Stilovi i pravci glazbe 20. stoljeća

Poslušaj skladbe. Sve skladbe nastale su u 20. stoljeću. Pripadaju li sve skladbe istom stilu? Jesu li ti sve skladbe privlačne za slušanje?

U umjetnosti 20. stoljeća usporedno postoji više različitih stilova. Zbog toga, za razliku od proteklih razdoblja, 20. stoljeće nema jedinstveni naziv. Čak je čest slučaj da umjetnik ne pripada samo jednom stilu, već u svom stvaralaštvu prolazi kroz više njih. To je posljedica romantičarske težnje za individualnošću.

Umjetnici 20. stoljeća skloni su, pod utjecajem znanosti i tehnologije, istraživanju i eksperimentiranju i na sličan se način izražavaju na svim poljim umjetnosti. Preispituju tradicionalne vrijednosti, istražuju stilove prošlih razdoblja, inspiriraju se kulturama iz svih krajeva svijeta, služe se apstrakcijom i ne prilagođavaju se ukusu šire publike koja ne razumije suvremenu umjetnost. Zbog toga umjetnost 20. stoljeća ima užu publiku te se javlja popularna glazba kao nova vrsta glazbe namijenjena široj masi.

Pogledaj remek djela vizualnih umjetnosti različitih pravaca 20. stoljeća.

Znanost i tehnologija dosegle su u 20. stoljeću nezamislivo ubrzanje. Čovjek je zavirio u mikrosvijet, svemirska prostranstva i ljudsku podsvijest, razvojem informatičke tehnologije svijet je pretvorio u globalno selo.

Neke svemirske letjelice imaju instrumente koji mogu uhvatiti elektromagnetske vibracije. Znanstvenici su te vibracije pretvorili u zvučne valove i otkrili nam kako zvuči svemir. 

Europljani su do početka 20. stoljeća istraživali i kolonizirali sve kontinente gdje su nametnuli europsku kulturu i način života. Ubrzo je uslijedio Prvi svjetski rat koji je izazvao i ekonomsku krizu, ali i početak globalne civilizacije. Drugi svjetski rat bio je još strašniji nakon kojeg je počelo razdoblje hladnog rata, političke  podijeljenosti svijeta i lokalnih ratova. Industrijalizacija je promijenila društvo uz dobre, ali loše posljedice. To su prvenstveno veliki jaz između bogatih i siromašnih, uništavanje prirodnih resursa i bioraznolikosti.

Mnogi umjetnici izražavali su svoje osjećaje i stavove o aktualnim zbivanjima u svijetu.

Razmisli! Na koji način ti možeš pridonijeti rješavanju gore navedenih problema? Jesi li spreman promijeniti svoje životne navike kako bi pridonio boljoj budućnosti čovječanstva?

Iako je u romantizmu glazba postala dosputna znatno većem broju ljudi nego u ranijim razdobljima, industrijalizacija je glazbu pronijela u svaki dom svakog kutka svijeta. Pojavom masovne publike promijenila se glazba. Najzastupljenija postaje popularna glazba dok suvremenu umjetničku glazbu prati manji dio publike. Najšira publika radije sluša glazbena djela ranijih stilskih razdoblja. Tradicijska glazba gubi svoju prvotnu ulogu, izvlači se iz konteksta i postavlja na pozornicu kao kakav muzejski izložak.

Istraži! Tko je bio Alessandro Moreschi? Kakvu je ulogu u muzikologiji (znanosti o glazbi) imalo otkriće snimanja zvuka?

Stvori i ti svoj dvanaesttonski niz koristeći se Digitalnim glazbenim laboratorijem. Sve što trebaš je dobro izmiješati tonove kromatske ljestvice.

Mozart je skladao skladbu Musikalisches Würfelspiel (Glazbena igra kockama) KV 516f. Potraži dodatne informacije o toj skladbi. 

Skladba ima samo dvije vrlo jednostavne ritamske figure koje se naizmjenično ponavljaju. Način na koji će to izvođač učiniti određuje on sam. Prva se ritamska figura ponavlja uvijek isti broj puta, a druga se izvodi po principu dodavanja.

Istraži!

Što je to Gaussova dosjetka i kakva je povezanost sa skladbom koju si upravo odslušala/o?

U tradicijskoj glazbi također se koristi princip dodavanja. Saznaj što su to nabrajalice.

Detaljnije o mjuziklu možeš pročitati ovdje.

Rock-opera je ciklus rock-pjesama povezanih u priču. Rock-opere prvenstveno su objavljene kao konceptni albumi, a tek potom postavljeni na scenu.

Istraži! Koje su razlike između rock-opere, rock-mjuzikla i mjuzikla?

World music je višeznačan pojam. U početku se odnosio na sve vrste izvaneuropske glazbe. Danas označava tradicijsku glazbu određenih etničkih skupina i domorodaca, glazbu inspiriranu tradicijskom glazbom kao i glazbu nastalu spajanjem različitih glazbenih tradicija.

Nastanak elektroničke glazbe vežemo uz konkretnu glazbu. Ona je izravan nastavak na brutizam koji se koristio šumovima i bukom umjesto tonovima. Francuski inženjer i skladatelj Pierre Schaeffer snimao je zvukove iz svoje okoline i elektronički ih obrađivao u smislenu cjelinu.

U Studiju za elektroničku glazbu na Zapadnonjemačkom radiju u Kölnu skladatelj Karlheinz Stockhausen stvara prve skladbe nastale od potpuno elektronički stvorenih zvukova. 

Ubrzani razvoj elektroničkih glazbala utječe na sve vrste glazbe pa tako nastaje i elektronička popularna glazba. Danas i izvođači klasične glazbe sviraju na elektroničkim inačicama tradicionalnih glazbala.

Skladatelji 20. stoljeća otkrivaju nove zvukovne boje, nove tehnike sviranja glazbala i nove izvore zvuka te im tradicionalna notacija nije više bila dostatna da zapišu ono što su zamislili. Neki skladatelji proširuju paletu glazbenih simbola i znakova dok se drugi okreću sasvim novim vrstama notacije.

Razmisli! Za razliku od ranijih stilskih razdoblja, o 20. stoljeću možeš slušati od živih svjedoka toga vremena. Zanimaš li se kakvo su odrastanje imali tvoji roditelji? Koliko se to vrijeme razlikuje od vremena u kojem ti odrastaš? Koje su pozitivne, a koje negativne strane?

Je li tehnološki napredak uvijek pozitivan? Koje su pozitivne, a koje negativne posljedice tehnološkog napretka?

Na koji način su tvoji roditelji dolazili do "nove" glazbe, na koji način su ju slušali i koliko im je bila dostupna? Za današnje vrijeme karakteristična je hiperprodukcija glazbe. Imaš li poteškoća izabrati koju glazbu ćeš slušati? Imaš li svoju glazbenu kolekciju?

Koji glazbeni festival želiš posjetiti? Smatraš li da bi festivali trebali biti ekološki svjesniji?