Klasicizam

Klasicizam je umjetnički stil druge polovine 18. stoljeća, a njegova su glavna obilježja jasan i skladan izraz te prevlast razuma nad osjećajima. U glazbi se to razdoblje naziva još i bečka klasika. Za stvaranje novoga stila zaslužno je arheološko iskapanje grada Pompeja.

Iz umjetnosti nestaje barokna kićenost, a umjetnici svoje uzore ponovno traže u staroj umjetnosti koja odiše jednostavnošću i jasnoćom. Sljedeća će ti fotografija otkriti o kojoj je kulturi riječ.

Pogledaj remek djela vizualnih umjetnosti čiji su autori pronašli uzor u antičkoj umjetnosti.

Teško je zamisliti ijedno drugo razdoblje u povijesti koje je bilo toliko puno optimizma kao 18. stoljeće. Kroz prosvjetiteljstvo racionalizam se proširio na javni i politički život, raste zanimanje za znanost, znatiželja i preispitivanje dogmi. Rezultat takvog razmišljanja bila je Enciklopedija - riznica znanja, moćno oružje u borbi protiv feudalnog sustava.

Jean Jacques Rousseau pisao je ne samo filozofske, već i stručne članke iz područja glazbe. Ideje prosvjetiteljstva uvelike su utjecale i na glazbu koja je trebala oplemenjivati i odgajati građanstvo. Istu ulogu imala je muzika i u razdoblju antike. Kakvu ulogu ima glazba u sruštvu današnjice?

Jean Jacques Rousseau 1752. napisao je komičnu jednočinku Seoski vrač koja je postigla veliki uspjeh. Mladi Mozart sa svega dvanaest godina napravio je 1768. parodiju te kratke opere u obliku singspiela Bastien i Bastienna.

Istraži dodatne informacije o operama čije si uvertire slušala/o. Opiši likove i usporedi sadržaje tih opera. Koje značajke klasicizma uočavaš kod likova? Svoje zaključke prezentiraj putem digitalnog alata.

Iako su prosvjetiteljske ideje ojačale građanstvo kao društveni sloj, aristokracija je još uvijek dominantna. Dvorovi još uvijek imaju svoje privatne orkestre koje vode priznati glazbenici i skladaju prema željama i ukusu  dvorske publike. Tek krajem 18. stoljeća građanstvo preuzima vodeću ulogu u društvu stvorivši uvjete za stvaranje građanske umjetnosti. Glazba je tako postala dostupna široj građanskoj javnosti kroz kućno muziciranje i koncerte. 

I dok su na dvoru skladatelji ugađali ukusima dvorske publike, jačanjem građanske klase mijenja se i društveni položaj glazbenika. Postaju samostalni umjetnici što im donosi veću slobodu izražavanja, ali i obveze oko organizacije umjetničke djelatnosti. Tako su glazbenici morali sami tražiti tko će tiskati i izvesti njihova djela, oglašavati koncerte, pratiti ukus publike i kritike. Počinje se formirati glazbena industrija u kojoj je bitan čimbenik u stvaranju stila - novac. 

Kako se danas nazivaju ista zanimanja glazbene industrije? Privlači li te koje od njih?

Skladatelji bečke klasike nastavili su tradiciju izražavanja svojih glazbenih ideja kroz različite glazbene vrste. Neke su glazbene vrste preuzeli iz prošlog stilskog razdoblja, baroka, i nastavili ih razvijati. Kod drugih su preuzeli samo naziv promjenivši im unutarnju građu iz temelja. Trećima je pak struktura ostala ista, ali je naziv posve drugačiji.

Potraži dodatne informacije o ovoj simfoniji. Naslovi stavaka su programski što znači da glazba opisuje neki izvanglazbeni sadržaj. Što opisuje ova simfonija? Odgovara li sadržaj simfonije Disneyjevoj animaciji? Pridonosi li animiranje klasične glazbe njenoj popularizaciji ili stvara krivu sliku o skladbi i kvari osobni doživljaj slušatelja? Organizirajte raspravu u razredu. 

Skladatelji još od vremena baroka tempo bilježe latinskim oznakama. Međutim, postoje divergentna tumačenja kojom bi se brzinom određeni tempo trebao izvoditi. Metronom je, kao sprava za određivanje brzine tempa, nastao tek u 19. stoljeću pa je teško odrediti koju su brzinu izvedbe skladatelji podrazumijevali pod pojedinom oznakom tempa.

Poslušaj videozapis. Usporedi ove dvije interpretacije iste Mozartove skladbe. Koja ti se interpretacija više sviđa?

Mozart je jako volio šalu. Čak je napisao skladbu Glazbena šala. Pročitaj i njegova pisma sestri Nannerl i otkrit ćeš pregršt duhovitih i šaljivih rečenica upućenih voljenoj sestri s dugih turneja Europom. Potraži dodatne informacije o Mozartovom smislu za humor. Poslušaj videozapise. Na koji način izvođači postižu glazbeni humor? Što misliš bi li se Mozartu svidjele ove glazbene šale?

Početkom 18. stoljeća kazališta u Europi izvodila su mnogobrojne opere. Mnoge su opere bile vrlo popularne, ali kratkog trajanja, baš kao i mnogobrojni hitovi današnjice. Plemstvo je dolazilo u kazalište zabavljati se uz operu seriju (ozbiljnu operu). Između činova opere serije nekoliko pjevača i mali orkestar izvodili su komične glazbene intermezze. Ta su djela bila toliko popularna da su se vrlo brzo počela izvoditi samostalno kao opere buffa ili šaljive opere. Prikazivala su duhovite zgode iz svakodnevnoga života. Likovi su bili prevareni škrci, stari skrbnici, lukave sluge, svojegave djevojke.

Simfonija, sonata, koncert i komorne vrste klasicizma slične su, a istodobno vrlo različite glazbene vrste. Sljedeća pitanja pomoći će ti usporediti glazbene primjere. Koliko stavaka imaju skladbe? Kojemu su izvođačkom sastavu namijenjene? Koji je raspored tempa unutar skladbe? Kojega su oblika pojedini stavci skladbe? Sastavi tablicu i rezultate prezentiraj u razredu.

U klasicizmu se ustaljuje sastav orkestra. Mnoga glazbala ulaze u njegov stalni postav. 

Iako je broj glazbenika u orkestru veći nego u baroku, još uvijek nema dirigenta nego orkestrom ravna koncert-majstor ili skladatelj uz čembalo. Orkestar je mogao imati od 25 pa sve do 60 svirača. Svaka orkestralna skupina ima svoju ulogu u orkestru.

Razmisli! Koje su tekovine klasicizma koje danas prepoznaješ oko sebe? Teže li arhitekti i danas simetriji?

Vodi li te u tvojim odlukama razum ili osjećaji? 

Kako se danas usustavljuje znanje? Je li znanje svima jednako dostupno? Imaju li svi jednake mogućnosti školovanja?

Poznaješ li sva svoja prava? Poštuju li se sva kroz povijest  izborena prava? Jesu li ljudi u demokraskom društvu poput našeg slobodni?