Rast, razvoj i razmnožavanje životinja
Razvoj iz jajeta
Vjerojatno si čuo/la za rasprave o tome što je bilo prije: kokoš ili jaje. Jesi li znao da ponekad za razvoj u jajetu uopće nije potrebna kokoš? Kod većine gmazova, pa čak i kod nekih sisavca mladi se razvijaju u jajetu.
Kako se razmnožavaju životinje?
Razmnožavanje je odlika svih živih bića, pa tako i životinja. Ono po čemu se životinje međusobno razlikuju jesu načini razmnožavanja. Većina životinja razmnožava se spolno. Za spolno razmnožavanje potrebna su dva roditelja, a potomci koji nastanu slični su roditeljima, ali i međusobno. Potomci nisu identični roditeljima jer je svaka odlika određena dvjema kopijama gena (prva od majke, a druga od oca).
Iako zvuči jednostavno, poprilično je teško pronaći adekvatnoga partnera u životinjskom svijetu. Pronađi više o tome na mrežnim stranicama, a u tome ti može pomoći dokument Ekologija ponašanja.
Manji broj životinja razmnožava se nespolno. Uglavnom je riječ o jednostavnije građenim organizmima (spužve, žarnjaci i neki plošnjaci). Za nespolno razmnožavanje dovoljan je jedan roditelj, a roditelji i potomci koji nastaju međusobno su isti (klonovi).
Razmnožavanje je odlika svih živih bića, pa tako i životinja.
Životinje međusobno razlikuju u načinima razmnožavanja.
Većina životinja razmnožava se spolno.
Jedinke u tome slučaju imaju razvijene spolne žlijezde koje stvaraju spolne stanice.
Vrlo često imaju i dodatne organe za skladištenje i prijenos tih istih spolnih stanica.
Za spolno razmnožavanje potrebna su dva roditelja.
Potomci koji nastanu slični su roditeljima, ali i međusobno.
Potomci su slični, ali nisu identični roditeljima.
Nisu identični jer je svaka odlika određena dvjema kopijama gena
- prva od majke, a druga od oca.
Manji broj životinja razmnožava se nespolno.
Uglavnom se nespolno razmnožavaju jednostavnije građeni organizmi
- spužve, žarnjaci i neki plošnjaci.
Za nespolno razmnožavanje dovoljan je jedan roditelj.
Roditelji i potomci koji nastaju međusobno su isti (klonovi).
Razmnožavanje kralježnjaka
Većina sisavaca pravi su sisavci kao i čovjek. To u osnovi znači da se njihovi mladi razvijaju u maternici pri čemu im hranjive tvari osigurava majka preko pupčane vrpce i posteljice. Manji broj sisavaca čine tobolčari i jednootvori. Predstavnici tih skupina nemaju razvijenu posteljicu, stoga se njihov razvoj ne završava u maternici. Kod tobolčara mlado samo dio vremena provede u maternici, a zatim se još u obliku nezreloga mladunca smjesti u tobolac.
Većina sisavaca pravi su sisavci kao i čovjek.
Mladi se razvijaju u maternici.
Hranjive tvari mladima osigurava majka preko pupčane vrpce i posteljice.
Manji broj sisavaca čine tobolčari i jednootvori.
Predstavnici tih skupina nemaju razvijenu posteljicu.
Stoga se razvoj tobolčara i jednootvora ne završava u maternici.
Kod tobolčara mlado samo dio vremena provede u maternici,
- nakon toga se nezreli mladunac smjesti se u tobolac.
Kod ptica i većine gmazova mlado se razvija unutar jajeta. Oplodnja se događa unutar tijela ženke, točnije u jajovodu. Većina ptica i gmazova nema razvijene vanjske spolne organe, stoga se prijenos spermija obavlja s pomoću nečisnice. To je jedinstven otvor kroz koji se izlučuju spolni, probavni i mokraćni produkti.
Kod ptica i većine gmazova mlado se razvija unutar jajeta.
Oplodnja se događa unutar tijela ženke, u jajovodu.
Većina ptica i gmazova nema razvijene vanjske spolne organe.
Prijenos spermija obavlja se pomoću nečisnice.
Nečisnica je jedinstven otvor kroz koji se izlučuju
- spolni,
- probavni i
- mokraćni produkti.
Morske kornjače
Morske kornjače
Unutar jajeta mlado se hrani žumanjkom te izmjenjuje plinove s pomoću porozne ljuske. Ptice nakon što snesu jaja, sjede na njima kako bi osigurale odgovarajuću temperaturu za rast i razvoj zametka. Gmazovi u većini slučajeva svoja jaja polažu u tlo ili pijesak te ih ostavljaju. Samo mali broj gmazova brine se o svojim potomcima (neke vrste zmija i krokodila).
Unutar jajeta
- mlado se hrani žumanjkom te
- izmjenjuje plinove s pomoću porozne ljuske.
Ptice nakon što snesu jaja, sjede na njima.
Sjedenjem na jajima ptice osiguravaju temperaturu potrebnu za rast i razvoj zametka.
Gmazovi većinom svoja jaja polažu u tlo ili pijesak te ih ostavljaju.
Samo mali broj gmazova brine se o svojim potomcima (neke vrste zmija i krokodila).
Organizmi koji žive u vodi uglavnom se razmnožavaju spolno, a oplodnja je vanjska, što znači da do spajanja spolnih stanica dolazi u okolišu (vodi). Njihovi se mladi razvijaju u jajima koja nemaju čvrstu ovojnicu te moraju biti u vodenom/vlažnom okolišu kako se ne bi isušili.
Organizmi koji žive u vodi uglavnom se razmnožavaju spolno
- oplodnja je vanjska,
- znači da do spajanja spolnih stanica dolazi u okolišu (vodi).
Njihovi se mladi razvijaju u jajima koja nemaju čvrstu ovojnicu.
Jaja moraju biti u vodenom/vlažnom okolišu kako se ne bi isušila.
Razvoj vodozemaca traje dulje nego onaj kod riba te se ne uspijeva dovršiti u stadiju jajeta. Stoga se u preobrazbi većine vodozemaca javlja i stadij ličinke, tj. punoglavca. Punoglavac se slobodno kreće i hrani u vodenome okolišu dok istovremeno raste i razvija se u odrasli stadij žabe. Nakon razvijanja udova prelazi na kopneni način života gdje sazrijeva i postiže spolnu zrelost.
Razvoj vodozemaca traje dulje nego u riba, stoga se ne uspijeva dovršiti u stadiju jajeta.
U preobrazbi većine vodozemaca javlja i stadij ličinke, tj. punoglavca.
Punoglavac živi u vodenom okolišu
- slobodno se kreće i hrani
- istovremeno raste i razvija se u odrasli stadij žabe.
Nakon razvijanja udova prelazi na kopneni način života.
Na kopnu sazrijeva i postiže spolnu zrelost.
Razmnožavanje beskralježnjaka
Beskralježnjaci se razmnožavaju spolno ili nespolno ovisno o skupini i načinu života. U slučaju da se razmnožavaju spolno, razlikujemo one razdvojena spola i dvospolce. Razdvojeni spol podrazumijeva postojanje mužjaka i ženki. Dvospolci su životinje koje u svome tijelu stvaraju i spermije i jajne stanice. Dvospolnost je češće prisutna kod skupina u kojih su prilike za pronalaženje partnera rijetke.
Beskralježnjaci se razmnožavaju spolno ili nespolno ovisno o skupini i načinu života.
U slučaju da se beskralježnjaci razmnožavaju spolno, razlikujemo:
- razdvojeni spol kod kojih postoje mužjaci i ženke.
- dvospolce koji u svome tijelu stvaraju i spermije i jajne stanice.
Dvospolnost je češće prisutna kod skupina koje teže pronalaze partnera.
Člankonošci su vjerojatno najpoznatija skupina beskralježnjaka.
Rakovi, njihovi vodeni predstavnici, razmnožavaju se spolno vanjskom oplodnjom.
Mladi se razvijaju u jajašcima, a od isušivanja ih štiti okolna voda.
Člankonošci su vjerojatno najpoznatija skupina beskralježnjaka.
Rakovi, njihovi vodeni predstavnici, razmnožavaju se spolno vanjskom oplodnjom.
- Mladi se razvijaju u jajašcima,
- od isušivanja ih štiti okolna voda.
Kopneni predstavnici člankonožaca u koje spadaju kukci i paučnjaci razmnožavaju se uglavnom spolno, unutarnjom oplodnjom. Potomci se i jednih i drugih razvijaju unutar jajašaca.
Kukci i paučnjaci, kopneni predstavnici člankonožaca
- razmnožavaju se uglavnom spolno, unutarnjom oplodnjom.
Potomci se i jednih i drugih razvijaju unutar jajašaca.
Neki kukci poput vretenaca, otpočetka nalikuju na odrasle jedinke, a presvlačenjem rastu i razvijaju se do stupnja odrasle jedinke. Kukci poput leptira prolaze više različitih stupnjeva razvoja i oblika dok ne postignu odrasli izgled. Prijelazni oblici (gusjenica i kukuljica) izgledom ne nalikuju na odrasle leptire, stoga je ponekad teško prepoznati o kojoj je vrsti riječ.
Neki kukci poput vretenaca, otpočetka nalikuju na odrasle jedinke.
- Presvlačenjem rastu i razvijaju se do stupnja odrasle jedinke.
Kukci poput leptira prolaze više različitih stupnjeva razvoja i oblika dok ne postignu odrasli izgled.
Prijelazni oblici leptira (gusjenica i kukuljica) izgledom ne nalikuju na odrasle leptire,
- stoga je ponekad teško prepoznati o kojoj je vrsti riječ.
Preobrazba kod kukaca
Mekušci i bodljikaši koji žive u vodenome okolišu, razmnožavaju se vanjskom oplodnjom. Iz jajašaca se razvija ličinka/mlado koje slobodno pliva i hrani se te na taj način nastavlja s rastom i razvojem.
Mekušci i bodljikaši koji žive u vodenome okolišu, razmnožavaju se vanjskom oplodnjom.
Iz jajašaca se razvija ličinka/mlado koja
- slobodno pliva i
- hrani se te na taj način nastavlja s rastom i razvojem.
Kopneni puževi najčešće su dvospolci te se razmnožavaju vrlo slično gujavicama koje su također dvospolne. Iako u sebi imaju obje vrste spolnih stanica, puževi i gujavice traže partnere iste vrste za oplodnju. Kad pronađu partnera, dvije se jedinke spoje u dijelu spolnih otvora i razmijene spermije. Takav oblik oplodnje naziva se unakrsna oplodnja jer su obje jedinke oplođene kad se razdvoje.
Kopneni puževi najčešće su dvospolci.
Razmnožavaju se vrlo slično gujavicama koje su također dvospolne.
Puževi i gujavice traže partnere iste vrste za oplodnju.
I jedni i drugi u sebi imaju obje vrste spolnih stanica.
Dvije se jedinke u procesu oplodnje spoje u dijelu spolnih otvora i razmijene spermije.
Kad se jedinke nakon procesa oplodnje razdvoje obje su oplođene.
Oblik oplodnje kad su obje jedinke oplođene naziva se unakrsna oplodnja.
Unakrsna oplodnja kod:
Unakrsna oplodnja kod:
U slučaju kad ne mogu pronaći partnera, dvospolci su primorani razmnožavati se samooplodnjom. Ta se pojava najčešće javlja kod organizama koji žive kao nametnici. S obzirom na to da u tijelu imaju i spermije i jajne stanice, one će se spojiti, a nametnik će u okoliš položiti oplođena jajašca. Tako se razmnožava većina oblića, metilja i trakavica.
Spužve i žarnjaci jednostavnije su skupine beskralježnjaka koje žive uglavnom sjedilačkim načinom života. Većinu vremena razmnožavaju se nespolno – pupanjem. Na tijelu odrasle životinje mitozom se počne razvijati novi ogranak koji zovemo pup.
Dvospolci se razmnožavaju samooplodnjom kad ne mogu pronaći partnera.
Ta se pojava najčešće javlja kod organizama koji žive kao nametnici.
Oni na tijelu imaju i spermije i jajne stanice koji će se spojiti.
Nametnik će oplođena jajajšca položiti u okoliš.
Tako se razmnožava većina oblića, metilja i trakavica.
Spužve i žarnjaci jednostavnije su skupine beskralježnjaka.
Oni žive uglavnom sjedilačkim načinom života.
Spužve i žarnjaci većinom se razmnožavaju nespolno – pupanjem.
- Na tijelu odrasle životinje mitozom se počne razvijati novi ogranak koji zovemo pup.
- Pup može ostati na roditeljskoj jedinci, a može se i odvojiti te nastaviti živjeti samostalno.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Naučio/la si da oplodnja kod životinja može biti unutarnja i vanjska. Izradi umnu mapu na kojoj ćeš prikazati što je vanjska, a što unutarnja oplodnja i navesti predstavnike životinja za koje su te oplodnje karakteristične. Možeš koristiti i dostupan digitalni alat Bubbl.us.
Naučio si da oplodnja kod životinja može biti unutarnja i vanjska.
- Izradi umnu mapu na kojoj ćeš prikazati što je vanjska, a što unutarnja oplodnja.
- U umnoj mapi navedi predstavnike životinja za koje su te oplodnje karakteristične.
Za izradu umne mape možeš koristiti i dostupan digitalni alat Bubbl.us.