Energija u živoj i neživoj prirodi
Autotrofni i heterotrofni organizmi
Sva živa bića za rast i razvoj trebaju energiju. Do nje dolaze na različite načine. Već si upoznat s tim da biljke, alge i cijanobakterije mogu procesom fotosinteze sami sebi proizvesti spjeve bogate energijom. Organizmi koji mogu obavljati fotosintezu nazivaju se proizvođači ili autotrofni organizmi.
Oni organizmi koji tvari bogate energijom dobivaju hraneći se drugim organizmima te iskorištavajući energiju pohranjenu u njima nazivaju se potrošači ili heterotrofni organizmi.
Sva živa bića za rast i razvoj trebaju energiju.
Do energije živa bića dolaze na različite načine.
Biljke, alge i cijanobakterije mogu fotosintezom sebi proizvesti spjeve bogate energijom.
Proizvođači ili autotrofni organizmi mogu obavljati proces fotosinteze.
U procesu fotosinteze stvaraju spojeve bogate energijom.
Potrošači ili heterotrofni organizmi hrane se drugim organizmima.
Od drugih organizama uzimaju gotove tvari i iskorištavaju energiju pohranjenu u njima.
Hranidbeni lanac
Ako se na određenome području nalaze različite vrste biljaka i životinja, velika je vjerojatnost da su oni međusobno povezani različitim odnosima. Činjenica je da sve životinje trebaju energiju i da do nje dolaze kad pojedu neki drugi organizam. Jedan oblik povezanosti među različitim vrstama može se prikazati i hranidbenim lancem. Hranidbeni lanac započinje s proizvođačem. Proizvođačima se hrane potrošači. Organizmi koji se hrane tim potrošačima, također se nazivaju potrošači. Kako bi ih se međusobno razlikovalo, oni koji se hrane biljkama nazivaju se potrošači I. reda, a oni koji se hrane potrošačima I. reda, nazivaju se potrošači II. reda.
Ako se na određenome području nalaze različite vrste biljaka i životinja, velika je vjerojatnost da su oni međusobno povezani različitim odnosima.
Sve životinje trebaju energiju i do nje dolaze kad pojedu neki drugi organizam.
Hranidbeni lanac je hranidbena povezanosti među različitim vrstama organizama.
Hranidbeni lanac započinje s proizvođačem.
Proizvođačima se hrane potrošači.
Organizmi koji se hrane tim potrošačima, također se nazivaju potrošači.
Potrošači I. reda. su organizmi koji se hrane biljkama.
Potrošači II. reda su organizmi koji se hrane potrošačima I. reda.
Broj jedinki u jednome hranidbenom lancu može se prikazati kao piramida. Na dnu su proizvođači i oni su najbrojniji. Na slici 2. prikazani su proizvođači u moru. To su fitoplankton (biljni plankton) kojima pripadaju alge. Njima se hrane potrošači I. reda, a to su zooplankton (životinjski plankton). I fitoplankton i zooplankton su organizmi koji lebde nošeni strujama vode.
Broj jedinki u jednome hranidbenom lancu može se prikazati kao piramida.
Na dnu su proizvođači i oni su najbrojniji.
- Na slici 2. prikazani su proizvođači u moru.
- To su fitoplankton (biljni plankton) kojima pripadaju alge.
- Njima se hrane potrošači I. reda, a to su zooplankton (životinjski plankton).
- Zatim slijede potrošači viših redova.
I fitoplankton i zooplankton su organizmi koji lebde nošeni strujama vode.
Narušavanje prirodne ravnoteže
Abiotički čimbenici u ekosustavu
Biotički čimbenici u ekosustavu
Prirodna ravnoteža prikazana je odnosom organizama u okvirima ekosustava. Održavanje određenoga stalnog broja pojedinih članova hranidbenoga lanca, pa samim time i članova na razini hranidbene mreže, ukazuje da se određeni ekosustav nalazi u ravnoteži. Različiti uzroci mogu dovesti do narušavanju te ravnoteže.
Kad dođe do narušavanja prirodne ravnoteže, vrlo često dolazi do ekološke krize. Neke od tih kriza posljedica su djelovanja čovjeka. Vjerojatno si čuo da neke udruge organiziraju akcije kojima se nastoji osvijestiti potreba za održavanjem prirodne ravnoteže. Održivi razvoj definira se kao razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe današnjih naraštaja a da se pritom ne ugrožava mogućnost budućih naraštaja u zadovoljavanju njihovih potreba.
Razmisli o tome kako ti možeš utjecati u svojoj okolini na pozitivne promjene u okolišu.
Prirodna ravnoteža prikazana je odnosom organizama u okvirima ekosustava.
Stalni broj jedinki ekosustava ukazuje da se određeni ekosustav nalazi u ravnoteži.
Različiti uzroci mogu dovesti do narušavanju te ravnoteže.
Ekološka kriza se javlja kad dođe do narušavanja prirodne ravnoteže.
Neke od ekoloških kriza posljedica su djelovanja čovjeka.
Vjerojatno si čuo da neke udruge organiziraju akcije kojima se nastoji osvijestiti potreba za održavanjem prirodne ravnoteže.
Pri tom se često spominje održivi razvoj.
Održivi razvoj definira se kao
- razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe današnjih naraštaja, a
- pritom se ne ugrožava mogućnost budućih naraštaja u zadovoljavanju njihovih potreba.
Razmisli o tome kako ti možeš utjecati u svojoj okolini na pozitivne promjene u okolišu.
Hranidbena mreža
Jedna životinjska vrsta rijetko se hrani isključivo samo jednom vrstom organizma. Ta ista vrsta životinje uglavnom nije i moguća hrana za samo jednu vrstu. Upravo ta isprepletenost tko se hrani kime povezuje organizme u hranidbenu mrežu.
Hranidbeni lanac prikazuje niz organizama koji su međusobno povezani kruženjem tvari. Tvari neprestano kruže. Mi ih unosimo u svoje tijelo, ali i izbacujemo iz tijela. Ako mačka pojede miša, ona unosi u svoje tijelo tvari od kojih je miš izgrađen. Kao i miš, osim gradivnih tvari, mačka će i iz tih tvari dobivati energiju koja joj je također potrebna za ostale radnje kao što je kretanje. Kad mačka ugine, određeni će je organizmi razložiti i tako će u tlo dospjeti tvari koje će zatim iskoristiti celer za svoje životne funkcije. Na taj način tvari kruže u prirodi, a energija protječe. Naime, živa će se bića dijelom energije koristiti za svoje životne funkcije, a dio će se osloboditi u okoliš u obliku topline. Tako energija mijenja svoj oblik, ali ne nastaje i ne nestaje.
Jedna životinjska vrsta rijetko se hrani isključivo samo jednom vrstom organizma.
Ta ista vrsta životinje uglavnom nije i moguća hrana za samo jednu vrstu.
Više različitih hranidbenih lanaca može biti povezano u hranidbenu mrežu.
Isprepletenost tko se kime hrani povezuje organizme u hranidbenu mrežu.
Hranidbeni lanac prikazuje niz organizama međusobno povezanih kruženjem tvari.
Tvari neprestano kruže.
Mi tvari unosimo u svoje tijelo, ali i izbacujemo iz tijela.
Primjerice,
- ako miš pojede celer, on će se unutar njegova organizma nizom procesa razgraditi na jednostavnije tvari.
Te tvari miš može ugraditi u svoj organizam.
Iz celera miš dobiva i energiju neophodnu za radnje kao što je kretanje i sl. - Ako mačka pojede miša, ona unosi u svoje tijelo tvari od kojih je miš izgrađen.
Mačka će i iz tih tvari dobivati energiju koja joj je potrebna za ostale radnje kao
što je kretanje. - Kad mačka ugine, određeni će je organizmi razložiti.
Tako će u tlo dospjeti tvari koje će zatim iskoristiti celer za svoje životne funkcije.
Na taj način tvari kruže u prirodi, a energija protječe.
Živa će bića
- dio energije koristiti za svoje životne funkcije, a
- dio će se osloboditi u okoliš u obliku topline.
Tako energija mijenja svoj oblik, ali ne nastaje i ne nestaje.
Tko su razlagači?
Razlagači, kako im i ime govori, organizmi su koji razlažu uginule organizme, primjerice, biljke ili životinje na jednostavnije tvari. Oni mogu razložiti članove hranidbenoga lanca, kad uginu, na jednostavne tvari kao što su mineralne tvari u tlu kojim se zatim koriste biljke. Tako tvari nastavljaju kružiti u prirodi. Razlagači su različite vrste gljiva i bakterija. Oni su bitan dio jednoga ekosustava jer bez njih bi cijeli planet bio ispunjen tijelima uginulih organizama.
Razlagači su organizmi su koji razlažu uginule organizme,
- primjerice, uginule biljke ili životinje razlažu na jednostavnije tvari.
Oni mogu razložiti uginule članove hranidbenoga lanca na jednostavne tvari.
To mogu biti mineralne tvari u tlu kojim se zatim koriste biljke.
Tako tvari nastavljaju kružiti u prirodi.
Razlagači su različite vrste gljiva i bakterija.
Oni su bitan dio jednoga ekosustava.
Bez razlagača bi cijeli planet bio ispunjen tijelima uginulih organizama.
Energija u neživoj prirodi
Toplinska energija
Pretvorbe energije događaju se cijelo vrijeme u našoj okolini. Kad prekidačem uključiš svjetlo u prostoriji, u tome se trenutku električna energija pretvara u svjetlosnu, ali i u toplinsku. Nama u tome trenutku nije želja dobiti toplinsku energiju, već svjetlosnu. Zbog toga se razvijaju tehnologije kojima će se usavršiti smanjenje gubitka energije u obliku topline, ali bez gubitka količine potrebne svjetlosti.
Pretvorbe energije događaju se cijelo vrijeme u našoj okolini.
Kad uključiš svjetlo u prostoriji električna energija pretvara u svjetlosnu, ali i u toplinsku.
Nama u tome trenutku nije želja dobiti toplinsku energiju, već svjetlosnu.
Nove tehnologije trebale bi smanjiti gubitak topline, ali bez gubitka potrebne svjetlosti.
Budućnost energije
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Napiši sastavak o prirodnoj ravnoteži. Navedi čimbenike koji narušavaju prirodnu ravnotežu. Predloži načine na koje možemo ipak uspostaviti prirodnu ravnotežu. Je li bilo potrebno puno zamišljati narušavanje prirodne ravnoteže ili si mogao iskoristiti primjere iz svoje blizine?
Napiši sastavak o prirodnoj ravnoteži.
- Navedi čimbenike koji narušavaju prirodnu ravnotežu.
- Predloži načine na koje možemo ipak uspostaviti prirodnu ravnotežu.
- Je li bilo potrebno puno zamišljati narušavanje prirodne ravnoteže?
Ili si mogao iskoristiti primjere iz svoje blizine?