Regulacija stalnog sastava tjelesnih tekućina u biljaka i ostalih skupina organizama
Regulacija stalnoga sastava tjelesnih tekućina u biljaka
Biljke se velikim dijelom sastoje od vode. Čak 80 % do 95 % mase biljnoga organizma čini voda. Vodene biljke i mahovine vodu upijaju cijelom površinom tijela.
Zbog velike potrebe za vodom korijenov sustav biljaka sjemenjača (primjerice hrasta, bukve, brijesta) vrlo je razgranan. U korijenu se nalaze posebne stanice – korijenove dlačice.
Biljke se velikim dijelom sastoje od vode.
Čak 80 % do 95 % mase biljnoga organizma čini voda.
Vodene biljke i mahovine vodu upijaju cijelom površinom tijela.
Zbog velike potrebe za vodom korijenov sustav biljaka sjemenjača (primjerice hrasta) vrlo je razgranan.
U korijenu se nalaze posebne stanice – korijenove dlačice.
Za razliku od životinja, biljke nemaju crpku kao što je srce, stoga transport tjelesnih tekućina i u njoj otopljenih tvari mora biti većim dijelom pasivan. Tako se tekućina kreće kroz biljku zahvaljujući kapilarnosti, osmozi i transpiraciji. Kapilarnost je pojava kretanja tekućine kroz biljku zbog privlačnih sila čestica tekućine i stijenke biljnoga tkiva kroz koje se ona kreće. Biljke u tjelesnim tekućinama imaju različite otopljene tvari, a osmoza omogućuje prolaz vode kroz polupropusnu membranu i to s one strane gdje ima manje otopljenih tvari u vodi na onu stranu gdje ih ima više.
Biljke nemaju crpku kao što je srce.
Prijenos tjelesnih tekućina i u njoj otopljenih tvari mora biti većinom pasivan.
Tekućina se kreće kroz biljku zahvaljujući
- kapilarnosti
- osmozi i
- transpiraciji.
Kapilarnost je pojava kretanja tekućine kroz biljku.
Do kapilarnosti dolazi zbog
- privlačnih sila čestica tekućine i
- privlačnih sila stijenke biljnoga tkiva kroz koje se tekućina kreće.
Biljke u tjelesnim tekućinama imaju različite otopljene tvari.
Osmoza omogućuje prolaz vode kroz polupropusnu membranu i to
- s one strane gdje ima manje otopljenih tvari u vodi
- na onu stranu gdje otopljenih tvari ima više.
Biljke količinu vode u svome tijelu reguliraju procesom transpiracije. Puči, otvori na listovima biljaka, upravljaju transpiracijom.
Transpiracija je proces kojim biljke reguliraju količinu vode u svome tijelu.
Transpiracijom upravljaju puči, otvori na listovima biljaka.
Prijenos tvari kod biljaka
Biljka višak vode iz organizma može izlučivati i u obliku kapljica kroz posebne otvore na nekim dijelovima svoga organizma, najčešće na listovima. Taj se proces naziva gutacija.
Biljka višak vode iz organizma može izlučivati i u obliku kapljica kroz posebne otvore.
Posebni otvori za izlaz viška vode se nalaze najčešće na listovima.
Proces izlučivanja vode iz biljke u obliku kapljica naziva se gutacija.
Regulacija stalnoga sastava tjelesnih tekućina u ostalih skupina organizama
Alge, gljive nemaju poseban sustav organa za regulaciju stalnoga sastava tjelesnih tekućina, nego višak vode i otpadne tvari iz organizma u okoliš odstranjuju difuzijom.
Jednostanični protoktisti izlučuju višak vode kao i alge i gljive difuzijom kroz staničnu membranu. Neki slatkovodni protoktisti, primjerice papučica i ameba, imaju stezljivi mjehurić (kontraktilnu vakuolu) koji služi za regulaciju stalnoga sastava tjelesnih tekućina.
Alge i gljive nemaju posebne sustav organa za regulaciju stalnoga sastava tjelesnih tekućina.
Ovi organizmi difuzijom odstranjuju višak vode i otpadnih tvari u okoliš.
Jednostanični protoktisti izlučuju višak vode difuzijom kroz staničnu membranu, kao i alge i gljive.
Neki slatkovodni protoktisti, imaju stezljivi mjehurić (kontraktilnu vakuolu),
- primjerice, papučica i ameba.
Stezljivim mjehurićem regulira se stalni sastav tjelesnih tekućina.
Stezljivi mjehurić
Za kraj...
Za domaću zadaću...
U digitalnom alatu ToonDo izradi strip kojim ćeš prikazati što bi se dogodilo amebi koja nema stezljivi mjehurić. Usporedi svoj uradak s kolegama iz razreda.
- U digitalnom alatu ToonDo izradi strip.
- Stripom ćeš prikazati što bi se dogodilo amebi koja nema stezljivi mjehurić.
- Usporedi svoj uradak s kolegama iz razreda.