Glazbeni romantizam

Romantizam je umjetnički stil 19. stoljeća, a njegova su glavna obilježja osjećajnost i subjektivnost te nesputanost i individualna sloboda. Romantizam je bio buntovni pokret mladih, reakcija na racionalizam 18. stoljeća. 

Umjetnici romantizma ističu svoju individualnost zbog koje se često osamljuju i traže načine bijega od stvarnosti, društvenih okvira i tradicije. 

Pogledaj remek djela vizualnih umjetnosti čiji su autori pronašli uzor u baroku, gotici i arhitekturi Bliskoga i Dalekoga istoka.

U 19. su se stoljeću zbivale značajne ekonomske i društvene promjene uzrokovane industrijskom revolucijom. Mnogi izumi potaknuli su razvoj glazbene industrije kakvu danas poznajemo. Potraži dodatne informacije i istraži razvoj uređaja za snimanje i reprodukciju zvuka.

U 19. stoljeću je izumljen i mehanički glasovir - pianola. Istraži vrste mehaničkih glazbala te način kojim proizvode zvuk. Usporedi pianolu sa suvremenim glasovirom. I danas se proizvode glazbene kutije. Koja je njihova funkcija?

Krajem 18. stoljeća izbila je u Francuskoj revolucija koja je dovela do promjene društvenog poretka. Nestaje apsolutistička vlast, plemstvo gubi utjecaj i moć, a pobjedom pobornika Francuske revolucije, građanstvo preuzima vlast. Napoleonova vojska pokrenula je nacionalne pokrete u Europi. Javlja se snažan osjećaj pripadnosti vlastitom narodu, zavičaju i domovini, budi se nacionalna svijest i želja za političkom samostalnošću. 

Uloga se skladatelja u društvu bitno promijenila. Nakon Francuske revolucije mnogi plemići osiromašivši, morali raspustiti svoje dvorske orkestre. Veliki broj glazbenika ostao je bez stalnog zaposlenja. Skladatelji više nisu skladali za zatvorenu dvorsku publiku ili za određene crkvene prigode. Ludwig van Beethoven bio je prvi skladatelji koji je djelovao kao slobodni umjetnik. Njegova stvaralačka slodoba inspirirala je i druge skladatelje da skladaju zbog unutarnje potrebe, a ne isključivo po narudžbi mecene.

Potraži više informacija o preslušanim simfonijama. Koju je simfoniju Beethoven htio nazvati Bonaparte? Po čemu je posebna Pastoralna simfonija? Što te dvije simfonije imaju zajedničko.

Iako su i ranija stoljeća zabilježila brojne glazbenike vrsnih izvođačkih postignuća, 19. je stoljeće virtuoze izložilo građanskoj publici i učinilo ih zvijezdama pozornice. Slavni su glazbenici održavali brojne turneje, a pratili su ih vjerni obožavatelji. Glazbeni život Europe postao je uzbudljivo žarište kulturnih zbivanja. 

Razmisli! Može li isticanje virtuoziteta umanjiti ljepotu i umjetničku vrijednost djela? Poznaješ li nekog virtuoza? Jesu li virtuozi i danas cijenjeni? Jesu li virtuozi savršeni umjetnici ili virtuozitetom prikrivaju neke druge možebitne nedostatke? U čemu si ti virtuoz?

Promjenom društvenog poretka, građanstvo preuzima prevlast te postaje glavnim nositeljem kulturnih zbivanja. Raste potreba za suživotom s glazbom te glazba postaje dostupna širokom krugu ljudi. Demokratizacija glazbe uključuje javne koncerte i operne predstave, osnivanje profesionalnih i amaterskih orkestara te pjevačkih društava, otvaranje opernih kazališta, muziciranje u građanskim salonima, osnivanje glazbenih društava, objavljivanje glazbenih časopisa i otvaranje ustanova za glazbeno obrazovanje.

Istraži! Koji su sve slavni skladatelji i umjetnici romantizma gostovali u Hrvatskom glazbenom zavodu? Koja je amaterska glazbena društva iznjedrio romantizam?

Amaterska pjevačka društva promicala su zborsko pjevanje. Mnogi su skladatelji skladali jednostavačne zborske skladbe različitih ugođaja i karaktera. 

Skladatelji romantizma nastavili su tradiciju izražavanja svojih glazbenih ideja kroz različite glazbene vrste. Neke su glazbene vrste preuzeli iz prošlog stilskog razdoblja, klasicizma, i nastavili ih razvijati, uglavnom im produživši trajanje. Nove glazbene vrste nastale su iz potrebe skladatelja da izrazi ugođaj trenutka i dočara neki izvanglazbeni sadržaj.

Poslušaj skladbu. O čemu govori pjesma? Usporedi pjesmu sa Schubertovom pjesmom Pastrva. Koje su sličnosti, a koje razlike?

Više o vrstama i oblicima pjesme možeš saznati ovdje.

Više o minijaturi možeš pročitati ovdje.

Saznaj nešto više o simfonijskoj pjesmi ovdje.

Koncertna uvertira je samostalna orkestralna skladba. I dok je uvertira orkestralni uvod za glazbeno-scensko djelo, koncertna uvertira namijenjena je koncertnom izvođenju. Često se i uspješne operne uvertire izvode samostalno na koncertima. Skladatelji su stoga počeli skladati koncertne uvertire kao samostalna djela i obično opisuju događaj, priču ili raspoloženje. Vrlo su slične simfonijskoj pjesmi pa ih je ponekad teško razlikovati.

Potraži dodatne informacije o ovoj simfoniji. Simfonija ima programni naslov što znači da opisuje neki izvanglazbeni sadržaj. Sjeti se još neke programne simfonije.

O koncertu kroz povijest i stilska razdoblja pročitaj ovdje.

Više o sonati njenom povijesnom razvoju možeš pročitati ovdje

Više o ostalim komornim vrstama pročitaj ovdje.

Opširnije o operi možeš pročitati ovdje.

O nastanku i razvoju operete te skladateljima koji su skladali ovu glazbenu vrstu možeš saznati ovdje.

Detaljnije o baletu možeš naučiti ovdje.

Poslušaj videozapise. Usporedi ih. Po čemu su slični, a po čemu se razlikuju? Koja skladba ti se više svidjela i zašto? Koje emocije ti pobuđuju?

Zasviraj i ti!

Orkestar u romantizmu brojčano raste, pojedina glazbala postaju sve više zastupljena, a pojavljuju se i neka posve nova. Neka od tih glazbala već poznaješ iz upravo odslušanih skladbi.

Razmisli! Koje su tekovine romantizma koje danas prepoznaješ oko sebe? Na koji način danas mladi iskazuju svoj bunt? Sjeti se mladih koji danas svojim aktivizmom zahtijevaju promjene u svijetu. Potraži dodatne informacije o pokretima u umjetnosti koji su nastali kao rezultat mladenačkog bunta.

Poštuje li se danas individualnost?

Možeš li zamisliti život bez tehnologije? Je li svaki tehnološki napredak nužno dobar? Koje su loše strane?

Jesu li rodoljublje i nacionalizam istoznačni pojmovi? Što se dogodi kada nacionalizam postane ekstreman? Koristi li se i danas glazba u političke svrhe?