Prilagodbe živih bića
Prilagodbe uvjetima staništa
Tijekom evolucije biljne i životinjske vrste skupile su niz prilagodbi kako bi preživjele na nekome staništu. Neke im pomažu da budu manje uočljive u svome okolišu, a druge im osiguravaju uspješnu potragu za hranom ili kretanje. Postoje organizmi koji su prilagođeni ekstremnim životnim uvjetima u kojima malo koje drugo živo biće može opstati. Spomenimo pustinje u kojima žive organizmi prilagođeni suhoj i vrućoj klimi, primjerice deve, razne vrste guštera ili kukaca te biljke kao što su kaktusi.
Tijekom evolucije biljne i životinjske vrste skupile su niz prilagodbi.
Prilagodbe su organizmi razvili da bi preživjeli na nekome staništu.
Neke prilagodbe organizmima pomažu
- da budu manje uočljive u svome okolišu, a druge
- da osiguravaju uspješnu potragu za hranom ili kretanje.
Postoje organizmi koji su prilagođeni ekstremnim životnim uvjetima
- u kojima malo koje drugo živo biće može opstati.
U pustinjama žive organizmi prilagođeni suhoj i vrućoj klimi, primjerice
- deve,
- razne vrste guštera ili kukaca te
- biljke kao što su kaktusi.
U velikim dubinama žive životinje koje imaju brojne prilagodbe na mračni, hladni i hranom vrlo siromašni okoliš. Dubokomorske ribe imaju golema usta, vrlo spor metabolizam i svjetleće organe kojima mame plijen.
Otpornost na ekstremno niske temperature bitna je prilagodba životinja koje žive u polarnim područjima. Tako, primjerice, ptice i sisavci imaju dobru izolaciju koja im čuva toplinu u obliku perja i dlake. Mnoge polarne životinje poput pingvina, sjevernoga medvjeda ili tuljana imaju i dodatnu izolaciju u obliku sala, debeloga potkožnog sloja masnoće.
I obojenost tijela životinja bitna je prilagodba prirodnomu okolišu koja im omogućuje preživljavanje. I neke se druge vrste bojom i oblikom tijela stapaju s okolinom. Tako kukac paličnjak bojom i oblikom tijela oponaša suhu granu.
Neke otrovne vrste, poput otrovne gatalinke, svojim jarkim bojama upozoravaju moguće napadače. Ako je u opasnosti, ona ispušta otrov iz svojih žlijezda i tako ubija napadača. Otrovne žabe svojom živom obojenošću upozoravaju na opasnost. Otrov nekih vrsta žaba upotrebljava se i za izradu otrovnih strelica.
Prilagodbe na suživot
Neke životinje provode cijeli život same, osim dok traže partnera za stvaranje potomstva. Za većinu je životinja ipak svojstveno da žive u većim ili manjim skupinama. Život u skupini olakšava pronalaženje hrane i jedinke suprotnoga spola, obranu od neprijatelja i brigu o potomstvu. Ribe žive u plovama, ptice u jatima, vukovi u čoporima, jeleni u krdima, pčele u rojevima.
Neke životinje provode cijeli život same, osim dok traže partnera za stvaranje
potomstva.
Većina životinja živi u većim ili manjim skupinama.
Život u skupini olakšava
- pronalaženje hrane i
- jedinke suprotnoga spola,
- obranu od neprijatelja i
- brigu o potomstvu.
Ribe žive u plovama, ptice u jatima, vukovi u čoporima, jeleni u krdima, pčele u rojevima.
Organizmi u zajednici međusobno komuniciraju na različite načine: zvukom, svjetlošću, mirisom ili jezikom tijela. I jedinke različitih vrsta mogu živjeti u bliskome odnosu – simbiozi ili suživotu. Ti odnosi mogu biti povoljni, nepovoljni ili neutralni. Rak samac i moruzgva žive u zajednici u kojoj obje vrste imaju korist i ne štete jedna drugoj. Rak samac zavlači se u praznu puževu kuću i na nju pričvrsti moruzgvu. S obzirom na to da je moruzgva sjedilački organizam, na taj joj način rak omogućuje kretanje na veće udaljenosti, a time i veću dostupnost hrane.
Organizmi u zajednici međusobno komuniciraju na različite načine:
- zvukom, svjetlošću, mirisom ili jezikom tijela.
Jedinke različitih vrsta mogu živjeti u bliskome odnosu – simbiozi ili suživotu.
Odnosi u simbiozi mogu biti
- povoljni,
- nepovoljni ili
- neutralni.
U nekoj zajednici obje vrste imaju korist i ne štete jedna drugoj,
- primjerice žive rak samac i moruzgva.
Rak samac zavlači se u praznu puževu kuću i na nju pričvrsti moruzgvu.
Moruzgva je sjedilački organizam, a rak joj omogućuje kretanje.
Pomoću raka prelazi veće udaljenosti, a time ima veću dostupnost hrane.
Neki organizmi u zajednici žive kao nametnici ili parazitiraju, što znači da jedan organizam živi na štetu dugoga organizma. U tome odnosu parazit ima korist, a organizam u kojemu živi nametnik – domadar ima veću ili manju štetu. U životinjskome svijetu česti su nametnici metilji, plazmodij (uzročnik malarije), trakavice.
Neki organizmi u zajednici žive kao nametnici ili parazitiraju,
- što znači da jedan organizam živi na štetu dugoga organizma.
U tome odnosu parazit ima korist.
Organizam u kojemu živi parazit – domadar ima veću ili manju štetu.
U životinjskome svijetu česti su nametnici
- metilji,
- plazmodij (uzročnik malarije),
- trakavice.
Prilagodbe biljaka
I biljke imaju brojne prilagodbe. Listopadno drveće odbacuje lišće kad nema dovoljno svjetla, topline i vode za fotosintezu. Tada biljka prelazi u stadij mirovanja i troši vrlo malo energije. Trajnice preživljavaju hladno doba godine u obliku gomolja, podanka ili lukovice. U tome obliku biljke preživljavaju ispod površine tla i u proljeće iz njih izraste novi izdanak.
Jednogodišnje biljke preživljavaju u obliku sjemenke. Kod nekih vrsta sjemenka proklije odmah nakon što padne na tlo. Kod drugih vrsta sjemenke ostaju u tlu preko zime sve dok u proljeće ne nastupe povoljni uvjeti za klijanje.
I biljke imaju brojne prilagodbe.
Listopadno drveće odbacuje lišće kad
- nema dovoljno svjetla, topline i vode za fotosintezu.
Tada biljka prelazi u stadij mirovanja i troši vrlo malo energije.
Trajnice preživljavaju hladno doba godine u obliku gomolja, podanka ili lukovice.
- U tome obliku biljke preživljavaju ispod površine tla i u proljeće iz njih izraste novi izdanak.
Jednogodišnje biljke preživljavaju u obliku sjemenke.
Sjemenka kod
- nekih vrsta proklije odmah nakon što padne na tlo, a
- kod drugih vrsta sjemenke ostaju u tlu preko zime sve dok u proljeće ne nastupe povoljni uvjeti za klijanje.