Reagiranje čovjeka na podražaje
Živčani sustav čovjeka
Što god radimo, naš organizam prima i provodi podražaje te na temelju podražaja odgovara reakcijom. Primjerice, žeđ nas upozorava da organizmu nedostaje tekućina, a sirena automobila da se zaustavimo kad želimo prijeći ulicu. Za primanje podražaja i reakcije na njih odgovoran je živčani sustav. Razlikujemo središnji živčani sustav koji čine mozak i leđna moždina te periferni živčani sustav koji čine živci.
Što god radimo, naš organizam prima i provodi podražaje.
Na temelju podražaja organizam odgovara reakcijom.
Primjerice:
- žeđ nas upozorava da organizmu nedostaje tekućina.
Za primanje podražaja i reakcije na njih odgovoran je živčani sustav.
Razlikujemo
- središnji živčani sustav koji čine mozak i leđna moždina te
- periferni živčani sustav koji čine živci.
Kako učimo
Živčane stanice od kojih je građen živčani sustav povezuju se u živčano tkivo koje je vrlo složene građe, a izgrađuje mozak i leđnu moždinu. Živčani sustav upravlja svim aktivnostima našega tijela iz svojih središta: mozga i leđne moždine. On poput računala prima podražaje i reagira na njih slanjem električnih signala putem živaca u određene dijelove tijela u kojima dolazi do reakcije.
Živčane stanice od kojih je građen živčani sustav povezuju se u živčano tkivo.
Živčano tkivo je vrlo složene građe, a izgrađuje mozak i leđnu moždinu.
Živčani sustav upravlja svim aktivnostima našega tijela iz svojih središta:
- mozga i
- leđne moždine.
On poput računala prima podražaje i reagira na njih.
Živčani sustav reagira na podražaje slanjem električnih signala putem živaca.
Signali putem živaca stižu u određene dijelove tijela u kojima dolazi do reakcije.
Živčana stanica
Živčana stanica
Živčane stanice ili neuroni osnovne su građevne i funkcionalne jedinice živčanoga sustava. Živčanu stanicu grade tri dijela: tijelo s jezgrom, kratki ogranci i dugi ogranak – živčano vlakno. Tijelo se živčane stanice grana poput krošnje drveta u brojne kratke ogranke. Jedno živčano vlakno može biti dugačko i oko jedan metar. Živčano vlakno završava razgrananim nitastim završetcima – završnim nožicama. Kratki ogranci živčane stanice primaju podražaje, a živčano vlakno provodi podražaje. Živčana stanica tako ima svojstva podražljivosti i provodljivosti. Živčana su vlakna obavijena ovojnicom koja ih štiti, usmjerava podražaj i omogućuje njegov brz prijenos.
Živčane stanice ili neuroni osnovne su jedinice živčanoga sustava.
Živčanu stanicu grade tri dijela:
- tijelo s jezgrom,
- kratki ogranci i
- dugi ogranak – živčano vlakno.
Tijelo živčane stanice ispunjeno je
- citoplazmom,
- jezgrom i
- mitohondrijima.
Živčane se stanice s pomoću krvi opskrbljuju hranjivim tvarima i kisikom.
Hranjive tvari i kisik su ključni za procese oslobođenja energije.
- Energija se oslobađa tijekom niza procesa koji se odvijaju u mitohondrijima.
- Energija je nužna stanicama za uspješno funkcioniranje.
Živčana stanica ima svojstva podražljivosti i provodljivosti.
Tijelo se živčane stanice grana poput krošnje drveta u brojne kratke ogranke.
Kratki ogranci živčane stanice primaju podražaje.
Živčano vlakno provodi podražaje.
Jedno živčano vlakno može biti dugačko i oko jedan metar.
Živčano vlakno završava razgrananim nitastim završetcima – završnim nožicama.
Živčana su vlakna obavijena ovojnicom
- koja ih štiti,
- usmjerava podražaj i
- omogućuje njegov brz prijenos.
Kad kratki ogranci živčanih stanica prime podražaj, dolazi do promjene električnoga naboja na membrani živčane stanice i do stvaranja električnih signala – živčanih impulsa. Živčana stanica koja provodi živčani impuls nije u izravnome dodiru s drugom živčanom, mišićnom ili žljezdanom stanicom, nego komuniciraju kroz međuprostor zvan sinapsa.
Kad kratki ogranci živčanih stanica prime podražaj, dolazi do
- promjene električnoga naboja na membrani živčane stanice i
- stvaranja električnih signala – živčanih impulsa.
Živčana stanica koja provodi živčani impuls nije u izravnome dodiru s drugom
- živčanom, mišićnom ili žljezdanom stanicom.
S drugim stanicama živčana stanica komunicira kroz
- međuprostor između dviju stanica - sinapsu.
Živčani sustav
Periferni živčani sustav
Živčana se vlakna udružuju, a veći broj udruženih živčanih vlakana s krvnim žilama čine živac. Živci čine periferni živčani sustav. Postoje osjetilna i pokretačka (motorička) živčana vlakna. Osjetilna živčana vlakna provode impulse od osjetilnoga organa do mozga i leđne moždine. Pokretačka živčana vlakna šalju naredbe iz živčanih središta, mozga i leđne moždine, u mišiće i druge organe.
Živci čine periferni živčani sustav.
Živci nastaju tako da se
- živčana vlakna udružuju,
- veći broj udruženih živčanih vlakana s krvnim žilama čine živac.
Postoje osjetilna i pokretačka (motorička) živčana vlakna.
- Osjetilna živčana vlakna provode impulse od osjetilnoga organa do mozga i leđne moždine.
- Pokretačka živčana vlakna šalju naredbe iz živčanih središta, mozga i leđne moždine, u mišiće i druge organe.
Središnji živčani sustav
Mozak
Mozak je smješten u lubanji. Zaštićen je trima ovojnicama. Među ovojnicama je tekućina koja štiti mozak. Iako njegova masa od oko 1,4 kg čini svega 2 – 3 % ukupne čovjekove mase, on troši i do 20 % energije koja je potrebna za funkcioniranje organizma. Mozak se sastoji od velikoga mozga, maloga mozga i moždanoga debla.
Veliki mozak grade moždana kora kao vanjski ovoj i moždana srž kao njegova unutrašnjost. Ispunjava najveći dio lubanje. Površina mu je naborana i kuglastoga je oblika. Mozak je naboran zahvaljujući brazdama (udubinama) i vijugama (izbočenjima). Jedna dublja brazda dijeli mozak na lijevu i desnu polovinu.
Mali mozak nalazi se u stražnjemu dijelu lubanje. Naboran je i ima isti raspored tijela živčanih stanica u kori te živčanih vlakana u svojoj unutrašnjosti kao i veliki mozak. Mali mozak usklađuje voljne pokrete i omogućuje da rukama i cijelim tijelom izvodimo precizne radnje.
Mozak je smješten u lubanji i zaštićen je trima ovojnicama,
- među ovojnicama je tekućina koja štiti mozak.
Masa mozga od oko 1,4 kg čini svega 2 – 3 % ukupne čovjekove mase.
Unatoč maloj masi mozak troši i do 20 % energije potrebne za funkcioniranje organizma.
Mozak se sastoji od
- velikoga mozga
- maloga mozga i
- moždanoga debla.
Veliki mozak grade
- moždana kora kao vanjski ovoj i
- moždana srž koja čini unutrašnjost mozga.
Veliki mozak ispunjava najveći dio lubanje.
Površina velikog mozga je naborana i kuglastoga je oblika.
Mozak je naboran zahvaljujući
- brazdama (udubinama) i
- vijugama (izbočenjima).
Jedna dublja brazda dijeli veliki mozak na lijevu i desnu polovinu.
Mali mozak nalazi se u stražnjemu dijelu lubanje.
Mali mozak je naboran kao veliki mozak i ima:
- isti raspored tijela živčanih stanica u kori te
- živčanih vlakana u svojoj unutrašnjosti.
Mali mozak usklađuje voljne pokrete.
Omogućuje da rukama i cijelim tijelom izvodimo precizne radnje.
Moždano deblo povezuje mozak i leđnu moždinu. U njemu se nalaze živčana vlakna i živčana središta koja upravljaju aktivnostima bez utjecaja naše volje. U moždanome deblu križaju se živčana vlakna koja ulaze iz jedne polovine tijela u drugu polovinu mozga. Zato svaka polovina mozga upravlja suprotnom stranom tijela. Jedna vrsta vlakana u moždanome deblu provodi podražaje iz tijela u mozak, a druga iz mozga u leđnu moždinu.
Moždano deblo povezuje mozak i leđnu moždinu.
U moždanom deblu se nalaze:
- živčana vlakna i
- živčana središta koja upravljaju aktivnostima bez utjecaja naše volje.
U moždanome deblu križaju se živčana vlakna
- koja ulaze iz jedne polovine tijela u drugu polovinu mozga.
Zato svaka polovina mozga upravlja suprotnom stranom tijela.
- Jedna vrsta vlakana provodi podražaje iz tijela u mozak, a
- druga vrsta vlakana iz mozga u leđnu moždinu.
Tako se omogućuje veza između mozga i leđne moždine.
Leđna moždina je organ živčanoga sustava smješten u kanalu kralježnice. Njezina se moždana tvar debljine palca ruke proteže kralježnicom poput užeta duljine oko 43 – 45 cm. Obavijena je ovojnicama kojima je zaštićena. Štiti je i tekućina među njezinim ovojnicama te kralješci.
Leđna moždina je organ živčanoga sustava smješten u kanalu kralježnice.
Moždana tvar leđne moždine, debljine palca ruke, proteže se kralježnicom poput užeta duljine oko 43 – 45 cm.
Leđna moždina je zaštićena:
- ovojnicama kojima je obavijena,
- tekućinom među njezinim ovojnicama te
- kralješcima.
Uloge leđne moždine
Podražaji s površine tijela, primjerice, ubod oštroga predmeta, kamena i sl., lagani udarac liječničkim čekićem o koljeno u obliku živčanih impulsa putuju osjetilnim živčanim vlaknima do središnjega dijela leđne moždine. Impulsi se zatim vraćaju (reflektiraju) ponovno do mišića koji će odgovoriti refleksnim pokretom. Leđna moždina nakon izvršenoga refleksnog pokreta šalje živčane impulse u mozak. Postajemo svjesni doživljaja nakon što se refleks već odigrao. Upravljajući refleksima, leđna moždina rasterećuje mozak koji tada može izvoditi složenije procese.
Doznaj više o refleskima na mrežnoj stranici Hrvatske enciklopedije.
Podražaji s površine tijela
- u obliku živčanih impulsa putuju osjetilnim živčanim vlaknima do središnjega dijela leđne moždine.
Podražaj s površine tijela je primjerice lagani udarac liječničkim čekićem o koljeno.
Impulsi se zatim vraćaju (reflektiraju) ponovno do mišića
- koji će odgovoriti refleksnim pokretom.
Leđna moždina nakon izvršenoga refleksnog pokreta šalje živčane impulse u mozak.
Postajemo svjesni doživljaja nakon što se refleks već odigrao.
Upravljajući refleksima, leđna moždina rasterećuje mozak koji tada može izvoditi složenije procese.
Doznaj više o refleskima na mrežnoj stranici Hrvatske enciklopedije.
Bolesti živčanoga sustava
Pri jačemu udarcu u glavu može doći do potresa mozga. Javljaju se kratkotrajna nesvjestica i zaboravljanje događaja te mučnina i glavobolja. Potrebna je liječnička pomoć i mirovanje.
Padavica ili epilepsija prepoznatljiva je po napadima grčenja tijela, gubitku svijesti, pojavi pjene na ustima, uz duboko disanje. Bolest je posljedica ozljede moždanoga tkiva zbog čega dolazi do poremećaja u prijenosu impulsa. U slučaju epileptičnoga napadaja osoba je u opasnosti da se uguši te je treba postaviti u bočni položaj.
Neke bolesti živčanoga sustava su:
- potres mozga i
- epilepsija.
Potres mozga može biti izazvan pri jačemu udarcu u glavu.
Padavica ili epilepsija prepoznatljiva je po
- napadima grčenja tijela,
- gubitku svijesti,
- pojavi pjene na ustima, uz duboko disanje.
Bolest je posljedica ozljede moždanoga tkiva.
Zbog ozljede moždanog tkiva dolazi do poremećaja u prijenosu impulsa.
U slučaju epileptičnoga napadaja osoba je u opasnosti da se uguši.
Osobu u epileptičnom napadaju treba postaviti u bočni položaj.
Prisjeti se i odgovori:
Koje bolesti živčanog sustava izazivaju virusi i bakterije? Opiši ih.
Prisjeti se i odgovori:
- Koje bolesti živčanog sustava izazivaju virusi i bakterije?
- Opiši bolesti živčanog sustava koje izazivaju virusi i bakterije.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Veliki su problem današnjice razna sredstva koja izazivaju ovisnost. Možeš li nabrojiti neke od njih? Pogledaj videozapis.
S kolegom iz razreda izradi letak na kojem ćeš istaknuti koja su sredstva ovisnosti, koje su posljedice ovisnosti na život čovjeka i predložiti aktivnosti koje pomažu u borbi protiv ovisnosti.
Veliki su problem današnjice razna sredstva koja izazivaju ovisnost.
- Možeš li nabrojiti neke od njih?
- Pogledaj videozapis.
S kolegom iz razreda izradi letak na kojem ćeš istaknuti
- koja su sredstva ovisnosti,
- koje su posljedice ovisnosti na život čovjeka i
- predložiti aktivnosti koje pomažu u borbi protiv ovisnosti.
Utjecaj opojnih sredstava na mozak