Osjetila čovjeka
Zašto su osjetila bitna?
Svijet oko sebe doživljavamo s pomoću osjetila kao što su osjetila vida, sluha, okusa, mirisa te kožna osjetila. Osjetila se sastoje od osjetilnoga organa koji prima podražaj. Podražaj osjetilni živac u obliku živčanoga impulsa provodi do središta u mozgu. U mozgu se zatim stvara osjet te na osnovi njega vidimo, čujemo, održavamo ravnotežu tijela, osjećamo toplinu, hladnoću, bol i sl.
Svijet oko sebe doživljavamo s pomoću osjetila, kao što su
- osjetila vida,
- sluha,
- okusa,
- mirisa te
- kožna osjetila.
Osjetila se sastoje od osjetilnoga organa.
- Osjetilni organ prima podražaj.
- Osjetilni živac podražaj, u obliku živčanoga impulsa, provodi do središta u mozgu.
U mozgu se stvara osjet. - Na osnovi osjeta u mozgu vidimo, čujemo, održavamo ravnotežu tijela, osjećamo toplinu, hladnoću, bol i sl.
Osjetilo vida
Vid je jedno od najdragocjenijih osjetila kojima doživljavamo vanjski svijet. Čak 90 % poruka iz okoline primamo vidom. Osjetilom vida zapažamo oblike, doživljavamo prostor, uočavamo kretanje i boje. Osjetilo vida sastoji se od oka, vidnoga živca i središta za vid u velikome mozgu. Oko je osjetilni organ kojim primamo svjetlosne podražaje. Smješteno je u očnoj šupljini lubanje. Čine ga pomoćni i glavni dijelovi.
Vid je jedno od najdragocjenijih osjetila kojima doživljavamo vanjski svijet.
- Čak 90 % poruka iz okoline primamo vidom.
Osjetilom vida zapažamo oblike, doživljavamo prostor, uočavamo kretanje i boje.
Osjetilo vida sastoji se od
- oka,
- vidnoga živca i
- središta za vid u velikome mozgu.
Oko je osjetilni organ kojim primamo svjetlosne podražaje.
Smješteno je u očnoj šupljini lubanje.
Oko čine pomoćni i glavni dijelovi.
Glavni dio oka jest očna jabučica. Sprijeda oko obavija zaštitna ovojnica (rožnica). Svjetlo ulazi kroz otvor – zjenicu oko koje je šarenica. Prolaskom svjetlosti kroz leću, svjetlost se lomi, prolazi kroz prozirni, staklasti dio oka te dolazi do osjetilnih stanica unutarnje ovojnice oka – mrežnice.
Glavni dio oka jest očna jabučica.
- Sprijeda oko obavija zaštitna ovojnica (rožnica).
- Svjetlo ulazi kroz otvor – zjenicu oko koje je šarenica.
- Prolaskom svjetlosti kroz leću, svjetlost se lomi.
- Zatim svjetlost prolazi kroz prozirni, staklasti dio oka te
- dolazi do osjetilnih stanica unutarnje ovojnice oka – mrežnice.
Okom gledamo, mozgom vidimo
Tek kad informacija o predmetu koji gledamo okom stigne u mozak, predmet ćemo vidjeti. Dakle, oko prima svjetlosni podražaj, vidni ga živac prenosi do mozga kojim doživljavamo stvarnu sliku predmeta. Na kraju toga putovanja nastaje osjet vida. Vid nije samo puko snimanje svega što se događa u našoj okolini onako kako to čini kamera. Vid nam daje sposobnost da u djeliću sekunde shvatimo veliku količinu informacija koje nam šalju naše oči, a taj se dio procesa odvija u mozgu.
Više od 30 % našega mozga zaduženo je za primanje i analizu vizualnih informacija, nasuprot svemu 3 % koliko obrađuje zvukovne informacije, stoga je vid čovjeku osobito bitan.
Tek kad informacija o predmetu koji gledamo okom stigne u mozak, predmet ćemo vidjeti.
Dakle,
- oko prima svjetlosni podražaj,
- vidni ga živac prenosi do mozga kojim doživljavamo stvarnu sliku predmeta.
- Na kraju toga putovanja nastaje osjet vida.
Vid nam daje sposobnost da u djeliću sekunde shvatimo veliku količinu informacija koje nam šalju naše oči, a taj se dio procesa odvija u mozgu.
Više od 30 % našega mozga zaduženo je za primanje i analizu vizualnih informacija, nasuprot svemu 3 % koliko obrađuje zvukovne informacije, stoga je vid čovjeku osobito bitan.
Poremećaji i bolesti organa za vid
Poremećaji vida događaju se kao posljedice nedostataka vida, bolesti oka ili nekih drugih oštećenja osjetila vida. Nedostatci vida ili mane oka jesu kratkovidnost, dalekovidnost, slabovidnost, sljepoća i daltonizam.
U slučaju kratkovidnosti osoba ne vidi jasno predmete koji su joj udaljeni. Slika koju stvara kratkovidno oko pada ispred mrežnice jer je očna jabučica izduljena u smjeru upada zraka svjetlosti. Pri dalekovidnosti osoba ne vidi oštru sliku bližih predmeta, primjerice slova u knjizi. Slika nastaje iza mrežnice jer je očna jabučica prekratka. Teži nedostatak vida jest slabovidnost. Slabovidna osoba zamagljeno razaznaje predmete oko sebe, čak i naočalama.
Poremećaji vida događaju se kao posljedice
- nedostataka vida,
- bolesti oka ili
- nekih drugih oštećenja osjetila vida.
Nedostatci vida ili mane oka jesu
- kratkovidnost,
- dalekovidnost,
- slabovidnost,
- sljepoća i
- daltonizam.
Kod kratkovidnosti osoba ne vidi jasno predmete koji su joj udaljeni.
Slika pada ispred mrežnice jer je očna jabučica izduljena u smjeru upada zraka svjetlosti.
Pri dalekovidnosti osoba ne vidi oštru sliku bližih predmeta.
Primjerice osoba ne vidi slova u knjizi.
Slika nastaje iza mrežnice jer je očna jabučica prekratka.
Teži nedostatak vida jest slabovidnost.
Slabovidna osoba zamagljeno razaznaje predmete oko sebe, čak i naočalama.
Sljepoća je potpuna odsutnost vida. Može biti urođena ili nastati oštećenjem osjetila vida. Slijepe osobe mogu naučiti služiti se opipom i sluhom bolje nego osobe koje vide. Jedna od češćih bolesti oka jest upala sluznice oka ili konjuktivitis. Očituje se crvenilom i pečenjem te neugodnim probadanjem u oku. U starijih se ljudi može pojaviti očna mrena. Leća se zamuti pa je potrebna operacija. Glaukom je bolest oka koja se teško otkriva jer nema popratnih znakova, ali je nužan pregled i liječenje. Naime, povišeni očni tlak uzrokuje niz promjena u oku koje oštećuju vidni živac, a zbog nastalih oštećenja može doći do potpune sljepoće.
Sljepoća je potpuna odsutnost vida.
Može biti urođena ili nastati oštećenjem osjetila vida.
Slijepe osobe se mogu naučiti služiti opipom i sluhom bolje nego osobe koje vide.
Konjuktivitis je upala sluznice oka, jedna od češćih bolesti oka.
Očituje se crvenilom i pečenjem te neugodnim probadanjem u oku.
U starijih se ljudi može pojaviti očna mrena.
Leća se zamuti pa je potrebna operacija.
Glaukom je bolest oka koja izaziva promjene u oku koje oštećuju vidni živac.
Promjene su često povezane s povišenim očnim tlakom.
Zbog nastalih oštećenja može doći do potpune sljepoće.
Nužan je pregled oka i liječenje glaukoma.
Daltonizam je nemogućnost prepoznavanja boja (najčešće crvene i zelene).
Provedi jednostavan pokus. Prouči slike i upiši brojeve koje vidiš. Izračunaj broj točnih odgovora.
Daltonizam je nemogućnost prepoznavanja boja (najčešće crvene i zelene).
- Provedi jednostavan pokus.
- Prouči slike i upiši brojeve koje vidiš.
- Izračunaj broj točnih odgovora.
Osjetilo sluha
Osjetilom sluha doživljavamo zvukove: šumove, predivnu glazbu, ali i zvukove glasova koje stvaramo govorom bitnim za međusobno sporazumijevanje. Osjetilo sluha čine uho, slušni živac i središte za sluh u velikome mozgu.
Po svojoj građi i ulozi, uho je jedan od najsloženijih organa u ljudskome tijelu. Uho je organ sluha i ravnoteže. U njegovoj građi razlikujemo vanjsko, srednje i unutarnje uho.
Osjetilom sluha doživljavamo zvukove:
- šumove,
- predivnu glazbu, ali i
- zvukove glasova koje stvaramo govorom bitnim za međusobno sporazumijevanje.
Osjetilo sluha čine
- uho,
- slušni živac i
- središte za sluh u velikome mozgu.
Po svojoj građi i ulozi, uho je jedan od najsloženijih organa u ljudskome tijelu.
Uho je organ sluha i ravnoteže.
U građi uha razlikujemo
- vanjsko uho,
- srednje uho i
- unutarnje uho.
Nastajanje osjeta sluha
Pužnicu čini kanalić nalik na puževu kućicu. Pužnica je ispunjena tekućinom. U unutrašnjosti pužnice nalaze se slušne stanice s dlačicama. Podražene titranjem tekućine, izazvanoga zvučnim podražajem (primjerice nečiji govor), slušne stanice pretvaraju podražaj u električni impuls. Impulsi putuju slušnim živcem u središte za sluh u velikome mozgu. Tako čujemo zvuk. Zdravo uho može čuti zvuk raspona 16 – 20 000 titraja u sekundi (jedinica herc, Hz).
Više o rasponu zvuka doznaj na stranicama Hrvatske enciklopedije.
Pužnicu čini kanalić nalik na puževu kućicu.
Pužnica je ispunjena tekućinom.
U unutrašnjosti pužnice nalaze se slušne stanice s dlačicama.
Pri nastanku zvuka:
- slušne stanice podražene su titranjem tekućine, izazvanoga zvučnim podražajem (primjerice nečiji govor)
- slušne stanice pretvaraju podražaj u električni impuls,
- impulsi putuju slušnim živcem u središte za sluh u velikome mozgu.
- Tako čujemo zvuk.
Zdravo uho može čuti zvuk raspona 16 – 20 000 titraja u sekundi (jedinica herc, Hz).
Ostala osjetila
Osjetilo okusa
Promotri površinu svoga jezika u ogledalu. Opiši što vidiš. Površinu jezika čine osjetilne stanice kojima osjećamo okus hrane. Razlikujemo pet osnovnih okusa: slatko, slano, kiselo, gorko i umami. Okus je upotpunjen osjetom mirisa, u čemu sudjeluje nos. Kad ti je nos začepljen zbog prehlade, vjerojatno ne uživaš ni u okusu hrane. Osjet okusa pomaže nam da ne pojedemo pokvarenu hranu.
Koža prekriva cijelo tijelo i najveći je organ ljudskoga tijela.
Uloge kože su različite: U ulozi osjetilnoga organa koža omogućuje osjet dodira (opipa), bola, topline i hladnoće.
Prisjeti se što si učio u 7. razredu o tome kako naša koža sudjeluje u rashlađivanju organizma kad nam je vruće ili u zagrijavanju kad nam je hladno.
- Promotri površinu svoga jezika u ogledalu.
- Opiši što vidiš.
Površinu jezika čine osjetilne stanice kojima osjećamo okus hrane.
Razlikujemo pet osnovnih okusa:
- slatko,
- slano,
- kiselo,
- gorko i
- umami.
Okus je upotpunjen osjetom mirisa, u čemu sudjeluje nos.
Kad ti je nos začepljen zbog prehlade, vjerojatno ne uživaš ni u okusu hrane.
Osjet okusa pomaže nam da ne pojedemo pokvarenu hranu.
Koža prekriva cijelo tijelo i najveći je organ ljudskoga tijela.
Uloge kože su različite.
U ulozi osjetilnoga organa koža omogućuje osjet
- dodira (opipa),
- bola,
- topline i
- hladnoće.
Uloge jezika višestruke su.
On sudjeluje u miješanju te potiskivanju zalogaja u ždrijelo i jednjak, pa samim time i u probavi hrane. Osjet okusa također nastaje u mozgu. Podražaj primaju osjetilne stanice na jeziku. One su osjetljive na kemijske podražaje hrane tek kad se hrana otopi u slini.
Koža prekriva cijelo tijelo. Osjetilnim tjelešcima ili završetcima živaca kožna osjetila primaju podražaj na koži te ga provode u obliku živčanih impulsa do mozga.
Više o osjetilnim tjelešcima u koži doznaj na stranicama Hrvatske enciklopedije, a zatim riješi zadatke.
Više o osjetilnim tjelešcima u koži doznaj na stranicama Hrvatske enciklopedije.
Zatim riješi zadatke.
Osjetila
Za kraj...
Za domaću zadaću...
15. listopada se obilježava Međunarodni dan bijelog štapa. Raspitaj se na koji način bijeli štap pomaže slijepim osobama. Pritom ti mogu pomoći i informacije na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Saznaj i kako pristupiti slijepoj osobi i ponuditi joj pomoć.
15. listopada se obilježava Međunarodni dan bijelog štapa.
- Raspitaj se na koji način bijeli štap pomaže slijepim osobama.
- Pritom ti mogu pomoći i informacije na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
- Saznaj i kako pristupiti slijepoj osobi i ponuditi joj pomoć.