Građa i organiziranost živih bića
Sitno, ali bitno
Još u davnoj prošlosti znanstvenici su shvatili da se moraju što više približiti svomu predmetu istraživanja ako ga žele detaljnije upoznati. Da bi bili što uspješniji u tome, stalno su osmišljavali nove izume, instrumente i pomagala. Jedan od tih izuma jest i mikroskop.
Promatrajući mikroskopom dijelove pluta, Robert Hooke je primijetio sitne strukture u njegovoj građi. Te je strukture nazvao stanicama.
Sljedeće bitno otkriće s pomoću mikroskopa dogodilo se nedugo nakon Hookeova otkrića, a osoba zaslužna za to jest Antonie van Leeuwenhoek. On je izrađivao svoje vlastite mikroskope i njima je znatiželjno proučavao svijet oko sebe. Tako se upoznao s izgledom i građom krvnih stanica, mišića, ali i bakterija i drugih sitnih organizama zbog čega ga danas nazivaju ocem mikrobiologije.
Znanstvenici su odavno shvatili važnost upornog rada u području kojim se bave.
Zbog toga su stalno osmišljavali nove izume, instrumente i pomagala.
Jedan od važnih izuma na području znanosti jest optička naprava mikroskop.
Mikroskop uvećava predmet ili strukturu koja je oku nevidljiva.
U 17. stoljeću znanstvenik Robert Hooke izradio je svjetlosni mikroskop.
- Hook je mikroskopom promatrao dijelove pluta.
- U građi pluta primijetio je sitne strukture.
- Sitne, oku nevidljive, strukture Hook je nazvao stanicama.
Stanica je temeljne građevna jedinica svih živih bića.
Nedugo nakon Hookeova otkrića dogodilo se drugo bitno otkriće s pomoću mikroskopa.
Antonie van Leeuwenhoek je vlastitim mikroskopima upoznao izgled i građu
- krvnih stanica
- mišića, ali i
- bakterija i drugih sitnih organizama.
Zahvaljujući takvim istraživanjima danas se on naziva otac mikrobiologije.
Jedna ili više stanica
Kao što im sam naziv kaže, jednostanične organizme gradi samo jedna stanica. To znači da ona obavlja sve zadaće koje su nužne za preživljavanje. Prisjeti se glavnih obilježja živih bića. Što sve mora obavljati organizam da bi preživio? Je li to mnogo zadaća za samo jednu stanicu?
Višestanični organizmi građeni su od više stanica. Među stanicama postoji podjela zadaća tako da ne sudjeluju sve stanice u istim procesima i ne obavljaju iste funkcije.
Osim po broju stanica, višestanični organizmi razlikuju se i prema tipu stanica koje ih izgrađuju. U prirodi razlikujemo biljne i životinjske stanice. One se razlikuju prema staničnim tjelešcima od kojih su građene. Pojedini organizam uvijek je građen od samo jednoga tipa stanice, tj. ne može biti građen i od biljnih i od životinjskih stanica.
U prirodi razlikujemo
- jednostanične organizme i
- višestanične organizme.
Jednostanične organizme gradi samo jedna stanica.
To znači da jedna stanica obavlja sve zadaće koje su nužne za preživljavanje.
Jednostanični su organizmi uglavnom mikroskopskih veličina.
Višestanični organizmi građeni su od više stanica:
- stanice su različite (različiti tipovi) i
- imaju različite zadaće.
U višestaničnih organizama razlikujemo biljne i životinjske stanice.
One se razlikuju prema staničnim tjelešcima od kojih su građene.
Pojedini organizam uvijek je građen od samo jednoga tipa stanice,
- tj. ne može biti građen i od biljnih i od životinjskih stanica.
Građa višestaničnoga organizma
Stanice s istim ulogama udružuju se i tvore tkiva. Tkiva možemo također podijeliti prema određenim zadaćama, stoga razlikujemo npr. pokrovno ili potporno tkivo. Koja je uloga tih tkiva? Različita tkiva dalje se udružuju i grade organe. Zašto je srce čovjeka građeno uglavnom od mišićnoga tkiva?
Svako živo biće obavlja određene zadaće kako bi preživjelo (hrani se, diše, kreće, razmnožava itd.). Organi koji obavljaju istu zadaću udružuju se u organske sustave. Skup svih organskih sustava čini jedan organizam ili jedinku.
Zbog složenosti u samoj građi čovjeka broj stanica, tkiva i organa dosta je velik. Koje organske sustave u svome tijelu znaš nabrojiti?
Višestanični organizmi ovise o dobroj organizaciji rada njihovih stanica.
Kod višestaničnih organizama stanice se dijele prema zadaćama/ulogama.
- Udruživanjem stanice obavljaju uloge važne za funkcioniranje cijeloga organizma.
- Stanice s istim ulogama udružuju se i tvore tkiva.
Tkiva možemo također podijeliti prema određenim zadaćama, stoga razlikujemo npr. pokrovno ili potporno tkivo. - Različita tkiva dalje se udružuju i grade organe.
- Organi koji obavljaju istu zadaću udružuju se u organske sustave.
- Skup svih organskih sustava čini jedan organizam ili jedinku.