Koncert
Uvod
Poslušaj videozapise.
Kakvo raspoloženje pobuđuju slušane skladbe u tebi? Izrazi svoj osobni dojam te izdvoji glazbena obilježja koja smatraš najistaknutijima.
Isticanje umijeća muziciranja pojedinca glasom ili glazbalom bitna je značajka dviju glazbenih vrsta koje se razvijaju u baroku - koncerta i opere. Usporedo s pojavom monodije, koja je značila izdvajanje jednoga glasa u odnosu na skupno a cappella pjevanje renesansnih ansambala, dolazi i do izdvajanja instrumentalnih solista iz orkestralnoga tijela. Tomu je pridonijelo i usavršavanje glazbala, a time i tehnike sviranja na njima.
Karakter koncerta kao glazbene vrste možeš prepoznati i u podrijetlu samoga pojma. Postoji više različitih tumačenja:
tal. concerto
concertare = natjecati se
Naziv concerto je već oko 1600. godine označavao vokalne skladbe za soliste i glazbala (primjerice duhovni koncerti iz zbirke Sacrae cantiones Ivana Marka Lukačića).
Instrumentalni se koncert razvija tijekom 17. stoljeća iz venecijanske orkestralne kancone koju karakterizira naizmjenično „natjecateljsko“ sviranje orkestralnih dionica.
tal. concerto
consertum = skup, sastav, ansambl
Prema ovome tumačenju je riječ koncert označavala zajedništvo glazbenika u muziciranju, odnosno svako skupno pjevanje ili sviranje, bez obzira na izvođački sastav.
S vremenom se pojam počinje vezati uz određenu glazbenu vrstu.
U današnje vrijeme pojam koncert ima dvojako značenje: javna glazbena priredba te trostavačna instrumentalna glazbena vrsta za dva ravnopravna izvođača - solistu i orkestar.
Za znatiželjne
Barokni koncert
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima saznat ćeš više o izvornoj inačici slušane skladbe te o vrstama baroknih koncerata.
Izdvoji skladbu i izvedbu koja ti se najviše sviđa. Obrazloži odabir.
Concerto grosso i solistički koncert
Prisjeti se još jednom odslušanih skladbi i provjeri što si naučio o vrstama baroknoga koncerta.
CONCERTO GROSSO
- Koliko stavaka ima concerto grosso?
- Koji se glazbeni oblik često primjenjuje pri oblikovanju stavaka?
- Za koji je izvođački sastav skladan concerto grosso?
Concerto grosso ima 3 – 5 stavaka.
Glavno načelo nizanja stavaka je kontrast u tempu.
Pri oblikovanju stavaka concerta grossa često se primjenjuje barokni rondo.
Skladan je skupinu solista (2 – 4) zvanu concertino (tal. mali koncert) i orkestar koji se, kao i sama glazbena vrsta, zove concerto grosso (tal. veliki koncert) ili tutti (tal. svi).
SOLISTIČKI KONCERT
- Koliko stavaka ima solistički koncert?
- Koji se glazbeni oblik često primjenjuje pri oblikovanju stavaka?
- Za koji je izvođački sastav skladan solistički koncert?
Solistički koncert ima 3 stavka. Glavno načelo nizanja stavaka je kontrast u tempu: brzi – polagani – brzi.
Pri oblikovanju stavaka solističkoga koncerta često se primjenjuje barokni rondo.
Skladan je za solističko glazbalo i orkestar.
Kutak za projektni zadatak
Na mrežnim stranicama ili u literaturi potraži glazbeni, književni primjer ili likovno umjetničko djelo koja povezuješ s glazbenom temom Vivaldijevoga Ljeta.
Odabrano djelo se može podudarati ili činiti kontrast slušanoj skladbi.
Napiši kratki esej s objašnjenjem poveznice između odabranoga djela i Vivaldijevoga koncerata.
Klasicistički koncert
Koncerti nastali u razdobljima nakon baroka najčešće zadržavaju trostavačnost. Najviše koncerata skladano je za solističko glazbalo i orkestar, naglašeno su virtuoznoga karaktera.
U razdoblju klasicizma najpopularnije glazbalo bio je glasovir, ali se i dalje pišu koncerti i za violinu, a u manjoj mjeri za ostala glazbala.
Bitna su obilježja klasicističkoga koncerta trostavačnost te izvedba instrumentalnog soliste uz pratnju orekstra.
Osim solističkih koncerata i u ovome razdoblju nastaju koncerti za dva ili više solističkih glazbala i orkestar. Takve koncerte nazivamo dvostrukima, trostrukima i sl.
Poslušaj videozapis. Svoje dojmove izrazi rječju, ilustracijom ili pokretom.
Većina višestavačnih instrumentalnih skladbi klasicizma ima sličan poredak stavaka:
- brzi stavak u sonatnom obliku
- polagani stavak u trodijelnom obliku ili obliku teme s varijacijama
- treći stavak u obliku ronda ili sonatnom obliku
Navedeni poredak zadržava se i tijekom narednih glazbeno-stilskih razdoblja.
Romantički koncert
Poslušaj videozapise i upoznaj najpopularnija glazbala u romantizma.
Glasovir je bio najraširenije i najpopularnije glazbalo romantizma, pogodno za intimno, salonsko muziciranje kao i za senzacionalne prikaze umijeća sviranja namijenjenog izvođenju u velikim koncertnim dvoranama. Novo, usavršeno glazbalo je u velikom raspon ekspresivnosti potpuno u skladu s romantičarskim temperamentom skladatelja. Po popularnosti i zapanjujućim mogućnostima ne zaostaju niti violina i violončelo.
Glasovir i violina su bila najpopularnija glazbala u romantizmu.
Koncert je i dalje popularan tijekom romantičkoga razdoblja. Usavršavanje i uvođenje novih glazbala u romantički orkestar te razvoj novih tehnika sviranja postavljaju sve veće zahtjeve kako pred soliste tako i pred orkestralne glazbenike. Time se stvara još dramatičniji odnos u nastupima soliste, orkestra i njihovom međusobnom suprotstavljanju.
Koncert zadržava trostavačnost, s poretkom stavaka karakterističnim u instrumentalnom ciklusu. Proširenja i promjene se događaju unutar pojedinih stavaka. Sonatni oblik može započeti primjerice uvodom, solistička kadenca može uslijediti već krajem provedbe, skladatelji izostavljaju dvostruku ekpoziciju ili jednostavo ponavljaju uzastopno temu u solističkoj dionici, nakon orkestra i sl.
Solističke se kadence u razdoblju romantizma u pravilu zapisuju. Skladatelji, koji više nisu nužno solisti u izvedbama svojih djela, ne ostavljaju prostor za improvizaciju soliste. Ipak, nadahnuti virtuozi dat će svoj pečat različitom interpretacijom notnoga zapisa.
Koncert u romantizmu zadržava trostavačnost.
Solističke se kadence u razdoblju romantizma u pravilu zapisuju.
Kutak za projektne zadatke
Živimo li u vrijeme virtuoza?
Što je virtuoznost? Osim tehnike sviranja koje vještine i koja znanja virtuozi trebaju imati? Na koji način pojedinci mogu izbrusiti svoj talent? Objasni mogući utjecaj društvenih mreža i tehnologije. Istakni svoj stav i obrazloži ga.
Na koji način su glazbenici mogli usavršiti svoje umijeće prije 20, a kako prije 200 godina?
Koji je tvoj talent? Kako upravljaš njime, nastojiš li ga dodatno unaprijediti i razviti?
Istraži zadanu temu prema smjernicama te prema dodatnim osobnim afinitetima. Rezultate istraživanja predstavi razredu putem eseja, postera, plakata ili prezentacije u željenom digitalnom alatu.
Prije Beatlemanije bila je Lisztomanija
Krajem 1962. godine britanska skupina The Beatles izdala je svoj prvi singl Love Me Do. Njihova popularnost je ubrzo prerasla prerasla u pravu histeriju obožavateljica. Međutim, megapopularni Beatlesi nisu bili prvi koji su izazivali takav efekt kod publike. Heinrich Heine je prvi upotrijebio naziv Lisztomanija u kritici pariškoga koncerta velikoga pijanističkoga virtuoza Franza Liszta, 1844. godine. Potraži dodatne informacije o ova dva fenomena. Poznaješ li slične primjere u današnjoj glazbi? Smatraš li ih pretjeranima? Izrazi i svoj osobni stav te opiši na koji način ti uživaš u glazbi koju voliš.
Koncert u 20. stoljeću
Poslušaj videozapise.
Izdvoji skladbu koja te se posebno dojmila. Koji su glazbeni ili vanglazbeni elementi zaslužni za tvoj odabir? Potraži dodatne informacije o nastanku skladbe i skladateljima.
Poslušaj videozapis.
PROJEKTNI ZADATAK
Premosti prepreke i ostvari snove
Što je za tebe hrabrost? S kojim osobama povezuješ osobinu hrabrost? Nalaziš li hrabrost i u svakodnevnim životnim situacijama? Prokomentiraj s prijateljima u razredu koje su to situacije i tko su ljudi iz tvojega okruženja koje smatraš hrabrima. Može li hrabrost značiti ne odustajanje od snova, uvjerenja i stavova, unatoč poteškoćama na koje nailazimo u životu?
Potraži takve primjere među osobama iz svijeta umjetnosti.
Plakatom ili kratkim esejom objasni i izloži s kojim preprekama su se te osobe suočile te što su poduzele da premoste prepreke.
Poslušaj preporučene videozapise.
Potraži slične primjere i sastavi osobnu playlistu koncerata skladanih za neuobičajena glazbala u 20. i 21. stoljeću.
U koncertima 20. i 21. stoljeća skladatelji nastavljaju istraživati mogućnosti glazbala te virtuoznost izvođača, i solista i orkestralnih svirača, uvodeći nove tehnike sviranja. Osobito su zanimljiva i bogata razdoblja druge polovice 20. te 21. stoljeća koja karakterizira eksperimentiranje s ljestvičnom i melodijskom građom, ritmikom i metrikom te s novim izvorima zvuka (elektronički, sintetski dobiveni zvukovi) i novim zvukovnim bojama, često pod utjecajem glazbi svijeta, rocka ili jazza.