Proizvodači - ključni organizmi
Organizmi koji obavljaju fotosintezu
Biljkama i algama, ali i svim drugim organizmima, potrebna je energija za rast i razvoj. One se za svoj rast i razvoj koriste Sunčevom energijom, ali ju ne mogu iskoristiti izravno, već se prvo događa proces fotosinteze. Organizme koji mogu vršiti proces fotosinteze i tako sami proizvoditi sebi hranu nazivamo proizvođači.
Biljkama i algama, ali i svim drugim organizmima, potrebna je energija za rast i razvoj.
Za svoj rast i razvoj biljke koriste Sunčevu energiju, ali ju ne mogu iskoristiti izravno.
Biljke Sunčevu energiju potrebnu za rast i razvoj koriste procesom fotosinteze.
Organizme koji fotosintezom proizvode sebi hranu, nazivamo proizvođači.
Za proces fotosinteze fotosinteze potrebna je određena količina vode i plina ugljikova (IV) oksida. Fotosinteza se događa uglavnom u listovima biljaka, odnosno u stanicama jednostaničnih proizvođača. Tijekom toga procesa Sunčeva svjetlosna energija pretvara se u kemijsku energiju. Nastala kemijska energija pohranjuje se u šećeru koji se zove glukoza. Osim šećera glukoze, fotosintezom nastaje voda i plin kisik.
Nastali šećer biljka skladišti u svoje organe: stabljiku, korijen, list ili plod, a kisik se otpušta u okoliš.
Pogledaj videozapis o procesu fotosinteze.
Za proces fotosinteze potrebna je
- određena količina vode i
- plina ugljikova (IV) oksida.
Fotosinteza se odvija
- uglavnom u listovima biljaka, odnosno
- u stanicama jednostaničnih proizvođača.
Fotosintezom Sunčeva svjetlosna energija pretvara se u kemijsku energiju.
Nastala kemijska energija pohranjuje se u šećeru koji se zove glukoza.
Fotosintezom nastaje glukoza, voda i plin kisik.
Nastali šećer biljka skladišti u svoje organe: stabljiku, korijen, list ili plod, a kisik se otpušta u okoliš.
Pogledaj videozapis o procesu fotosinteze.
Biljke i potrebe za vodom
Biljke vodu za proces fotosinteze uzimaju iz zemlje ili izravno iz zraka ako u njemu ima dovoljno vlage. Biljke su razvile mehanizme kojima reguliraju količinu vode u svome organizmu, a s tim povezano razvile su i mehanizam izbacivanja viška vode iz svojega tijela.
Biljka upija vodu najvećim dijelom s pomoću korijenovih dlačica. To su sitne tvorbe koje se mogu vidjeti pod lupom. Tako upijena voda kroz stabljiku odlazi u druge dijelove biljke, sve do listova.
Biljke vodu za proces fotosinteze uzimaju
- iz zemlje ili izravno
- iz zraka ako u njemu ima dovoljno vlage.
Biljka upija vodu najvećim dijelom s pomoću korijenovih dlačica.
To su sitne tvorbe koje se mogu vidjeti pod lupom.
Tako upijena voda kroz stabljiku odlazi u druge dijelove biljke, sve do listova.
Višak vode izlučit će se iz biljke kroz puči u okolinu. Puči jesu sitni otvori na listovima biljaka kroz koje se izmjenjuju plinovi: kisik i voda u obliku vodene pare te ugljikov(IV) oksid. Biljke su razvile različite prilagodbe u građi svojih listova kako bi regulirale količinu vode u svome organizmu. Neke biljke imaju male kožaste listove prekrivene voskom kao što su borove iglice. Neke druge biljke poput kaktusa koji rastu u pustinjama mogu imati listove preobražene u bodlje.
Višak vode izlučit će se iz biljke kroz puči u okolinu.
Puči jesu sitni otvori na listovima biljaka.
U njima dolazi do izmjene plinova, uglavnom kisika i ugljikova(IV) oksida.
Prilagodbe u građi listova omogućavaju biljkama regulaciju količinu vode u organizmu.
- Neke biljke imaju male kožaste listove prekrivene voskom kao što su borove iglice.
- Neke druge biljke mogu imati listove preobražene u bodlje (primjerice kaktusi).
Skladištenje u biljnome organizmu
Za vrijeme procesa fotosinteze može nastati više šećera nego što je biljci potrebno. Taj šećer tada biljka skladišti u svome tijelu u obliku škroba. Tako biljka škrob pohranjuje u plod, stabljiku, korijen ili u sjemenke. Primjerice, energijom iz škroba će se sjemenka koristiti za svoje klijanje, a zatim mlada biljka za daljnji rast i razvoj. Količina energije koja se nalazi pohranjena u sjemenci trebala bi biti dovoljna do trenutka razvoja biljke do toga stupnja da može sama obavljati proces fotosinteze.
Za vrijeme procesa fotosinteze može nastati više šećera nego što je biljci potrebno.
Višak šećera biljka skladišti u svome tijelu u obliku škroba.
Škrob biljka pohranjuje u plod, stabljiku, korijen ili u sjemenke.
Kad biljka ugine, njezino tijelo razgrađuju različiti organizmi u tlu uz prisutnost kisika. Tako energija koja je bila uskladištena u biljkama protječe dalje, odnosno ne nestaje, nego mijenja svoj oblik. S druge strane, uskladištena energija od biljaka koje su uginule u posebnim uvjetima (bez kisika, uz visoki tlak i temperaturu) u razdoblju od nekoliko tisuća godina ostala je „zarobljena“. Takav oblik uskladištene energije nastao od biljaka jest, primjerice, ugljen kojim se čovjek koristi u svakodnevnome životu.
Ugibanjem biljke energija koja je bila uskladištena u biljci protječe dalje.
Uskladištena energija iz uginule biljke ne nestaje, nego mijenja svoj oblik.
Uskladištena energija uginulih biljaka u posebnim uvjetima ostaje „zarobljena“.
Energija može biti „zarobljena“ nekoliko tisuća godina kad je uginula biljka
- bez kisika,
- uz visoki tlak i
- visoku temperaturu.
Takav oblik uskladištene energije nastao od biljaka jest, primjerice, ugljen.
Ugljenom se čovjek koristi u svakodnevnome životu.
Suživot proizvođača i životinja
Biljke, alge i cijanobakterije stvaraju spojeve bogate energijom, ali i kisik. Zanimljiv je primjer životinje zelene hidre u čijemu organizmu žive alge. Alge proizvode šećere i kisik kojima se hidra koristi, a hidra proizvodi ugljikov(IV) oksid i druge spojeve kojima se alga koristi. Naime, u tome suživotu oba organizma imaju koristi. Promotri sliku 2. i objasni koju dvostruku korist jelen ima od biljaka.
Biljke, alge i cijanobakterije stvaraju spojeve bogate energijom, ali i kisik.
Zanimljiv je primjer suživota životinje zelene hidre i alge.
U hidrinom organizmu žive alge.
Alge proizvode šećere i kisik kojima se hidra koristi.
Hidra proizvodi ugljikov(IV) oksid i druge spojeve kojima se alga koristi.
U tome suživotu oba organizma imaju koristi.
- Promotri sliku.
- Objasni koju dvostruku korist jelen ima od biljaka.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Istraži u ostavi koje sjemenke tvoja obitelj koristi u prehrani. Zapiši ih i usporedi s ponudom sjemenki u supermarketima. Koje su prednosti korištenja sjemenki u prehrani? Osmisli ili zapiši najdraži recept u kojem ćeš upotrijebiti neke od sjemenki koje si pronašao u ostavi.
- Istraži u ostavi koje sjemenke tvoja obitelj koristi u prehrani.
- Zapiši ih i usporedi s ponudom sjemenki u supermarketima.
- Koje su prednosti korištenja sjemenki u prehrani?
- Osmisli ili zapiši najdraži recept u kojem ćeš upotrijebiti neke od sjemenki koje si pronašao u ostavi.