Komorne vrste - Složeni trodijelni oblik
Uvod
Pogledaj videozapise.
Izrazi jednom rječju ili pojmom dojam koji na tebe ostavlja pojedina skladba. Pojedinoj skladbi pridruži i kratki opis mjesta ili situacije kojoj bi skladba mogla biti namijenjena. Usporedi svoje asocijacije s asocijacijama prijatelja u razredu.
Dodatno promisli o slušanim skladbama.
Koje su ti se izvedbe najviše svidjele? Koje bi izvedbe ponovno rado poslušao? Opiši zašto.
Koja obilježja instrumentalnoga zvuka možeš istaknuti kao zanimljiva? Što ti je privlačno u zvuku malih instrumentalnih sastava? Što ti se je svidjelo u načinu izvođenja pojedine skladbe? Kakva je međusobna komunikacija glazbenika tijekom izvedbe u orkestralnom, a kakva u komornom sastavu?
Ukoliko sviraš neko glazbalo objasni u kakvim sastavima rado sviraš, malim ili velikim? U kojoj se vrsti sastava možeš osobno bolje izraziti? Jesu li tvoje preferencije jednake pri slušanju i izvođenju glazbe? Objasni zašto.
Skladatelji su tijekom povijesti nastojali postići savršeni sklad kako glazbenoga tkiva tako i zvukovnih boja u sastavima. Možeš li objasniti zašto se u pojedinom komornom sastavu nalaze upravo ta glazbala? Uočavaš li vezu između skladnoga, uravnoteženoga zvuka sastava u cjelini s obilježjima pojedinih glazbala (primjerice opseg, tehničke mogućnosti, melodijsko ili akordno glazbalo i sl.).
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznat ćeš glazbene vrste koje su tijekom povijesti bile skladane za male izvođačke sastave.
Koja značenja skriva pojam komorna glazba?
Prema tumačenju baroknoga teoretičara Marca Scacchija pojam komorna glazba označavao je svu glazbu koja je izvođena u privatnim plemićkim salonima.
Marco Scacchi dijelio je glazbu prema kontekstu nastanka i izvođenja na crkvenu, kazališnu i komornu, salonsku glazbu (tal. camera, franc. chambre).
U današnje vrijeme naziv komorna glazba označava skladbe pisane za manje instrumentalne sastave (2-9), u kojima svaku dionicu izvodi samo jedno glazbalo.
Prema broju izvođača razlikujemo duo (2), trio (3), kvartet (4), kvintet (5), sekstet (6), septet (7), oktet (8), nonet (9)
Tijekom druge polovice 18. stoljeća su osobito popularne bile serenade (tal. serenata, od sera – večer) i divertimenta (od tal. divertimento, franc. divertissement – zabava) skladane za male izvođačke sastave i sastavljene od više stavaka (divertimenta su mogla brojiti i do osam kratkih stavaka, među kojima je obavezno bilo i plesnih stavaka).
Serenade i divertimenta su namijenjene izvođenju tijekom različitih društvenih događaja, za zabavu, često vani na otvorenom i u večernjim satima. Stoga su ove glazbene vrste prvobitno bile namijenjene puhaćim glazbalima, kojima se s vremenom pridružuju i gudaći.
Odgovara li poredak stavaka (kontrastima tempa, karaktera i oblika) slušanih skladbi poretku stavaka karakterističnom za klasični instrumentalni ciklus?
Kod većine ćeš klasicističkih sonata, simfonija, komornih djela i koncerata uočiti pravilnost u poretku oblika i tempa pojedinih stavaka:
- prvi je stavak brzoga tempa i najčešće u sonatnom obliku
- drugi je stavak polaganoga tempa, oblikovan kao tema s varijacijama ili trodijelni oblik
- treći je stavak umjerenoga tempa i plesnoga karaktera, skladan u složenom trodijelnom obliku
- četvrti je stavak brz i razigran, briljatni finale, najčešće skladan kao rondo ili sonatni oblik
Poredak stavaka u klasičnom instrumentalnom ciklusu
U glazbenome dijalogu komornih vrsta klasicizma
Razdoblje klasicizma smatra se zlatnim dobom komorne glazbe, koja svoj vrhunac doživljava u stvaralaštvu gudačkih kvarteta Josepha Haydna (1732. – 1809.), Wolfganga Amadeusa Mozarta(1756. - 1791.) i Ludwiga van Beethovena (1770. - 1827.).
Od svih instrumentalnih glazbenih vrsta, oduvijek sam mogao najlakše pratiti upravo ovu. Profitirao sam slušajući međusobni dijalog glazbenika istovremeno upoznajući i karakter pojedinačnoga glazbala.
U ovom intimnom glazbenom žanru od svakog se glazbala očekuje individualnost i potpuna uključenost, ali ne u ulozi soliste (kao kod koncerta) nego u ravnopravnom glazbenom dijalogu (u izlaganju glazbenih tema i sl.) s ostalim glazbalima.
Prepoznaješ li isti poredak stavaka kao u ranije navedenom pregledu?
Koja su obilježja gudačkoga kvarteta kao glazbene vrste? Za koji instrumentalni sastav je skladan? Od koliko se stavaka sastoji?
Gudački kvartet je, najčešće, četverostavačna instrumentalna vrsta za dvije violine, violu i violončelo.
Komorne vrste romantizma
Skladba Die Forelle (Pastrva) Franza Schuberta (1797. - 1828.) na stihove njemačkoga pjesnika Christiana Schubarta (1739. – 1791.) je doživjela veliki uspjeh još za skladateljeva života. Postala je i temom četvrtoga stavka skladateljeva Glasovirskoga kvinteta u A-duru, D. 667. Kvintet se popularno naziva Pastrva (Forellenquintett).
Upoznaj pjesmu Pastrva, a zatim i četvrti stavak Glasovirskoga kvinteta u A-duru.
Glasovirski kvintet u A-duru Franza Schuberta se sastoji od 5 stavaka:
- Allegro vivace
- Andante
- Scherzo: Presto
- Andantino – Allegretto
- Allegro giusto
Zamjećuješ li odstupanja u odnosu na broj i poredak stavaka u Schubertovoj skladbi u odnosu na slične glazbene vrste iz razdoblja klasicizma? Objasni.
Nasuprot idealu racionalizma, univerzalnog sklada koji prožima klasicistička djela, romantičarska glazba odiše šarmom, osjećajnošću, neobuzdanom strašću i intimnošću. Opiši dojam koji na tebe ostavlja Glasovirski trio u g-molu skladateljice Clare Schumann.
Istraži stvaralački opus skladateljice Clare Schumann. Zaključke prezentiraj u razredu u željenom digitalnom alatu.
Komorna glazba je stoljećima bila namijenjena kućnom muziciranju, neformalnim prilikama često amaterskih glazbenika. Romantizam donosi procvat koncertne glazbe što potiče i sve veću profesionalizaciju u stvaranju i izvedbama komornih glazbenih vrsta. Skladatelji se u oblikovanju tri, kvarteta, kvinteta često vode novostima koje nalazimo i u virtuoznoj, solističkoj, ali i u orkestralnoj glazbi. Glazbeno tkivo postaje sve složenije, odstupaju od uobičajenog broja stavaka ili njihovog poretka, proširivanje samih oblika u kojima su skladani pojedini stavci, uvođenja novih tehnika sviranja na usvaršenim glazbalima i tome slično. Kakve tek promjene uvode skladatelji 20. stoljeća upoznat ćeš u sljedećem odlomku!
Komorne vrste 20. stoljeća
Pogledaj videozapise.
Opiši dojam koji ostavljaju na tebe. Koja ti se više sviđa? Kojoj vrsti glazbe ili glazbenom žanru pripadaju?
Oktet za puhače jedno je od prvih neoklasičnih djela Igora Stravinskoga. Promisli o slušanim skladbama i značenju pojma neoklasicizam:
- Koji skladatelji i glazbeno-stilska razdoblja nadahnjuju neoklasičare u njihovom stvaranju?
- Koja glazbena obilježja karakteriziraju neoklasična djela? Prepoznaješ li obilježja neoklasicizma još u nekom od slušanih djela osim u Puhačkom oktetu?
- Neoklasičari nadahnuće nalaze u djelima Bacha, Pergolesija, Mozarta, Haydna, odnosno u razdobljima baroka i ranoga klasicizma.
- Neoklasičari nalaze nadahnuće u formama starih majstora (primjerice instrumentalnim vrstama klasičnoga instrumentalnog ciklusa, glazbenim oblicima poput sonatnog oblika, ronda, fuge, izvođačkim sastavima, vokalno-instrumentalnim djelima poput kantate ili oratorija te glazbenim sastavnicama tipičnima za ova razdoblja: apsolutna glazba, motoričnost, plošna dinamika i sl.) zaodjenutih novim (neo) glazbenim ruhom (uporabom novih glazbenih sastavnica poput polimetra, slobodnije tretiranih disonanci, novih zvukovnih boja i sl.)
Minimalizam je skladateljski postupak koji se temelji na upornom ponavljanju glazbenih fraza, cjelina uz vrlo male promjene unutar pojedine dionice. Skladbe karakterizira uporaba dijatonike te stabilan metar koji uz ponavljanje glazbenih cjelina (često je to motiv ili akord) stvara karakterističan hipnotički učinak.
Izdvoji slušane skladbe u kojima prepoznaješ minimalizam kao tehniku oblikovanja djela.
Istraži u kojim glazbenim stilovim i žanrovima nalazimo utjecaje minimalizma te koji su mu korijeni.
minimalizam
Služeći se digitalnom aplikacijom, saznaj zanimljivosti o skladateljima slušanih djela.