Regulacija stalnog sastava tjelesnih tekućina u čovjeka
Tjelesne tekućine
Kad jedeš slanu hranu ili se baviš intenzivnom tjelesnom aktivnošću, jako ožedniš. Što se to događa u tvome organizmu da trebaš piti tekućinu? Koja tekućina najbolje utaži tvoju žeđ?
Tjelesne tekućine čine naš unutarnji okoliš u kojemu se odvijaju svi procesi u organizmu.
Voda ima najveći udio u sastavu tjelesnih tekućina, a i našega cijelog organizma. Prosječni maseni udio vode u organizmu odrasloga čovjeka iznosi oko 60 %. Ona je glavni sastojak stanične i izvanstanične tekućine. Izvanstaničnu tekućinu čine plazma i tekućina koja ispunjava prostor među stanicama – međustanična tekućina (Slika 1.).
U kojim situacijama jako ožedniš?
Jako ožedniš kada jedeš slanu hranu ili se baviš pojačanom tjelesnom aktivnošću.
- Što se događa u tvojem organizmu da postoji potreba za pijenjem tekućine?
- Koja tekućina najbolje utaži tvoju žeđ?
U tjelesnim tekućinama odvijaju se svi procesi u organizmu.
Voda ima najveći udio u sastavu tjelesnih tekućina, a i našega cijelog organizma.
Prosječni maseni udio vode u organizmu odrasloga čovjeka iznosi oko 60 %.
Voda je glavni sastojak stanične i izvanstanične tekućine.
- Izvanstaničnu tekućinu čine plazma i međustanična tekućina koja ispunjava prostor među stanicama (Slika 1.).
Sastav i volumen tjelesnih tekućina u organizmu treba biti približno stalan kako bi se održala homeostaza. Homeostaza je sposobnost organizma da održava svoje unutarnje uvjete stabilnima neovisno o vanjskim utjecajima. Svi organizmi moraju regulirati svoje unutarnje okružje kako bi preživjeli.
Iz međustanične tekućine stanice dobivaju hranjive tvari i kisik.
Stanice u međustaničnu tekućinu otpuštaju otpadne produkte razgradnje tvari.
Homeostaza je svojstvo organizma održavanja stabilnih unutarnjih uvjeta.
Za održavanje homeostaze važno je da tjelesne tekućine imaju približno:
- stalan sastav
- stalan volumen.
Sustav organa za izlučivanje – mokraćni sustav
Glavna uloga sustava organa za izlučivanje – mokraćnoga sustava jest održavanje stalnoga sastava tjelesnih tekućina. Mokraćni sustav sastoji se od dva bubrega, dva mokraćovoda, mokraćnoga mjehura i mokraćne cijevi.
Bubrezi su temeljni organi mokraćnoga sustava. Oni su parni organi i smješteni su s leđne strane, iznad struka sa svake strane kralježnice. Približno su veličine stisnute šake i oblikom slični zrnu graha.
Sustav organa za izlučivanje je mokraćni sustav.
Mokraćni sustav služi za održavanje stalnoga sastava tjelesnih tekućina.
Mokraćni sustav čine:
• dva bubrega
• dva mokraćovoda
• mokraćni mjehur
• mokraćna cijev.
Bubrezi su parni i temeljni organi mokraćnoga sustava.
Smješteni su s leđne strane, odnosno iznad struka sa svake strane kralježnice.
Približno su veličine stisnute šake i oblikom su slični zrnu graha.
Bubrežna arterija dovodi krv u bubrege koja se u njima filtrira. Procesom filtriranja odstranjuje se višak vode i soli, otpadne i štetne tvari (kao što je urea) te nastaje mokraća. Veći dio vode i korisne tvari vraćaju se u krvotok. Tako bubrezi odstranjuju otpadne tvari iz našega organizma, a ujedno i reguliraju količinu vode i soli u organizmu. Time bubrezi održavaju stalan sastav tjelesnih tekućina i sudjeluju u održavanju homeostaze.
Bubrežna arterija u bubrege dovodi krv koja se u njima filtrira.
Procesom filtriranja odstranjuje se
- višak vode i soli,
- otpadne i štetne tvari (kao što je urea) te
- nastaje mokraća.
Veći dio vode i korisne tvari vraćaju se u krvotok.
Bubrezi:
- odstranjuju otpadne tvari iz našega organizma
- reguliraju količinu vode i soli u organizmu.
Veći dio vode i korisne tvari vraćaju se u krvotok.
Svojim radom bubrezi
- održavaju stalan sastav tjelesnih tekućina i
- sudjeluju u održavanju homeostaze.
Nastala mokraća iz bubrega odlazi u mokraćovod, a iz njega u mokraćni mjehur. Mokraćni mjehur rastezljiv je organ građen od glatkoga mišićnog tkiva u kojemu se privremeno skuplja mokraća. Na njegovu se izlazu nalazi prstenasti mišić koji kontrolira pražnjenje. Kad mokrimo, taj se mišić opusti, a stijenka mokraćnoga mjehura stisne se i potisne mokraću iz tijela. Mokraćna cijev izvodi mokraću iz organizma. Mokraćna cijev u žena kraća je nego u muškaraca.
U muškaraca se mokraćna cijev spaja sa sjemenovodima te ju nazivamo mokraćno-spolna cijev jer provodi i sjemenu tekućinu. Mokraća je tekućina koja sadrži višak vode, otpadne tvari i štetne tvari nastale u tijelu te višak nekih minerala kao što je sol.
Nastala mokraća iz bubrega odlazi u mokraćovod.
Iz mokraćovoda mokraća odlazi u mokraćni mjehur.
- Mokraćni mjehur rastezljiv je organ.
- Građen je od glatkoga mišićnog tkiva.
- U mokraćnom mjehuru privremeno se skuplja mokraća.
- Prstenasti mišić na izlazu iz mokraćnog mjehura kontrolira pražnjenje.
- Kad mokrimo, prstenasti se mišić opusti, a stijenka mokraćnoga mjehura stisne se i potisne mokraću iz tijela.
- Mokraćna cijev izvodi mokraću iz organizma.
- Mokraćna cijev u žena kraća je nego u muškaraca.
- U muškaraca se mokraćna cijev spaja sa sjemenovodima.
- Muška mokraćna cijev provodi sjemenu tekućinu te ju nazivamo mokraćno-spolna cijev.
Mokraća je tekućina koja sadrži:
- višak vode
- otpadne tvari
- štetne tvari nastale u tijelu
- višak nekih minerala, npr. sol.
Boja i sastav mokraće ovisi i o onome što jedemo i pijemo.
Hrana, npr. kupine ili cikla, može promijeniti boju mokraće.
Mokraća je tamnija i jačega mirisa ako ne pijemo dovoljno tekućine.
U tom je slučaju mokraća koncentriranija.
Pogledaj priloženi videozapis i ponovi najvažnije o sustavu organa za izlučivanje.
Izlučivanje
Očuvanje zdravlja mokraćnoga sustava
Bakterije, uzročnici upala mokraćnoga sustava, mogu prodrijeti od mokraćne cijevi sve do bubrega i uzrokovati upalu bubrega. Upala može nastati i kao autoimuna bolest pri čemu imunosni sustav napada vlastiti organ i oštećuje osjetljive tanke kapilare u bubregu koje sudjeluju u filtriranju krvi. Njihovo oštećenje može za posljedicu imati povišenje krvnoga tlaka.
Bubrežni kamenci nastaju taloženjem mineralnih soli iz mokraće. Manje kamence organizam može izbaciti s mokraćom ako se piju veće količine tekućina. Veći kamenci mogu zatvoriti prolaz mokraće ili pogodovati razvoju upale. Kamenci se mogu pokušati otopiti lijekovima i razbiti ultrazvukom. Ako se ti načini ne pokažu uspješnima, kamenci se odstranjuju operacijom. Uzimanje dovoljne količine tekućine smanjuje vjerojatnost nastanka kamenca.
U svakome tjelesnom sustavu može doći do poremećaja uzrokovanih:
- vanjskim uzrocima
- uzročnicima bolesti
- zanemarivanjem ranih znakova bolesti.
Bol pri mokrenju ili učestalo mokrenje može ukazivati na bakterijsku upalu mokraćnoga mjehura.
Upala mokraćnoga mjehura česta je u žena.
Žene imaju kraću mokraćnu cijev, stoga bakterije lakše dođu do mjehura.
Analizom uzorka mokraće može se potvrditi upala i može se liječiti prije širenja.
Pravovremeno liječenje upale mjehura spriječit će širenje bolesti na bubrege.
Uzročnici upala mokraćnog sustava su bakterije.
Preko mokraćne cijevi bakterije mogu prodrijeti sve do bubrega.
Bakterije iz mokraćne cijevi mogu uzrokovati upalu bubrega.
Upala bubrega može nastati i kao autoimuna bolest.
Pri autoimunoj bolesti bubrega imunosni sustav napada vlastiti organ.
U tom slučaju imunosni sustav bubrega oštećuje osjetljive tanke kapilare u bubregu koje sudjeluju u filtriranju krvi.
Oštećenje bubrežnih kapilara može kao posljedicu imati povišenje krvnoga tlaka.
Bubrežni kamenci nastaju taloženjem mineralnih soli iz mokraće.
Manje kamence organizam može izbaciti s mokraćom.
- Za izbacivanje manjih kamenaca potrebno je piti veće količine tekućine.
- Veći kamenci mogu zatvoriti prolaz mokraće ili pogodovati razvoju upale.
- Kamenci se mogu pokušati otopiti lijekovima i razbiti ultrazvukom
- Ako se ti načini ne pokažu uspješnima, kamenci se odstranjuju operacijom.
- Uzimanje dovoljne količine tekućine smanjuje vjerojatnost nastanka kamenca.
Najteža posljedica bolesti bubrega jest prestanak rada – zatajenje bubrega. Ako jedan od bubrega zataji, drugi preuzima njegovu ulogu, stoga možemo normalno živjeti s jednim bubregom. Zataje li oba bubrega, bolesnik mora ići na hemodijalizu. Uređaj za hemodijalizu (umjetni bubreg) filtrira krv i iz nje odstranjuje štetne tvari te tako preuzima ulogu bubrega.
Najteža posljedica bolesti bubrega jest prestanak rada – zatajenje bubrega.
Ako jedan od bubrega zataji, drugi preuzima njegovu ulogu.
Možemo normalno živjeti s jednim bubregom.
Zataje li oba bubrega, bolesnik mora ići na hemodijalizu.
Uređaj za hemodijalizu, umjetni bubreg, filtrira krv.
Uređaj iz krvi odstranjuje štetne tvari te preuzima ulogu bubrega.
Bolesnicima je hemodijaliza potrebna nekoliko puta tjedno.
Doznaj više o tome što su donorske kartice na mrežnoj stranici Hrvatska donorska mreža.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Vjerojatno si tijekom života morao nositi urin na laboratorijsku analizu. Raspitaj se što se sve provjerava u laboratoriju iz urina. Može li urin ukazati na poremećaje i bolesti čovjeka?
Vjerojatno si tijekom života morao nositi urin na laboratorijsku analizu.
- Raspitaj se što se sve provjerava u laboratoriju iz urina.
- Može li urin ukazati na poremećaje i bolesti čovjeka?