Glazbeni
kontakti 2

U ovome ćeš poglavlju otkriti kako je razvoj glazbala kroz četiri glazbeno-stilska razdoblja uspio iznjedriti sjajne, veličanstvene, višestavačne instrumentalne glazbene vrste: koncert, suitu, simfoniju, sonatu i komorne vrste. 

Različit karakter, ugođaj i tempo stavaka pružali su skladateljima široku paletu izražajnih sredstava: razigranost u suiti i virtuoznost u koncertu.

Dramatika prvoga stavka, liričnost i emocionalnost drugoga, plesni karakter trećega i razigranost četvrtoga stavka koji su u razdoblju klasicizma zadali okvire instrumentalnim višestavačnim vrstama, postali su zarazno i nepresušno nadahnuće skladateljima romantizma, 20. i 21. stoljeća.

Pjesma, solopjesma, kancona, šansona, Lied, Song skladbe su koje povezuje jedinstveni izričaj teksta i melodije. Omiljene su u svim stilovima i vrstama te žanrovima glazbe i naš suputnik u svakodnevnom životu. 

Melodijske linije pjesama pjevamo solistički ili u zboru, u duetu ili kvartetu dijeleći radost zajedničkog muziciranja. U ovome ćeš poglavlju upoznati i pjesme bez riječi - Liede ohne Worte, omiljene kratke instrumentalne forme - glazbene minijature. Usporedit ćeš je li ti izražajnija ista melodija s tekstom ili bez njega, u solističkoj ili komornoj izvedbi.

Upoznat ćeš i pjesme koje izvodi cijeli simfonijski orkestar - simfonijske pjesme. Programske su to skladbe nastale u razdoblju romantizma koje isključivo glazbenim jezikom opjevavaju epove, mitove, povijesne događaje i ličnosti, ali jednako tako instrumentalnim bojama opisuju prirodne i osobne emocionalne fenomene.

Glazbeno-scenske su vrste oduvijek odražavale ljudsku težnju za sveobuhvatnim umjetničkim izrazom doživljaja, ideje, emocije. Glazba udružena s drugim umjetnostima pomogla nam je u ostvarenju antičke težnje, poglavito opera - kao glazbeno-scenska vrsta koja udružuje glazbu, književnost, scensku i vizualne umjetnosti. 

Prateći razvoj opere možeš opažati kako je razvoj tehnologije podržao stoljetnu težnju da se sve muze ujedine (Gesamtkunstwerk) u izrazu i odrazu zbiljnosti.

Jesmo li danas, u doba digitalne tehnologije blizu ostvarenju toga cilja? Odgovori na to pitanje nakon što proučiš ovo poglavlje koje obrađuje razvoj opere od njena nastanka u razdoblju baroka do danas, operete nastale u razdoblju klasicizma te mjuzikla, omiljene glazbeno-scenske vrste 20. i 21. stoljeća koji se udomaćio i u području filmske glazbe.

U ovome ćeš poglavlju povezati opće i glazbene značajke pojedinoga glazbeno-stilskog razdoblja te sagledati kako se društveni kontekst odražavao na izraz umjetničkih djela te koje su zajedničke značajke koje ih objedinjuju u prepoznatljiv stil.

Usporedbom značajki klasicizma, romantizma te 20. i 21. stoljeća, glazbeno-stilskih razdoblja koja zajedno nisu ni blizu trajala kao što je trajao, primjerice srednji vijek, uvidjet ćeš koliko su umnogome utjecali na naš današnji europski kulturni identitet i darivali nas brojnim postignućima koja su nas oblikovala estetski i etički.