziti pri izradi popisa?
Na poveznici Ministarstva zaštite okoliša pronađi informacije o tome kako nastaje crveni popis.
- Na što je sve potrebno paziti pri izradi popisa?