Rast, razvoj i razmnožavanje čovjeka

Spolna zrelost čovjeka

Pubertet je razdoblje intenzivnoga rasta i razvoja u životu čovjeka u kojemu dolazi do sazrijevanja spolnih organa. Prisjeti se gradiva o pubertetu koje si usvojio ranije. Navedi neke promjene koje su karakteristične za pubertet, a dogodile su se tebi i tvojim prijateljima iz razreda? Znaš li kako je došlo do tih promjena?

Žlijezda hipofiza, koja upravlja svim drugim žlijezdama u našemu tijelu, početkom puberteta potakne spolne žlijezde – jajnike i sjemenike na stvaranje spolnih hormona. Sjemenici tada započnu s lučenjem muškoga spolnog hormona testosterona i sa stvaranjem spermija. U jajnicima započne dozrijevanje jajnih stanica te lučenje dvaju ženskih spolnih hormona: estrogena i progesterona.

 

Muški spolni sustav

Muški spolni sustav građen je od nekoliko spolnih organa čija je zadaća proizvesti spermije i omogućiti im što lakše preživljavanje i put do jajne stanice.

Glavni organi u muškome spolnom sustavu su sjemenici. To su parne spolne žlijezde koje izlučuju hormon testosteron i stvaraju muške spolne stanice – spermije. Građeni su od mnoštva kanalića, krvnih žila i živaca, a smješteni su u kožnome naboru zvanome mošnja, izvan trbušne šupljine muškarca. a svakome sjemeniku nalazi se jedan pasjemenik. Pasjemenik služi za prihvat i dozrijevanje spermija. Nakon dozrijevanja spermiji iz pasjemenika sjemenovodima putuju do mokraćno-spolne cijevi te izlaze iz organizma.

Da bi se spermiji lakše kretali, spolni organi muškarca stvaraju sjemenu tekućinu koja zajedno sa spermijima čini spermu. Prostata je žlijezda koja se u muškaraca nalazi ispod mokraćnoga mjehura. Sjemeni mjehurići pak u sjemenu tekućinu izlučuju šećere i bjelančevine koji spermijima služe kao hrana. Tijekom spolne uzbuđenosti spolni se ud ukruti (erekcija) kako bi lakše položio spermu u rodnicu žene.

Ženski spolni sustav

Ženski spolni organi smješteni su i zaštićeni unutar trupa u zdjelici. Na površini tijela vidljiva je samo stidnica koju čine velike i male stidne usne, dražica te otvor rodnice. Ženske spolne stanice dozrijevaju u parnim spolnim žlijezdama – jajnicima.

Jajovodi su parni, cjevasti, mišićni organi koji svojim trepetljikavim nastavcima hvataju zrele jajne stanice. Kad je jajna stanica zrela, mjehurić koji ju štiti prsne i izbaci ju iz jajnika. Ta pojava naziva se ovulacija. Jajovod tada ima zadaću uloviti jajnu stanicu i poslati ju prema maternici. Dok jajna stanica putuje jajovodom, moguća je oplodnja

Maternica je mišićni organ čiju unutrašnjost obavija sluznica. Njezina je uloga višestruka: ona prihvaća, hrani i štiti plod za vrijeme trudnoće. U donjemu dijelu maternica se sužava i oblikuje vrat maternice koji se dalje nastavlja na rodnicu. Rodnica je cjevasti organ mišićne građe. Ona se otvara na površini tijela kao dio stidnice. Služi za spolne odnose, porod te izlučivanje menstruacijskoga krvarenja.

Ako se jajna stanica ne oplodi, ona propada, a sluznica se maternice ljušti. Tako nastaje menstruacijsko krvarenje, tj. mjesečnica. Mjesečnica u prosjeku traje 3 – 5 dana. Razdoblje između dvaju menstruacijskih krvarenja naziva se menstruacijski ciklus i najčešće traje 28 – 32 dana.

Sazrijevanje jajnih stanica započne u pubertetu, ali oko 45. – 50. godine starosti žene prestaje njihovo redovito sazrijevanje. To razdoblje života žene naziva se klimakterij. U njemu jajne stanice i dalje sporadično dozrijevaju, ali tijelo žene ulazi u promjenu. Potpuni prekid reprodukcijske faze života žene događa se kad nastupi menopauza.

Nastanak spolnih stanica – mejoza

Mejoza je poseban oblik diobe stanica kojom nastaju spolne stanice. Tom diobom nastaju stanice s polovičnim brojem kromosoma, stoga se ta dioba često naziva redukcijskom diobom. Mejoza se događa u spolnim žlijezdama – sjemenicima i jajnicima, a sastoji se od dviju uzastopnih dioba.

Prije početka prve diobe dolazi do udvostručenja molekula DNA. Budući da su ti kromosomi sada u bliskome kontaktu, moguća je razmjena njihovih malih komada unutar jednoga para. Taj je događaj bitan jer osigurava gensku raznolikost potomaka u odnosu na roditelje. Budući da su ti kromosomi sada u bliskome kontaktu, moguća je razmjena njihovih malih komada unutar jednoga para. Taj je događaj bitan jer osigurava gensku raznolikost potomaka u odnosu na roditelje.

Dioba stanice - mejoza

Oplodnja, trudnoća i porod

U svim su stanicama čovjeka osim tjelesnih kromosoma prisutni i spolni kromosomi. Spolni kromosomi oni su kromosomi koji na sebi nose neke gene kojima su kodirane spolne odlike organizma. Čovjek ima dvije vrste spolnih kromosoma: X i Y. Muški spol određen je kombinacijom X-kromosoma i Y-kromosoma , a kod žena se javlja X, X kombinacija. 

Kad zametak dođe do maternice, smjesti se u njezinu sluznicu preko koje se hrani te nastavlja sa svojim razvojem. Istovremeno sa zametkom razvija se i posteljica koja će oko 12. tjedna trudnoće postati glavni organ za prehranu ploda. Plod je s posteljicom povezan pupčanom vrpcom te s pomoću nje izmjenjuje tvari s majkom. Osim što hrani plod, posteljica ga i štiti te zajedno s mišićnim ovojem maternice, vodenjakom i plodovom vodom, osigurava siguran okoliš za rast i razvoj.

Ako se za vrijeme jednoga ciklusa u jajovodu nađu dvije zrele jajne stanice, moguće je da se obje oplode. U tome slučaju razvijaju se dvojajčani blizanci koji su međusobno slični u svojim odlikama (kao i bilo koji drugi braća i/ili sestre). Blizanci koji se rode s identičnim odlikama su jednojajčani blizanci. Oni se javljaju kad se zigota prilikom mitoze podijeli na dvije samostalne stanice koje dalje, svaka za sebe, nastave rast i razvoj do zametka, tj. ploda.

Od oplodnje do čovjeka

Nasljeđivanje odlika roditelja

S obzirom na to da se čovjek razmnožava spolno, prilikom začeća dobije set kromosoma od majke i set kromosoma od oca. To znači da za svako svojstvo u našim tjelesnim stanicama postoje dvije upute za isto obilježje, tj. dvije kopije istoga gena. Te kopije nazivaju se aleli. Pojedini alel može biti dominantan ili recesivan u odnosu na drugi.

Drugi bitan razlog jest taj što na naše odlike osim gena utječu i čimbenici okoliša. Mutacije su promjene u molekuli DNA koje mogu nastati spontano, primjerice ako se prilikom dupliciranja molekule DNA dogode pogreške u prepisivanju. Mutacije mogu biti i izazvane djelovanjem vanjskih utjecaja poput zračenja, kemijskih spojeva ili virusa.

Nasljeđivanje I

Nasljeđivanje II

Pojedini kromosomi mogu se zbog grešaka diobe javiti u većemu ili manjemu broju od uobičajenoga. U slučaju čovjeka najčešća takva pojava jest Downov sindrom. Osobe s Downovim sindromom imaju tri primjerka 21. kromosoma. Dan osoba s Downovim sindromom obilježavamo 21. 3.. Pokušaj objasniti simboliku toga datuma.

Odgovorno spolno ponašanje

Stjecanjem spolne zrelosti javlja se i znatiželja za upuštanje u spolne aktivnosti. U spolni odnos treba stupiti samovoljno i bez ičijega utjecaja ili prisile (bilo partnera, vršnjaka bilo određenih sredstava ovisnosti). Spolno prenosive bolesti jedna su od mogućih negativnih posljedica stupanja u spolne odnose bez odgovarajuće zaštite. Najčešće je riječ o gljivičnoj upali kandidom, bakterijom klamidijom, HPV-u te genitalnome herpesu. Jedino sredstvo koje osigurava zaštitu od spolnih bolesti tijekom spolnoga odnosa jest kondom.

Prirodne metode zaštite od začeća su između ostalog praćenje rodnične sluzi i mjerenje bazalne tjelesne temperature.

Za kraj...

Za domaću zadaću...

Raspitaj se o carskom rezu. Zašto je carski rez dobio baš taj naziv?