Povezanost
živih bića
Sunčeva energija kao izvor života na Zemlji
Sunčevo zračenje na Zemlju dolazi kao vidljivo i nevidljivo: infracrveno (toplinsko) i ultraljubičasto. Vidljivo zračenje jest izvor energije za fotosintezu, proces koji je ključan za opstanak organizama na Zemlji. Fotosintezu obavljaju autotrofni organizmi: biljke, alge, autotrofni protoktisti i neke bakterije. Oni su autotrofni organizmi ili proizvođači jer samostalno proizvode hranu. Zahvaljujući autotrofnim organizmima u Zemljinoj se atmosferi pojavio kisik. On je potaknuo razvoj heterotrofnih organizama ili potrošača kojima su autotrofni organizmi bili osnovna hrana.
Kisik je plin nužan za proces staničnoga disanja koje se događa u mitohondrijima biljnih i životinjskih stanica.
Sunčevo zračenje na Zemlju dolazi kao vidljivo i nevidljivo:
- infracrveno (toplinsko) i
- ultraljubičasto.
Vidljivo zračenje jest izvor energije za fotosintezu.
Fotosinteza je proces koji je ključan za opstanak organizama na Zemlji.
Fotosintezu obavljaju autotrofni organizmi:
- biljke,
- alge,
- autotrofni protoktisti i
- neke bakterije.
Autotrofni organizmi ili proizvođači samostalno proizvode hranu.
Energija prikupljena fotosintezom pohranjuje se u molekuli glukoze (šećera) kao kemijska energija.
Šećer glukoza je izvor energije
- za sve daljnje procese u živoj stanici i
- za sintezu svih drugih ugljikovih spojeva koji čine žive organizme.
Zahvaljujući autotrofnim organizmima u Zemljinoj se atmosferi pojavio kisik.
Kisik je potaknuo razvoj heterotrofnih organizama ili potrošača.
Heterotrofnim organizmima su autotrofni organizmi bili osnovna hrana.
Usporedi reakciju staničnog disanja s reakcijom fotosinteze. Možeš li na prikazu prepoznati po čemu se razlikuje biljna od životinjske stanice?
Usporedi reakciju staničnog disanja s reakcijom fotosinteze.
- Možeš li na prikazu prepoznati po čemu se razlikuje biljna od životinjske stanice?
Kisik je ujedno omogućio nastanak ozonskoga sloja koji apsorbira većinu štetnoga ultraljubičastog zračenja. Daljnjim razvojem organizama, kako autotrofnih tako i heterotrofnih, nastajale su sve složenije strategije preživljavanja. Život je postupno osvajao i kopno.
Kisik je ujedno omogućio nastanak ozonskoga sloja
- koji apsorbira većinu štetnoga ultraljubičastog zračenja.
Daljnjim razvojem organizama, nastajale su sve složenije strategije preživljavanja.
Život je postupno osvajao i kopno.
Hranidbeni odnosi među organizmima
Živa bića u prirodi međusobno su povezana hranidbenim odnosima u hranidbene lance. Hranidbenim lancem opisujemo protok energije i hranjivih tvari od proizvođača do potrošača. Na kraju hranidbenoga lanca nalaze se razlagači, kao što su gljive i bakterije. Nakon uginuća organizama gljive i bakterije energiju za svoj rast i razvoj dobivaju razlaganjem ostataka proizvođača i potrošača. Tako u okoliš vraćaju vodu, ugljikov(IV) oksid i mineralne tvari koje će poslužiti za izgradnju novih organizama u trajnome ciklusu kruženja tvari i protjecanja energije. Energija se nikada ne gubi, ona prelazi iz jednoga u drugi oblik.
Živa bića međusobno su povezana hranidbenim odnosima u hranidbene lance.
Od proizvođača do potrošača hranidbeni lanac omogućuje
- protok energije i
- hranjivih tvari.
Na kraju hranidbenoga lanca nalaze se razlagači, kao što su gljive i bakterije.
Nakon uginuća organizama gljive i bakterije energiju za svoj rast i razvoj dobivaju
- razlaganjem ostataka proizvođača i potrošača.
Tako u okoliš vraćaju vodu, ugljikov(IV) oksid i mineralne tvari.
Razložene tvari će poslužiti za izgradnju novih organizama u trajnome ciklusu
- kruženja tvari i
- protjecanja energije.
Energija se nikada ne gubi, ona prelazi iz jednoga oblika u drugi.
Hranidbeni lanci međusobno su isprepleteni i čine hranidbenu mrežu. Možemo reći da hranidbena mreža stoga predstavlja različite putove protoka energije od primarnoga proizvođača preko niza potrošača. Brojnost životinja u hranidbenim mrežama međusobno je uvjetovana njihovim odnosima kao predatora i plijena, odnosno količinom raspoložive hrane.
Hranidbeni lanci međusobno su isprepleteni i čine hranidbenu mrežu.
Možemo reći da hranidbena mreža predstavlja različite
- putove protoka energije od primarnoga proizvođača preko niza potrošača.
Brojnost životinja u hranidbenim mrežama međusobno je uvjetovana
- njihovim odnosima kao predatora i plijena,
- odnosno količinom raspoložive hrane.
Relativni odnosi broja predatora i plijena u stalnoj su dinamičkoj ravnoteži.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Pogledaj videozapis o odnosima predatora i plijena. Odgovori na pitanja:
- Tko su predatori?
- Koje su prilagodbe razvili predatori da bi bili uspješni u lovu?
- Kako lovi zmija, a kako polarni medvjed?
Predator i plijen