Reagiranje na podražaje i osjetila u ostalih skupina organizama
Organizacija živčanoga sustava u životinja
U životinja su živčani sustav i osjetila bitni za njihovo preživljavanje i bolje snalaženje u okolišu. Za razliku od zrakaste simetrije, dvobočno simetrične životinje imaju centraliziran živčani sustav: živčane strukture grupirane su u glavi i čine mozak povezan s leđnom moždinom i oni čine središnji živčani sustav. Središta živčanoga sustava živcima su povezana s perifernim dijelovima tijela i zato živci čine periferni živčani sustav.
U životinja su živčani sustav i osjetila bitni za
- njihovo preživljavanje i
- bolje snalaženje u okolišu.
Zrakasto postavljeni živčani sustavi životinja nemaju živčana središta.
Dvobočno simetrične životinje imaju živčani sustav okupljen oko živčanih središta - centraliziran živčani sustav:
- Živčane strukture grupirane su u glavi i čine mozak povezan s leđnom moždinom i oni čine središnji živčani sustav.
- Središta živčanoga sustava živcima su povezana s perifernim dijelovima tijela i zato živci čine periferni živčani sustav.
Reagiranje na podražaje i osjetila kralježnjaka
U kralježnjaka se živčani sustav razvijao postupno te je u sisavaca najrazvijeniji, kao što si vidio na primjeru čovjeka. Živčani sustav kralježnjaka sastoji se od mozga i leđne moždine te živaca koji izlaze iz njih i granaju se po tijelu. Kao i kod čovjeka, leđna moždina upravlja refleksima, a mozak je glavno upravljačko središte koji usklađuje rad svih organa.
U kralježnjaka se živčani sustav razvijao postupno.
U sisavaca je živčani sustav najrazvijeniji, kao što si vidio na primjeru čovjeka.
Živčani sustav kralježnjaka sastoji se od
- mozga i
- leđne moždine te
- živaca koji izlaze iz njih i granaju se po tijelu.
Kod kralježnjaka, kao i kod čovjeka
- leđna moždina upravlja refleksima, a
- mozak je glavno upravljačko središte koji usklađuje rad svih organa.
Razvoj mozga tijekom evolucije životinja
Tijekom evolucijskoga razvoja, od riba preko vodozemaca i gmazova do ptica i sisavaca, uočava se povećavanje velikoga mozga pri čemu se povećava i njegova naboranost.
Time se povećava i sposobnost razmišljanja i pamćenja koja je kod čovjeka na najvišemu stupnju razvoja.
U kralježnjaka su razvijena različita osjetila (vid, sluh, okus, miris itd.). Sva osjetila nisu jednako dobro razvijena kod različitih vrsta. Šišmiši i dupini koriste se eholokacijom. Na osnovi zvukova koje odašilju i koji se odbijaju od nekog objekta, oni mogu locirati objekt. Ta prilagodba vrlo je bitna za njihovo snalaženje u prostoru i hvatanje plijena.
U kralježnjaka su razvijena različita osjetila (vid, sluh, okus, miris itd.).
Sva osjetila nisu jednako dobro razvijena kod različitih vrsta.
Šišmiši i dupini koriste se eholokacijom.
- Na osnovi zvukova koje odašilju i koji se odbijaju od nekog objekta, oni mogu locirati objekt.
- Ta prilagodba vrlo je bitna za njihovo snalaženje u prostoru i hvatanje plijena.
Mačka se okretno kreće i noću jer joj u orijentaciji pomažu brkovi kojima osjeća dodir i strujenje zraka.
Žaba, kao i mnoge druge životinje, nema ušku.
Iza oka kod nje se može primijetiti opna koja ima ulogu sličnu našemu bubnjiću – titranjem pojačava zvuk.
Rašljasti jezik gmazovima omogućuje osjet mirisa naizmjeničnim plaženjem i uvlačenjem (tzv. palucanje), što može djelovati zastrašujuće ako to vidimo u zmije.
Osim rašljastoga jezika, u nekih zmija postoji osjetilo topline kojim vide i u mraku jer se toplokrvne životinje razlikuju po boji od hladnoga okoliša.
U nekih riba osobito je razvijeno osjetilo mirisa.
Morski psi tako osjete miris i male količine krvi na velikoj udaljenosti.
Neke ribe imaju bočnu prugu kao osjetilo u koži, stoga osjećaju strujenje vode te registriraju promjene u tlaku vode.
Grabežljivci imaju osobito dobro razvijen vid. Njima uspješnost u lovu donosi i položaj očiju kojima obuhvaćaju šire vidno polje (primjerice, položaj očiju sa strane u ptica, npr. jastreba). Sova ušara svojim čupercima pera na glavi poput ušiju (otuda joj i ime) osjeća strujenje zraka, a vid joj je toliko oštar da zumira (zjenice joj se istoga trenutka sužavaju) plijen na nekoliko kilometara udaljenosti u zraku.
Grabežljivci imaju osobito dobro razvijen vid.
Njima uspješnost u lovu donosi i položaj očiju kojima obuhvaćaju šire vidno polje Pprimjerice:
- položaj očiju sa strane u ptica, npr. jastreba.
Sova ušara svojim čupercima pera na glavi poput ušiju (otuda joj i ime) osjeća strujenje zraka.
- Vid sove ušare je toliko oštar da zumira plijen na nekoliko kilometara udaljenosti u zraku.
Reagiranje na podražaje i osjetila beskralježnjaka
U beskralježnjaka se živčani sustav razvijao od umrežavanja živčanih stanica preko običnih nakupina živčanih stanica – ganglija do pojave mozga. Razvoj živčanoga sustava prati razvoj osjetilnih organa.
Spužve nemaju razvijen živčani sustav, a dobivaju dovoljno hrane nošene stalnim strujenjem vode, stoga nemaju potrebe za brzim reakcijama.
Žarnjaci imaju osjetilne stanice na površini tijela koje čine mrežu za primanje podražaja na koje odgovaraju reakcijama. Nemaju živčano središte u svome tijelu, stoga hidra, primjerice, reagira na dodir cijelim tijelom brzim reakcijama. Plošnjaci, primjerice virnjaci, primaju podražaje cijelim tijelom zahvaljujući dvjema paralelnim živčanim vrpcama koje čine živčani sustav protežući se paralelno od glave duž tijela, a prvi put u evoluciji živčanoga sustava pojavljuju se nakupine živčanih stanica – gangliji.
Sjedilački ili slabo pokretni mekušci imaju relativno jednostavna osjetila. Za razliku od njih, glavonošci imaju najrazvijenija osjetila u beskralježnjaka koja mogu po složenosti konkurirati i nekim kralježnjacima.
U gujavice, kao tipičnoga kolutićavca, živčane stanice grupirane su u ganglije. Gangliji su u svakome kolutiću, stoga djeluju poput ljestvi povezujući se živčanim vrpcama.
U člankonožaca gangliji su raspoređeni u člancima duž njihova tijela, primjerice u pauka i kukaca. U odnosu na ličinke i jednostavnije kukce u odraslih kukaca je došlo do stapanja ganglija u prsima i u zatku.
U beskralježnjaka se živčani sustav razvijao od umrežavanja živčanih stanica.
- Obične nakupine živčanih stanica udruživale su se u ganglije.
- Ganglije su dovele do do pojave mozga.
Razvoj živčanoga sustava prati razvoj osjetilnih organa.
Spužve nemaju razvijen živčani sustav.
Dobivaju dovoljno hrane nošene stalnim strujenjem vode,
- stoga nemaju potrebe za brzim reakcijama.
Žarnjaci imaju osjetilne stanice na površini tijela.
Osjetilne stanice čine mrežu za primanje podražaja na koje odgovaraju reakcijama.
Nemaju živčano središte u svome tijelu,
- stoga hidra, primjerice, reagira na dodir cijelim tijelom brzim reakcijama.
Plošnjaci, primjerice virnjaci, primaju podražaje cijelim tijelom.
- Plošnjaci imaju dvije paralelne živčane vrpce koje čine živčani sustav.
- Živčane vrpce protežu se paralelno od glave duž tijela.
- Prvi put u evoluciji živčanoga sustava pojavljuju se nakupine živčanih stanica – gangliji.
Sjedilački ili slabo pokretni mekušci imaju relativno jednostavna osjetila.
Glavonošci imaju najrazvijenija osjetila u beskralježnjaka
Ona mogu po složenosti konkurirati i nekim kralježnjacima.
U gujavice, kao tipičnoga kolutićavca, živčane stanice grupirane su u ganglije.
- Gangliji su u svakome kolutiću, stoga djeluju poput ljestvi povezujući se živčanim vrpcama.
U člankonožaca gangliji su raspoređeni u člancima duž njihova tijela,
- primjerice u pauka i kukaca.
U odnosu na ličinke i jednostavnije kukce u odraslih kukaca je došlo do stapanja ganglija u prsima i u zatku.
Reagiranje ostalih organizama na podražaje
Biljke okreću svoje dijelove prema svjetlosti, pokreću se pod utjecajem gravitacije ili reagiraju na pritisak vode u stanicama. Tlak vode u stanicama lista utječe na otvaranje i zatvaranje puči.Reakciju biljnih dijelova može izazvati i promjena temperature. Cvjetovi tulipana zatvaraju se već na sniženju optimalne temperature za 1°C.
Biljke okreću svoje dijelove prema svjetlosti:
- pokreću se pod utjecajem gravitacije ili
- reagiraju na pritisak vode u stanicama.
Tlak vode u stanicama lista utječe na otvaranje i zatvaranje puči.
Reakciju biljnih dijelova može izazvati i promjena temperature,
- primjerice, cvjetovi tulipana zatvaraju se već na sniženju optimalne temperature za 1°C.
Cvijetovi tulipana osjetljivi su na promjene temperature
Biljka lončanica ne okreće se prema prozoru jer traži više svjetla već zato što se stanice na tamnijoj strani stabljike i peteljke lista brže izdužuju nego na svjetlijoj strani. Zbog toga se stabljika i peteljka savijaju prema izvoru svjetla.
Dokazano je da biljka šalje signale iz jednoga svog dijela u drugi. Primjerice, pupoljak na jednome vrhu stabljike može kočiti razvoj pupoljka na drugome vrhu a da pritom mogu biti udaljeni i odgovarati na taj podražaj.
Prisjeti se zbog čega korijen raste u zemlji prema dolje.
Biljka lončanica ne okreće se prema prozoru jer traži više svjetla.
Ona se okreće zato što se
- stanice na tamnijoj strani stabljike i peteljke lista brže izdužuju nego na svjetlijoj strani.
- Zbog toga se stabljika i peteljka savijaju prema izvoru svjetla.
Dokazano je da biljka šalje signale iz jednoga svog dijela u drugi.
Primjerice:
- Pupoljak na jednome vrhu stabljike može kočiti razvoj pupoljka na drugome vrhu.
- Pri tom pupoljci mogu biti udaljeni i odgovarati na taj podražaj.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Kakav živčani sustav imaju nametnički plošnjaci i oblići? Istraži i usporedi pronađene podatke s kolegama iz razreda.
Istraži na mrežnim stranicama:
- Kakav živčani sustav imaju nametnički plošnjaci i oblići?
- Usporedi pronađene podatke s kolegama iz razreda.