Životni ciklusi biljaka i životinja
Životni ciklus životinja
Životinje su velika i raznolika skupina organizama te životni ciklusi za sve životinje nisu jednaki. Ipak, možemo izdvojiti nekoliko zajedničkih faza. Ovisno o kojoj skupini životinja govorimo, razvoj zametka može se odvijati, primjerice, unutar majčine utrobe ili u jajetu. Navedi primjere vrsta iz svoje okoline koje se razvijaju na navedene načine. Nakon određenoga vremena dolazi do poroda/izlijeganja jedinke i početka nove faze životnoga ciklusa. Mlade jedinke u ovome razdoblju uče određene obrasce ponašanja karakteristične za svoju vrstu (pronalazak ili lov hrane, pronalazak skloništa, obilježavanje teritorija, bijeg od predatora i sl.). Nakon završetka razvoja sada već odrasle jedinke postaju spolno zrele te su spremne za stvaranje potomaka.
Životinje su velika i raznolika skupina organizama.
Životni ciklusi za sve životinje nisu jednaki.
Možemo izdvojiti nekoliko zajedničkih faza u životnim ciklusima životinja.
U prvoj fazi ciklusa dolazi do spolnoga razmnožavanja.
- Razmnožavanjem nastaje oplođena jajna stanica (zigota).
- Zigota se razvija u zametak i plod.
Razvoj zametka može se odvijati unutar majčine utrobe ili u jajetu.
Nakon određenoga vremena dolazi do poroda/izlijeganja jedinke.
Po porodu/izlijeganju započinje nova faza životnog ciklusa.
Mlade jedinke uče određene obrasce ponašanja tipične za svoju vrstu
- pronalazak ili lov hrane,
- pronalazak skloništa,
- obilježavanje teritorija,
- bijeg od predatora i sl.
Nakon završetka razvoja govorimo o odrasloj jedinki.
Odrasle jedinke postaju spolno zrele te su spremne za stvaranje potomaka.
Tek rođene jedinke mogu sličiti odrasloj jedinki, no ne možemo reći da to pravilo vrijedi za sve životinje. Kod nekih životinja (npr. vodozemci i kukci) ne možemo primijetiti tu sličnosti jer njihov životni ciklus sadrži još jednu fazu, a to je faza ličinke. Ta faza javlja se nakon razvoja zametka, a same ličinke vrlo često žive u drukčijim životnim uvjetima nego odrasle jedinke. Iz ličinke se procesom preobrazbe razvijaju odrasle jedinke. Promotri sliku. U kojim životnim uvjetima živi ličinka, a u kojima odrasla jedinka? Koje prilagodbe imaju na takav način života?
Tek rođene jedinke mogu sličiti odrasloj jedinki, ali i ne moraju.
Kod nekih životinja (npr. vodozemci i kukci) ne možemo primijetiti tu sličnost.
Njihov životni ciklus sadrži još jednu fazu, a to je faza ličinke.
Faza ličinke javlja se nakon razvoja zametka.
Same ličinke vrlo često žive u drukčijim životnim uvjetima nego odrasle jedinke.
Iz ličinke se procesom preobrazbe razvijaju odrasle jedinke.
- Prouči preobrazbe u žabe i u leptira.
Nepotpuna preobrazba sastoji se od tri faze i ona ne sadrži fazu kukuljice. Nakon što se kukac razvije u ličinku, ona već nalikuje na odraslu jedinku te samo nastavlja svoj rast i razvoj dok ne postigne potpuni izgled odrasle jedinke. Nepotpunu preobrazbu imaju skakavci, vretenca i žohari.
Nepotpuna preobrazba
- sastoji se od tri faze i
- ona ne sadrži fazu kukuljice.
Nakon što se kukac razvije u ličinku, ona već nalikuje na odraslu jedinku.
Ličinka nastavlja svoj rast i razvoj dok ne postigne potpuni izgled odrasle jedinke.
Nepotpunu preobrazbu imaju skakavci, vretenca i žohari.
Dnevne i noćne životinje
Neke životinje gotovo cijeli svoj životni ciklus prilagode određenim životnim uvjetima. Najpoznatija prilagodba, tj. podjela jest ona na dnevne i noćne životinje. Većina životinja glavninu svojih aktivnosti obavlja tijekom osvijetljenoga doba dana, stoga su to dnevne životinje. Da bi se uspješnije snašle pri manjku svjetla, noćne životinje imaju dodatno razvijena određena osjetila.
Među noćne životinje ubrajamo ježeve, šišmiše, lisice, zečeve, mačke, sove... Jedna se vrsta posebno ističe zbog svoga načina snalaženja u mračnome okružju, a to su neke vrste šišmiša. Te vrste ispuštaju zvučne valove u okoliš koji se odbijaju o razne prepreke na koje su naišli te se vraćaju do šišmiša u obliku jeke (Slika 1.). Tako šišmiši znaju što se nalazi oko njih te se lakše mogu kretati u mraku. Ta sposobnost šišmišima omogućuje i lov plijena, a naziva se eholokacija.
Kako se u tami snalaze mačke i sove? Istraži.
Neke životinje gotovo cijeli svoj životni ciklus prilagode određenim životnim uvjetima.
Najpoznatija prilagodba, tj. podjela jest ona na
- dnevne životinje i
- noćne životinje.
Dnevne životinje većinu svojih aktivnosti obavlja tijekom osvijetljenoga doba dana.
Noćne životinje uspješno se snalaze pri manjku svjetla.
One maju dodatno razvijena određena osjetila.
Među noćne životinje ubrajamo ježeve, šišmiše, lisice, zečeve, mačke, sove...
Neke vrste šišmiša posebne su zbog svoga načina snalaženja u mračnome okružju.
- Te vrste ispuštaju zvučne valove u okoliš.
- Zvučni valovi se odbijaju o razne prepreke i vraćaju do šišmiša u obliku jeke.
Tako šišmiši znaju što se nalazi oko njih te se lakše mogu kretati u mraku.
Ta sposobnost šišmišima omogućuje i lov plijena, a naziva se eholokacija.
Seobe životinja
Osim što se životni ciklusi odvijaju u različito doba dana i godine, pojedine faze životnoga ciklusa mogu se odvijati u različitim uvjetima. Navedi vrste koje se tijekom svoga života sele. Objasni razloge njihove selidbe.
Neke životinje kreću u potragu za mjestom gdje će se razmnožiti i položiti oplođena jajašca. Jegulja je vrsta ribe koja živi u slatkim vodama, a razmnožava se (mrijesti) u morima. Poznata je po tome što putuje i gotovo 5000 km do Sargaškoga mora gdje ispušta nekoliko milijuna jajašaca koja će biti oplođena. Nakon toga jegulje ugibaju. Neke vrste lososa žive u moru, a zbog razmnožavanja putuju u slatkovodne vode. Mogu putovati do 10 000 km nakon čega se mrijeste i ugibaju. Zašto jegulje i lososi nakon mrijesta ugibaju? Osim riba i ptice su poznate po svojim migracijama. Vrste koje se ujesen i zimi sele na jug u toplije krajeve zovemo selicama.
Životni ciklusi odvijaju se u različito doba dana i godine.
Pojedine faze životnoga ciklusa mogu se odvijati u različitim uvjetima.
Neke spolno zrele životinje kreću u potragu za mjestom
- gdje će se razmnožiti i
- položiti oplođena jajašca.
Jegulja je vrsta ribe koja živi u slatkim vodama, a razmnožava se (mrijesti) u morima.
- Poznata je po tome što putuje i gotovo 5000 km do Sargaškoga mora.
- U Sargaškom moru ispušta nekoliko milijuna jajašaca koja će biti oplođena.
- Nakon toga jegulje ugibaju.
Neke vrste lososa žive u moru.
- Zbog razmnožavanja putuju u slatkovodne vode.
- Mogu putovati do 10 000 km.
- Nakon tolikog putovanje se mrijeste i ugibaju.
Osim riba i ptice su poznate po svojim migracijama.
Vrste koje se ujesen i zimi sele na jug u toplije krajeve zovemo selicama.
- Navedi tri vrste ptica koje se tijekom svoga života sele.
Zapanjujuće migracije
Životni ciklus biljaka
Najraširenija i najbrojnija skupina biljaka u prirodi jesu cvjetnjače. U životu cvjetnjače razlikujemo pet razdoblja (faza): sjemenka, klijanje i rast, cvjetanje, oprašivanje i oplodnja te rasprostranjivanje. Životni ciklus biljke započinje sjemenkom. To je struktura obložena sjemenom lupinom u kojoj se nalaze klica i jedna ili dvije supke (ovisi o vrsti biljke). Uz odgovarajuće životne uvjete, kao što su dovoljna količina vlage, plodno tlo i povoljne temperature, ona će početi s klijanjem.
Najraširenija i najbrojnija skupina biljaka u prirodi jesu cvjetnjače.
U životu cvjetnjače razlikujemo pet razdoblja (faza):
- sjemenka
- klijanje i rast
- cvjetanje
- oprašivanje i oplodnja te
- rasprostranjivanje.
Životni ciklus biljke započinje sjemenkom.
To je struktura
- obložena sjemenom lupinom i
- u kojoj se nalaze klica i
- jedna ili dvije supke (ovisi o vrsti biljke).
Sjemenka će početi s klijanjem uz odgovarajuće životne uvjete, kao što su
- dovoljna količina vlage,
- plodno tlo i
- povoljne temperature.
Dijelovi cvijeta
Razvojem odrasle biljke doći će i do njezina cvjetanja i pojave cvijeta. U njemu se može nalaziti muški spolni organ – prašnik ili ženski spolni organ – tučak (jednospolni cvijet), a mogu se nalaziti i oba (dvospolni cvijet). Da bi se biljke uspješno razmnožile, prvo mora doći do oprašivanja. To je proces prenošenja peludi na njušku tučka. One se mogu oprašivati uz pomoć kukaca, vjetra, vode i čovjeka. Nakon toga muška će se spolna stanica spustiti do ženske spolne stanice u tučku i doći će do oplodnje.
U plodnici tučka nakon oplodnje doći će do razvoja i nastanka ploda. Plodovi mogu biti suhi ili mesnati i svaki od njih u sebi nosi jednu ili više sjemenki. Da bi biljne vrste nastavile živjeti u što većemu broju u prirodi, bitno je da se njihove sjemenke i plodovi rašire na što više staništa, a to se događa rasprostranjivanjem.
U slučaju da na staništu na kojemu biljka obitava ne prevladavaju povoljni životni uvjeti, ona će prijeći u stanje mirovanja. Prisjetite se što rade listopadne vrste biljaka ujesen. Opišite zašto se to događa.
Razvojem odrasle biljke doći će i do njezina cvjetanja i pojave cvijeta.
U jednospolnom cvijetu se nalazi prašnik- muški spolni organ ili tučak- ženski spolni organ.
U dvospolnom cvijetu nalaze se muški i ženski spolni organ.
Da bi se biljke uspješno razmnožile mora doći do oprašivanja.
- Oprašivanje je proces prenošenja peludi na njušku tučka.
Za oprašivanje biljke uglavnom imaju pomoć sa strane.
Biljke se mogu oprašivati uz pomoć kukaca, vjetra, vode i čovjeka.
Nakon oprašivanja dolazi do oplodnje.
U plodnici tučka nakon oplodnje doći će do razvoja i nastanka ploda.
- Plodovi mogu biti suhi ili mesnati.
- Svaki plod u sebi nosi jednu ili više sjemenki.
Rasprostranjivanjem se sjemenke i plodovi biljaka rašire na više staništa.
U slučaju da na staništu ne prevladavaju povoljni životni uvjeti, biljka će prijeći u stanje mirovanja.
Oprašivanje
Životni vijek biljaka
Životni ciklus hrasta
Biljke prema duljini životnoga ciklusa možemo podijeliti na tri skupine: jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje biljke. Jednogodišnje biljke jesu one čiji životni ciklus traje samo jednu godinu. To su biljke koje se odlikuju brzim rastom i cvjetovima prekrasnih i šarenih boja. U jednogodišnje biljke ubrajamo suncokret, neven, kadulju, petunije, maćuhice, pšenicu, raž, ječam itd.
Dvogodišnje biljke imaju ciklus koji traje dvije godine. U prvoj godini dolazi do razvoja stabljike i listova, a u drugoj se godini razvijaju cvjetovi i plodovi. Mrkva, peršin, cikla, kupus, poriluk su dvogodišnje biljke.
Treća skupina su višegodišnje biljke ili trajnice. To je skupina zeljastih i drvenastih biljaka čiji se ciklusi razlikuju ovisno o vrsti. Kod zeljastih trajnica životni se ciklus odvija svake godine iznova. Tijekom nepovoljnih dijelova godine biljke gube nadzemne dijelove te nanovo moraju rasti. Višegodišnje biljke zeljanice su ivančica, jaglac, visibaba, lavanda, mak itd. Drvenaste trajnice imaju dugo razdoblje rasta i razvoja, a neke najpoznatije vrste su hrast, lipa, grab i razne voćke.
Kao i kod životinja, životni vijek biljaka razlikuje od vrste do vrste.
Biljke prema duljini životnoga ciklusa možemo podijeliti na tri skupine:
- jednogodišnje
- dvogodišnje i
- višegodišnje.
Jednogodišnje biljke jesu one čiji životni ciklus traje samo jednu godinu.
- To su biljke koje se odlikuju brzim rastom i cvjetovima prekrasnih i šarenih boja.
- U jednogodišnje biljke ubrajamo suncokret, neven, kadulju, petunije, maćuhice, pšenicu, raž, ječam itd.
Dvogodišnje biljke imaju ciklus koji traje dvije godine.
- U prvoj godini dolazi do razvoja stabljike i listova.
- U drugoj se godini razvijaju cvjetovi i plodovi.
- U dvogodišnje biljke ubrajamo: mrkvu, peršin, ciklu, kupus, poriluk itd.
Višegodišnje biljke ili trajnice su biljke čiji se ciklusi razlikuju ovisno o vrsti.
Mogu biti zeljaste i drvenaste biljke.
Kod zeljastih trajnica životni se ciklus odvija svake godine iznova.
U nepovoljnim dijelovima godine biljke gube nadzemne dijelove te nanovo moraju rasti.
U višegodišnje biljke zeljanice ubrajamo: ivančicu, jaglac, visibabu, lavandu, mak itd.
Drvenaste trajnice imaju dugo razdoblje rasta i razvoja.
U višegodišnje drvanaste trajnice ubrajamo: hrast, lipu, grab i razne voćke.
Biljke kratkoga i dugoga dana
Prilikom uzgoja biljaka bitno je znati je li riječ o biljci kratkoga ili dugoga dana. Da bi dostigle fazu cvjetanja, neke biljke u pojedino doba godine trebaju točno određenu količinu Sunčeve svjetlosti. Biljke kratkoga dana jesu one biljke kojima je potrebno manje od 12 sati neprekidnoga svjetla da bi počele stvarati cvjetove. Biljke dugoga dana jesu one kojima je potrebno više od 12 sati svjetla. Umjetnim produljivanjem/skraćivanjem dotoka svjetlosti možemo utjecati na razdoblja cvatnje pojedinih biljaka.
Prilikom uzgoja biljaka bitno je znati je li riječ o biljci kratkoga ili dugoga dana.
Da bi dostigle fazu cvjetanja, neke biljke u pojedino doba godine trebaju točno određenu količinu Sunčeve svjetlosti.
Biljke kratkoga dana jesu one biljke kojima je potrebno manje od 12 sati neprekidnoga svjetla da bi počele stvarati cvjetove.
Biljke dugoga dana jesu one kojima je potrebno više od 12 sati svjetla.
Umjetnim produljivanjem/skraćivanjem dotoka svjetlosti možemo utjecati na razdoblja cvatnje pojedinih biljaka.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Izradi model cvijeta od plastelina ili kolaž papira. Odaberi primjer koji želiš. Važno je da prikažeš sve dijelove tog cvijeta. Na taj ćeš način najbolje zapamtiti dijelove cvijeta. Poveži ih s ulogama koje obavljaju u cvijetu. Na idućem satu predstavi svoj cvijet, navedi mu dijelove i objasni uloge.
Izradi model cvijeta od plastelina ili kolaž papira.
- Odaberi primjer cvijeta koji želiš.
- Važno je da prikažeš sve dijelove tog cvijeta.
- Na taj ćeš način najbolje zapamtiti dijelove cvijeta.
- Poveži dijelove cvijeta s njihovim ulogama.
- Na idućem satu predstavi svoj cvijet, navedi mu dijelove i objasni uloge.