Simfonija - Sonatni oblik
Uvod
Iz sjaja zanosa puštam melodiju. Idem za njom. Bez daha je sustižem. Ona se ponovno otima i leti, nestaje, tone u kaos raznovrsnih emocija. Ponovno je hvatam, držim je, prigrljujem je s radošću množim je modulacijama i, na koncu, prvom temom odnosim slavodobitnu pobjedu. U njoj je čitava simfonija.
Poslušaj videozapise.
U kakvo raspoloženje te uvode? Koje asocijacije izazivaju u tebi? Koja skladba pobuđuje više različitih emocija kod tebe? Zašto? Kakve su to emocije? Izrazi se ilustracijom ili rječju u opisima.
Mini projektni zadatak.
Potraži dodatne informacije o skladbi koja te se najviše dojmila. Posluži se sljedećim pitanjima za pretragu informacija o pojedinim skladbama. Istraži glavnu ideju kojom se skladatelj vodio pri stvaranju djela. Što ga je inspiriralo, potaknulo na njegovo stvaranje na odabranoga djela? Jesu li to stihovi pjesme, teme drugih glazbenih djela ili stvarni događaji? Što je njime htio postići i na koga utjecati? Rezultate prezentiraj željenim digitalnim alatom u razredu.
Simfonija je orkestralno, višestavačno djelo. Međutim, tijekom glazbene povijesti su pojedini skladatelji željeli obogatiti zvuk orkestra ljudskim glasom. Prva takva simfonija bila je Simfonija u d-molu br. 9, op. 125 Ludwiga van Beethovena.
... Najvećom ljudskom vrlinom smatram onu koja čini čovjeka boljim. Gdje nađem dobre ljude našao sam svoju domovinu.
Promisli još malo o slušanim skladbama i poredaj ih prema godini nastanka.
Pri rješavanju zadatka obrati pozornost na složenost glazbene građe, na sastav i veličinu orkestra, karakteristične zvukovne boje i sl. Promisli kojim glazbeno-stilskim razdobljima te stilovima u glazbi pripadaju skladatelji, dodatne informacije potraži na mrežnim stranicama.
Koja značenja skriva pojam simfonija?
U staroj Grčkoj naziv simfonija označava suglasje ili sklad zvukova
Porijeklo pojma simfonija krije se u grčkoj riječi συμφωνία (syn + fonos), što znači suglasje ili sklad zvukova
U srednjem se vijeku naziv simfonija uporabljuje za različita glazbala
Glazbenici srednjega vijeka koriste latinski oblik naziva simfonija za različita akordna glazbala.
U 16. i 17. stoljeću se simfonijom nazivaju pojedina vokalno-instrumentalna djela
Pojam simfonija se javlja u nazivu skladbama Giovannija Gabrielija (Sacrae symphoniae), Lodovica Grossija Da Viadane (Sinfonie musicali, op. 18) i Heinricha Schütza (Symphoniae sacrae, op. 6)
Opere 17. i 18. stoljeća započinju orkestralnim uvodom koji nosi naziv sinfonia.
Tijekom baroka je sinfonia označavala orkestralni uvod u kompleksna vokalno-instrumentalna djela poput opere, kantate, oratorija ili baleta. Naziva se i talijanska uvertira.
Barokna se operna uvertira ili sinfonia sastojala od tri dijela kontrastna prema tempu: brzi – polagani – brzi. U početku je jednostavačna, ali se ubrzo pojedini dijelovi ostamostaljuju u zasebne stavke s istim poretkom tempa: brzi – polagani - brzi. Takvu uvertiru nazivamo talijanskom uvertirom. Sredinom 18. stoljeća postaje uobičajeno da se uvertire počinju izvoditi i kao samostalna glazbena djela na javnim koncertima te je utrt put nastanku pretklasicističke simfonije.
Osjećajni stil i pretklasicistička simfonija
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznaj obilježja novoga glazbenoga stila nošenog na valu prosvjetiteljskih ideja sredinom 18. stoljeća.
Promisli, istraži i raspravi s prijateljima u razredu. Dodatne informacije potraži na mrežnim stranicama. Što za tebe znači pojam prosvjetiteljstvo? Koje ideje promiču prosvjetitelji u 17. i 18. stoljeću? Zašto se 18. stoljeće naziva i stoljećem filozofa? Kako su prosvjetiteljske ideje utjecale na svakodnevni i društveni život građanskog sloja? Kako su utjecale na javni glazbeni život? Za koga skladaju skladatelji renesanse i ranoga baroka? Tko je publika skladateljima u 18. stoljeću? Koga smatraš prosvjetiteljem u današnjem društvu? Objasni.
Koja obilježja imaju skladbe koje u tebi izazivaju promjenu raspoloženja ili skladbe koje na tebe ostavljaju duboki dojam? Slušajući skladbe izdvoji glazbena obilježja kojima se služe skladatelji pretklasicizma kako bi izazvali ganuće i osjećaje kod slušatelja.
Važno je prezivati se Bach
Poslušaj videozapise i usporedi ih prema obilježjima.
U vrijeme dok još iz pera Georga Friedricha Händela i Johanna Sebastiana Bacha nastaju remek-djela barokne glazbe, skladatelji mlađih generacija, među kojima su i Bachovi sinovi, stvaraju novi stil – pretklasicizam (od 1730. – 1770. godine).
Johann Christian Bach najmlađi je sin mnogobrojne obitelji baroknoga glazbenoga velikana Johanna Sebastiana Bacha. Nakon očeve smrti Johanna Christiana pod svoje okrilje uzima stariji brat Carl Philipp Emanuel Bach. Bratov utjecaj se je vrlo brzo počeo odražavati i u skladateljskom stilu Johanna Christiana.
pretklasicizam
U pretklasicizmu razlikujemo dva instrumentalna stila: galantni i osjećajni, koji se međusobno isprepliću.
Osjećajni se stil temelji na nastojanju skladatelja da u skladu s, u to vrijeme popularnom, teorijom afekata uvedu novu osjećajnost, sentimentalnost i ekspresivnost u izvedbu glazbenih djela. Glazbena obilježja takvih skladbi puna su postupnih promjena dinamike (primjerice crescendo u uzlaznim melodijama), ali znatnu ulogu ima i element iznenađenja (nagle promjene naglaska, dinamički skokovi iz glasnog u tiho, stanke u ritamskoj strukturi glazbe koje pojačavaju napetost i sl.). Glavni predstavnici ovoga stila su Bachovi sinovi te skladatelji tzv. Mannheimske škole. U hrvatskoj glazbi ističu se Luka Sorkočević i Amando Ivančić.
Najvažnija glazbena vrsta osjećajnoga stila je pretklasicistička simfonija: orkestralno, višestavačno djelo. U početku je, po uzoru na talijansku uvertiru, većina simfonija imala tri stavka kontrastnoga tempa: brzi – polagani – brzi. Jan Václav Stamic među prvima sklada četverostavačne simfonije.
Njemački grad Mannheim isticao se po izvrsnom, velikom orkestru na dvoru vojvode Carla Theodora. Bitno obilježje, koje je ovaj orkestar činilo glasovitim, je bila dojmljiva uporaba crescenda i decrescenda u glazbi. Mnogi članovi orkestra bili su uspješni i na skladateljskom području te su činili tzv. mannheimsku školu, na čelu koje je bio Jan Václav Stamic, skladatelj češkoga podrijetla u čijem opusu najvažnije mjesto zauzimaju 74 simfonije.
Poslušaj ponovno Sorkočevićevu simfoniju te simfoniju Johanna Christiana Bacha i obrati pozornost na navedene značajke stila.
Klasicistička simfonija
Pojam klasičan, od lat. classicus što znači koji pripada najvišoj klasi, ima više značenja:
- Koji se odnosi na antičku Grčku i Rim (klasična književnost, filozofija i sl.);
- Prvorazredan, izvrstan; pojam je izveden iz naziva kojim su u antičkome Rimu nazivali pripadnike najvišega društvenoga sloja;
- U svakodnevnom govoru znači onaj koji ima trajnu vrijednost, svevremen;
- U glazbi označava pripadanost vrsti glazbe koju nazivamo i umjetničkom te pripadnost glazbeno-stilskom razdoblju obilježenom stvaralaštvom Josefa Haydna, Wolfganga Amadeusa Mozarta te Ludwiga van Beethovena.
Što označava pojam klasičan?
Svoja najveća ostvarenja skladatelji klasicizma su dali u skladbama klasičnog instrumentalnog ciklusa: simfoniji, sonati, koncertu i gudačkome kvartetu. Za klasicističke instrumentalne vrste četverostavačnost je gotovo pravilo. Izuzetak je koncert, koji još od baroka zadržava trostavačnost.
Usporediš li strukturu nekolicine klasicističkih sonata, simfonija, komornih djela i koncerata uočit ćeš pravilnost u poretku oblika i tempa pojedinih stavaka:
- prvi je stavak brzoga tempa i dramskoga karaktera, skladan najčešće u sonatnom obliku
- drugi, lirski stavak je polaganoga tempa, oblikovan kao tema s varijacijama ili trodijelni oblik
- treći je stavak umjerenoga tempa i plesnoga karaktera, skladan u složenom trodijelnom obliku (Menuet / Scherzo - Trio - Menuet / Scherzo)
- četvrti je stavak brz i razigran, briljatni finale, najčešće skladan kao rondo ili sonatni oblik
poredak stavaka klasičnog instrumentalnoga ciklusa
Morao sam skladati simfoniju kojom bih otvorio Concert spirituel … simfonija je počela i odmah u sredini, u pravom Allegru bila je pasaža za koju sam znao da će sve pridobiti. Slušatelji su bili njome oduševljeni – uslijedio je veliki pljesak. S oduševljenjem je dočekan i Andante. Uslijedio je zadnji Allegro. Budući da sam čuo da ovdje sva Allegra počinju unisono, započeo sam s dvjema violinama u pianu. Uslijedio je forte. Kao što sam očekivao, slušatelji su kod piana učinili ššš, a kad su čuli forte odmah su zapljeskali ….
Mozartove zadnje simfonije su prekrasan primjer stila zvanoga Sturm und Drang (njemački, Oluja i nagon), popularnoga i u književnosti kao i u glazbi, koji prekida veze s razdobljem prosvjetiteljstva i nagovještava novi, buntovni stil mladih - romantizam.
Istraži. Na mrežnim stranicama potraži dodatne informacije o književnom i glazbenom Sturm und Drang-u, o djelima koja pripadaju ovome pokretu, vrijednostima koje zagovaraju, teme koje opisuju i sl. Napiši kratki esej na ovu temu.
Rađanje herojskoga stila
Beethovenova Herojska simfonija jedno je od najutjecajnijih djela u povijesti glazbe. Oslanjajući se s jedne strane na stari klasicistički stil ujedno označava i početak novoga, romantičarskoga stila. Herojska je simfonija najopsežnija i najzvučnija simfonija ikad do tada napisana.
Beethovenov neobuzdani i strastveni temperament se očituje kako u njegovom stvaralaštvu tako i u socijalnim odnosima. Središnje mjesto u njegovom stvaralačkom opusu čine simfonije u kojima se zrcali njegova svestrana osobnost, naprednost i smionost u provođenju novih ideja i mijenjanju tradicionalnih oblika te visoka građanska kultura i samosvijest vidljiva i u njegovom osjećaju za pravedni poredak, divljenju prema čovjeku i posebice prirodi, čiji smo sastavni dio.
Kneževa je bilo i bit će, Beethoven je samo jedan.
Klasicističko razdoblje je do vrhunca razvilo sonatni oblik.
Poznavanje toga složenog glazbenog oblika produbi slušajući i analizirajući dodatne primjere klasicističke i romantičke simfonije na stranici: Sonatni oblik.
Romantička simfonija
Što te motivira i pokreće? Voliš li izazove ili se radije prepuštaš maštanju i sanjarenju? Koja je tvoja tajna za bijeg od svakodnevice?
Poslušaj videozapise.
Opiši raspoloženje u koje te uvode sljedeće skladbe. Svoje asocijacije izrazi rječju ili ilustracijom.
Promisli još o slušanim skladbama.
Usporedi sastav orkestra u simfonijama bečkih klasičara s romantičkim orkestrom. Od kojih instrumentalnih skupina se sastoji romantički orkestar? Po čemu se razlikuje od klasicističkoga? Što možeš reći o brojnosti glazbenika u orkestru? Koje instrumentalne skupine imaju istaknutu ulogu u romantičarskim orkestrima? Koju ulogu ima dirigent pri upravljanju romantičarskim orkestrom?
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima podrobnije upoznaj predložene skladbe, njihova glazbena obilježja. Saznaj više o njihovom podrijetlu, što nadahnjuje romantičare u skladanju. Dodatne informacije potraži i sam na mrežnim stranicama.
Vođeni nemirnim, sanjarskim duhom te buntovnom težnjom za individualnošću romantičari u svojim djelima traže nova formalna i sadržajna rješenja.
Predvodnik novih ideja bio je Ludwig van Beethoven. Već u njegovom stvaralaštvu nalazimo mnoge ideje na kojima romantičari grade svoj glazbeni govor. U nastavku teksta upoznaj o kojim se novim tekovinama romantizma radi.
Nove značajke romantičarskih simfonija su...
- pojedini skladatelji u simfonije uvode ljudski glas
- cikličnost u glazbi – provođenje iste teme kroz više stavaka
- povećanje broja stavaka u odnosu na uobičajena tri ili četiri
- promjena poretka stavaka
- uvođenje Scherza umjesto Menueta u stavku skladanom kao složeni trodijelni oblik
- skladanje programnih simfonija
Poslušaj videozapise.
Koja romantičarska obilježja prepoznaješ u preporučenim skladbama?
Simfonija u glazbi 20. stoljeća
I u 20. stoljeću simfonija ostaje bitna orkestralna vrsta. Dio se skladatelja u svome stvaralaštvu vraća uzorima iz prošli glazbenih razdoblja, dok dio traži nove načine glazbenoga izraza.
Poslušaj videozapise skladbi hrvatskih skladatelja i skladateljica 20. stoljeća. Na mrežnim stranicama potraži informacije o njihovom životopisu. Kojim glazbenim stilovima pripada njihovo stvaralaštvo? Rezultate pretrage prokomentiraj s kolegama u razredu.
Glazba dvadesetog stoljeća obiluje mnogim novostima u pogledu glazbene građe, forme, tehnika skladanja na akustičnim glazbalima, ali i uporabi elektroničkih, digitalnih i brojnih neuobičajenih glazbala.
Poslušaj preporučene videozapise.
Na mrežnim stranicama potraži i dodatne informacije o preporučenim skladbama. Napravi i vlasititu playlistu simfonija skladanima za neuobičajene izvođačke sastave i glazbala ili neuobičajenog konteksta same izvedbe.
Poslušaj videozapise. Promisli, prokomentiraj, opiši.
Kutak za projektni zadatak.
Na koji način doživljavaš vezu između akustičnoga dijela instrumentarija (gongova, francuskih rogova) i otvorenoga, šumskoga prostora za koji je ova skladba namijenjena? Usporedi s glazbenim primjerima iz prethodnih stilova i u obliku kratkog eseja izrazi osobni dojam.
Promisli i dodatno istraži povezanost glazbe i prirode. Očituje li se ta veza samo kroz skladanje djela u kojima se veličaju ljepote prirode. Može li skladanje takvih djela biti i u službi umjetničkog aktivnizma? Na koji način se glazba može uporabiti u svrhu poticanja promišljanja i djelovanja u domeni održivoga razvoja? Promišljanja i rezultate istraživanja prezentiraj u razredu željenim digitalnim alatom.