Razvoj geografije
Najstarija geografija
Čovjek se od samih svojih početaka zanimao za svijet oko sebe. Izazov mu je bio kako prikazati taj prostor koji ga okružuje. Na jednom arheološkom nalazištu u današnjoj Turskoj, iscrtan na zidu, pronađen je najstariji kartografski prikaz ulica i kuća.
Čovjek se oduvijek zanimao za svijet oko sebe te ga je pokušao prikazati. Najstariji kartografski prikaz potječe iz Turske.
Antička geografija
Za razdoblje antike vežemo prve pokušaje znanstvenog opisivanja međusobnog utjecaja prirodnih i društvenih elemenata u prostoru. Grčki filozofi i učenjaci davali su svoja geografska razmatranja. Najvažniji geograf tog vremena je Eratosten, koji je prvi dao precizne podatke o dimenzijama Zemlje. Svoje djelo nazvao je Geographia, a sebe geografom. Zbog toga je dobio nadimak "otac geografije". Antičku geografiju obilježio je i rimski geograf Klaudije Ptolemej, koji je tvrdio kako je Zemlja u središtu svemira te da se svi ostali planeti vrte oko nje.
Za razdoblje antike važni su grčki geograf Eratosten i rimski geograf Klaudije Ptolemej. Eratosten je prvi upotrijebio pojam geografija te je kasnije prozvan "ocem geografije".
Srednjovjekovna geografija
Početkom srednjeg vijeka nastupio je zastoj u razvoju geografije. Međutim, sredinom srednjeg vijeka počinje napredak te se počinju izrađivati portulanske karte. Služile su za plovidbu Sredozemnim morem. Razvoj geografije omogućio je daleka putovanja, a time i upoznavanje novih prostora. Među velikim putnicima ističe se i Marko Polo sa svojim putovanjem do Kine.
Sredinom srednjeg vijeka počinje napredak te se počinju izrađivati portulanske karte. Služile su za plovidbu Sredozemnim morem. Razvoj geografije omogućio je daleka putovanja, a time i upoznavanje novih prostora. Među velikim putnicima ističe se i Marko Polo.
Novovjekovna geografija
Novi vijek je razdoblje u kojem je došlo do otkrivanja novih kontinenata - Sjeverne i Južne Amerike te Australije. Nova otkrića dala su poticaj razvoju geografije. Glavno zanimanje geografa tog razdoblja bilo je ucrtavanje na kartu i opisivanje novih krajeva. To je bilo važno za uspostavu trgovine (životinje, začini, zlato) Europe s novim krajevima. Jedan od najvažnijih geografa tog vremena je Gerard Mercator.
Novi vijek je razdoblje u kojem je došlo do otkrivanja novih kontinenata - Sjeverne i Južne Amerike te Australije, čime je došlo do razvoja geografije. Zahvaljujući geografiji, Europa je s novim krajevima uspostavila trgovinu.
Poznati geograf
Gerard Mercator bio je jedan od najboljih geografa svoga vremena. Kao i ostali tadašnji geografi, najviše se bavio izradom karata. Izradio je vlastiti način prikazivanja Zemljine površine koji je po njemu nazvan Mercatorova projekcija.
Suvremena geografija
Geografija kao moderna znanost počela se razvijati u 19. stoljeću. Geografi tog vremena počinju primjenjivati znanstvene metode, što znači da se više ne koriste samo opisivanjem. Najpoznatiji predstavnici tog početka znanstvenog razvoja geografije su njemački geografi Carl Ritter i Alexander von Humboldt. Od sredine 50-ih godina 20. stoljeća cilj geografa je prepoznavanje i predviđanje procesa i odnosa u prostoru.
Geografi u 19. stoljeću počeli su, umjesto opisivanja, primjenjivati znanstvene metode. Najznačajniji geografi u tom su vremenu bili njemački geografi.