Razvrstavanje i raznolikost živih bića
Razvrstavanje i uspoređivanje živih bića
Da bismo se lakše snašli u toj golemoj raznolikosti, živa bića razvrstavamo u različite skupine na temelju njihovih sličnosti i razlika. Grana biologije koja se bavi razvrstavanjem (klasifikacijom) i uspoređivanjem živih bića zove se sistematika.
Genetika je znanost kojom se istražuje nasljeđivanje i raznolikost genske informacije. Ona je uvelike pridonijela utvrđivanju srodnosti među pojedinim skupinama organizama.
Da bismo lakše određivali i proučavali biljke, koristimo se različitim ključevima. Ako prilikom proučavanja obilježja vrste koju želimo odrediti uvijek postoje samo dva ponuđena izbora, radi se o dihotomskome ključu. On funkcionira tako da se dvije tekstne ili slikovne upute pročitaju, odluči se za jednu od njih koja će uputiti na rješenje ili na broj koji bi trebao dovesti do rješenja. Tako se dolazi do vrste koju želimo imenovati.
U golemoj raznolikosti živih bića potrebno se snaći.
Živa bića razvrstavamo u različite skupine na temelju njihovih sličnosti i razlika.
Sistematika je grana biologije koja se bavi
- razvrstavanjem (klasifikacijom) i
- uspoređivanjem živih bića.
Genetika je znanost kojom se istražuje nasljeđivanje i raznolikost genske informacije.
Ona je pridonijela utvrđivanju srodnosti među pojedinim skupinama organizama.
Za određivanje i proučavanje biljaka, koristimo se različitim ključevima.
Dihotomski ključ koristimo kad postoje samo dva ponuđena izbora za proučavanja obilježja vrste koju želimo odrediti.
Dihotomski ključ funkcionira tako
- da se dvije tekstne ili slikovne upute pročitaju,
- odluči se za jednu od njih koja će uputiti na rješenje ili na broj koji bi trebao dovesti do rješenja.
Tako se dolazi do vrste koju želimo imenovati.
Pogledaj videozapis o razvrstavanju organizama prema određenom obilježju.
Sistematika biljaka
U nekom od digitalnih alata neka ti učitelj zada vrstu biljke koju je potrebno imenovati.
Za imenovanje se posluži dihotomskim ključem u prilogu.
Primjer dihotomskoga ključa drveća kontinentalne i primorske Hrvatske
Razvrstavanje živih bića u domene
U sistematici sva živa bića razvrstavamo koristeći se sistematskim kategorijama. Najviša sistematska kategorija jest domena. Većina se znanstvenika danas slaže da sva živa bića možemo podijeliti na tri domene: arheje, bakterije i eukariote. Unutar navedenih domena u skupine su raspoređene opisane vrste na temelju srodnosti i zajedničkih obilježja.
U sistematici sva živa bića razvrstavamo koristeći se sistematskim kategorijama.
Najviša sistematska kategorija jest domena.
Sva živa bića možemo podijeliti na tri domene:
- arheje,
- bakterije i
- eukariote.
U ovoj podjeli slaže se većina znanstvenika.
Unutar navedenih domena u skupine su raspoređene opisane vrste na temelju
- srodnosti i
- zajedničkih obilježja.
Arheje
Smatra se da su jednostanične arheje najstariji organizmi koji su prije nekoliko milijardi godina živjeli u izuzetno nepovoljnim uvjetima. I danas ih nalazimo na staništima na kojima gotovo ni jedni drugi organizmi ne mogu opstati, primjerice na dnu oceana, vulkanskim područjima i izuzetno slanim staništima (Slika 1.).
Smatra se da su jednostanične arheje najstariji organizmi.
Ovi organizmi su živjeli u izuzetno nepovoljnim uvjetima prije nekoliko milijardi godina.
Arheje nalazimo na staništima na kojima drugi organizmi ne mogu opstati, primjerice
- na dnu oceana,
- vulkanskim područjima i
- izuzetno slanim staništima.
Bakterije
Bakterije su najbrojnija skupina jednostaničnih organizama. Nalaze se svuda oko nas, ali i u našemu tijelu u kojemu mogu imati različit učinak.
Bakterije su organizmi koji su prilagođeni različitim životnim uvjetima. Prema potrebi za kisikom razlikujemo bakterije kojima je on nužan i bakterije kojima je kisik nepotreban. Prema načinu prehrane razlikujemo autotrofne bakterije koje mogu same proizvoditi hranu i heterotrofne bakterije koje uzimaju gotovu hranu. Najpoznatije autotrofne bakterije su cijanobakterije. Što znaš o cijanobakterijama?
Bakterije su najbrojnija skupina jednostaničnih organizama.
Nalaze se svuda oko nas, ali i u našemu tijelu u kojemu mogu imati različit učinak.
Bakterije su organizmi koji su prilagođeni različitim životnim uvjetima.
Prema potrebi za kisikom razlikujemo
- bakterije kojima je on nužan i
- bakterije kojima je kisik nepotreban.
Prema načinu prehrane razlikujemo
- autotrofne bakterije koje mogu same proizvoditi hranu i
- heterotrofne bakterije koje uzimaju gotovu hranu.
Najpoznatije autotrofne bakterije su cijanobakterije.
Cijanobakterije su sposobne vršiti proces fotosinteze.
Među heterotrofnim bakterijama razlikujemo saprofite i parazite ili nametnike. Saprofitske bakterije dolaze do potrebne hrane razgradnjom uginulih organizama. Te bakterije imaju značajnu ulogu u kruženju tvari u prirodi – one su razlagači. Njihovim djelovanjem nastaju jednostavni spojevi kojima se koriste autotrofni organizmi za svoje procese. Tako je omogućeno neprestano kruženje tvari u prirodi. Parazitske bakterije organske spojeve uzimaju od organizma u kojemu žive kao nametnici. Te bakterije uzrokuju različite bolesti kod biljaka, životinja i ljudi.
Više o važnosti bakterija u tijelu doznaj na mrežnim stranicama, primjerice u tekstu Organ unutar organa.
Među heterotrofnim bakterijama razlikujemo
- saprofite i
- parazite ili nametnike.
Saprofitske bakterije
- dolaze do potrebne hrane razgradnjom uginulih organizama,
- imaju značajnu ulogu u kruženju tvari u prirodi – one su razlagači,
- njihovim djelovanjem nastaju jednostavni spojevi kojima se koriste autotrofni organizmi za svoje procese.
Tako je omogućeno neprestano kruženje tvari u prirodi.
Parazitske bakterije organske spojeve uzimaju od organizma u kojemu žive kao nametnici.
Te bakterije uzrokuju različite bolesti kod biljaka, životinja i ljudi.
Eukarioti
Eukarioti su jednostanični ili višestanični organizmi u koje ubrajamo protoktiste (protiste), gljive, biljke i životinje. Za razliku od arheja i bakterija kod kojih se molekula DNA nalazi u citoplazmi, kod eukariota je ona u jezgri koja je obavijena membranom. I druge strukture unutar stanica eukariota (primjerice mitohondriji) obavijene su membranom.
Eukarioti su jednostanični ili višestanični organizmi u koje ubrajamo
- protoktiste (protiste),
- gljive,
- biljke i
- životinje.
Kod arheja i bakterija se molekula DNA nalazi u citoplazmi.
Kod eukariota je molekula DNA u jezgri koja je obavijena membranom.
I druge strukture unutar stanica eukariota obavijene su membranom
- primjerice mitohondriji.
Protoktisti (protisti)
Protoktisti su uglavnom jednostanični organizmi. Najčešća klasifikacija tih organizama jest prema načinu prehrane, stoga razlikujemo heterotrofne protoktiste kojima pripadaju jednostanični organizmi (primjerice papučica i ameba) i autotrofne protoktiste kojima uglavnom pripadaju jednostanične i višestanične alge.
Protoktisti su uglavnom jednostanični organizmi.
Najčešća klasifikacija tih organizama jest prema načinu prehrane.
Prema načinu prehrane razlikujemo
- heterotrofne protoktiste kojima pripadaju jednostanični organizmi (primjerice papučica i ameba) i
- autotrofne protoktiste kojima uglavnom pripadaju jednostanične i višestanične alge.
Gljive
Gljive su jednostanični ili višestanični heterotrofni organizmi. Poznate jednostanične gljive jesu kvasci koji sudjeluju u procesu vrenja kao i neke bakterije.
S obzirom na način prehrane, gljive mogu biti saprofiti ili paraziti. Saprofitima pripadaju gljive koje mogu biti jestive ili otrovne.
Više o jestivim i otrovnim gljivama doznaj na mrežnim stranicama kao primjerice u dokumentu Jestive i otrovne gljive naših šuma.
Gljive su jednostanični ili višestanični heterotrofni organizmi.
Poznate jednostanične gljive jesu
- kvasci koji sudjeluju u procesu vrenja kao i
- neke bakterije.
Pomoću kvasaca dobiva se procesom vrenja bez prisutnosti kisika, primjerice, alkohol.
S obzirom na način prehrane, gljive mogu biti
- saprofiti ili
- paraziti.
Saprofitima pripadaju gljive koje mogu biti
- jestive ili
- otrovne.
Neke cijanobakterije i jednostanične zelene alge žive u simbiozi s gljivama. Takva simbioza naziva se lišaj. Osim cijanobakterija s gljivama se u lišaj mogu udružiti i jednostanične zelene alge. Uloga je cijanobakterija ili zelenih alga u toj simbiozi da fotosintezom stvaraju hranu, a gljive priskrbljuju vodu i pružaju zaštitu (Slika 3.).
Lišajeve nazivamo pionirima vegetacije jer su sposobni naseljavati staništa na kojima druga živa bića ne mogu preživjeti. Tek lišajevi svojim naseljavanjem stvaraju povoljne uvjete za rast i razvoj drugih organizama. Većina lišajeva raste samo na mjestima gdje je zrak čist, stoga su prema tome pokazatelji, odnosno bioindikatori stupnja čistoće zraka.
Gljive se mogu udružiti u simbiozu koju nazivamo lišaj s
- cijanobakterijama i
- jednostaničnim zelenim algama.
U toj simbiozi uloga je
- cijanobakterija ili zelenih alga da fotosintezom stvaraju hranu,
- gljive priskrbljuju vodu i pružaju zaštitu.
Lišajeve nazivamo pionirima vegetacije jer su
- sposobni naseljavati staništa na kojima druga živa bića ne mogu preživjeti.
Lišajevi stvaraju povoljne uvjete za rast i razvoj drugih organizama.
Većina lišajeva raste samo na mjestima gdje je zrak čist.
Prema tome lišajevi su pokazatelji - bioindikatori stupnja čistoće zraka.
Lišajevi
Biljke
Biljke su autotrofni višestanični organizmi s prilagodbama koje im omogućuju život na kopnu. Smatra se da su njihovi predci pradavne zelene alge koje su živjele u moru.
Biljke najčešće razvrstavamo prema stupnju složenosti građe njihova organizma na mahovine, papratnjače i sjemenjače.
Mahovine su prave kopnene biljke (Slika 4. i Slika 5.) od kojih su neke naknadno prešle na život u vodi. Žive na staništima koja su uglavnom vlažna i sjenovita poput šuma, krovova i zidova kuća ili na izvorima voda. Mahovine nemaju razvijene provodne žile koje će ih opskrbljivati vodom i hranjivim tvarima. Zato vodu primaju cijelom površinom svoga tijela. Voda je mahovinama nužna i za razmnožavanje.
Koju stranu svijeta mahovine označuju svojim položajem?
Biljke su autotrofni višestanični organizmi s prilagodbama za život na kopnu.
Smatra se da su predci biljaka pradavne zelene alge koje su živjele u moru.
Biljke najčešće razvrstavamo prema stupnju složenosti građe njihova organizma na
- mahovine,
- papratnjače i
- sjemenjače.
Mahovine su prave kopnene biljke.
Žive na staništima koja su uglavnom vlažna i sjenovita poput
- šuma, krovova i zidova kuća ili na izvorima voda.
Nemaju razvijene provodne žile za opskrbu vodom i hranjivim tvarima:
- zato vodu primaju cijelom površinom svoga tijela, a
- voda je mahovinama nužna i za razmnožavanje.
Papratnjače su zeljaste kopnene biljke. Nekada su u prošlosti bile drvenaste biljke koje su imale značajnu ulogu u nastanku ugljena.
Papratnjače imaju sljedeće biljne organe: korijen, list i stabljiku te provodne žile koje njihovo tijelo opskrbljuju vodom i hranjivim tvarima. Kao i mahovinama, za oplodnju im je nužna voda.
Papratnjače su zeljaste kopnene biljke.
U prošlosti su bile drvenaste biljke koje su imale značajnu ulogu u nastanku ugljena.
Papratnjače imaju sljedeće biljne organe:
- korijen,
- list i
- stabljiku.
Posjeduju provodne žile koje njihovo tijelo opskrbljuju vodom i hranjivim tvarima.
Za oplodnju je papratnjačama nužna voda, kao i mahovinama.
Sjemenjače su najrazvijenije kopnene biljke koje imaju biljne organe, provodne žile i čije razmnožavanje nije ovisno o vodi. Ime su dobile po tome što stvaraju sjemenku. Sjemenke nastaju od sjemenih zametaka, a sama sjemenka predstavlja mladu biljku u stanju mirovanja. Ako su sjemeni zametci goli, biljka pripada golosjemenjačama. Ako su sjemeni zametci zatvoreni unutar ženskoga cvijeta, biljka pripada kritosjemenjačama. Kritosjemenjače za razliku od golosjemenjača imaju cvijet, stoga se često nazivaju i biljke cvjetnice.
Sjemenjače su najrazvijenije kopnene biljke koje imaju
- biljne organe i
- provodne žile.
Razmnožavanje sjemenjača nije ovisno o vodi.
Ime sjemenjače su dobile po tome što stvaraju sjemenku.
- Sjemenke nastaju od sjemenih zametaka.
- Sjemenka predstavlja mladu biljku u stanju mirovanja.
Sjemenjače se prema zaštićenosti sjemenki dijele na:
- golosjemenjače kad su sjemeni zametci goli i
- kritosjemenjače kad su sjemeni zametci zatvoreni unutar ženskoga cvijeta.
Kritosjemenjače imaju cvijet za razliku od golosjemenjača.
Stoga se kritosjemenjače često nazivaju i biljke cvjetnice.
Životinje
Životinje su heterotrofni višestanični organizmi. Unatoč njihovoj brojnosti znanstvenici su ih razvrstali na dvije skupine: beskralježnjake i svitkovce kojima pripadaju kralježnjaci.
Beskralježnjacima pripadaju sljedeći organizmi: spužve, žarnjaci, plošnjaci, oblići, mekušci, kolutićavci, člankonošci i bodljikaši.
Životinje su heterotrofni višestanični organizmi.
Životinje se razvrstavaju u dvije skupine:
- beskralježnjake i
- svitkovce kojima pripadaju kralježnjaci.
Beskralježnjacima pripadaju sljedeći organizmi:
- spužve,
- žarnjaci,
- plošnjaci,
- oblići,
- mekušci,
- kolutićavci,
- člankonošci i
- bodljikaši.
Beskralježnjaci
Kralježnjacima pripadaju ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci. Svi ti organizmi dvobočno su simetrični i na njihovu tijelu razlikujemo glavu, trup i rep (koji je kod nekih skupina zakržljao).
Ribe su vodene životinje koje imaju vretenasto tijelo, škrge, ljuske i parne peraje. Najpoznatije ribe su hrskavičnjače i koštunjače. Hrskavičnjače (primjerice morski pas) imaju kostur građen od hrskavice tijekom cijeloga života za razliku od koštunjača koje imaju koštanu kralježnicu.
Kralježnjacima pripadaju
- ribe,
- vodozemci,
- gmazovi,
- ptice i
- sisavci.
Svi ti organizmi dvobočno su simetrični.
Na tijelu kralježnjaka razlikujemo
- glavu,
- trup i
- rep.
(Rep je kod nekih skupina zakržljao).
Ribe su vodene životinje koje imaju
- vretenasto tijelo,
- škrge,
- ljuske i
- parne peraje.
Najpoznatije ribe su hrskavičnjače i koštunjače.
- Hrskavičnjače imaju kostur građen od hrskavice tijekom cijeloga života, primjerice morski pas.
- Koštunjače imaju koštanu kralježnicu.
Ribe
Vodozemci su se postupno razvili od ribolikih predaka. Velik se broj vrsta veći dio života zadržava na kopnu. Jedno razdoblje života moraju provesti u vodi (primjerice punoglavac koji diše škrgama prije razvoja u odraslu žabu koja diše plućima i živi na kopnu). Žabe, vodenjaci i daždevnjaci su najpoznatije skupine vodozemaca.
Vodozemci su se postupno razvili od ribolikih predaka.
Velik se broj vrsta veći dio života zadržava na kopnu.
Jedno razdoblje života vodozemci moraju provesti u vodi
- primjerice punoglavac u vodi diše škrgama prije razvoja u odraslu žabu kad na kopnu diše plućima.
Najpoznatije skupine vodozemaca su:
- žabe,
- vodenjaci i
- daždevnjaci.
Vodozemci
Gmazovi su kralježnjaci potpuno prilagođeni životu na kopnu. Za razliku od mnogih vodozemaca, tijekom razmnožavanja nisu povezani s vodom. Gmazovi imaju razvijena pluća i udišu kisik iz zraka. Žive na različitim, uglavnom toplijim staništima. Krokodili, gušteri, kornjače i zmije najpoznatije su vrste gmazova.
Gmazovi su kralježnjaci potpuno prilagođeni životu na kopnu.
Tijekom razmnožavanja gmazovi nisu povezani s vodom.
Po razmnožavanju izvan vode razlikuju se od mnogih vodozemaca.
- Gmazovi imaju razvijena pluća i udišu kisik iz zraka.
- Žive na različitim, uglavnom toplijim staništima.
Najpoznatije skupine gmazova su:
- krokodili,
- gušteri,
- kornjače i
- zmije.
Gmazovi
Ptice su prvi kralježnjaci koji imaju stalnu temperaturu tijela. Obilježja njihova vanjskog izgleda su perje, kljun i krila. Razlikujemo ptice neletačice (primjerice noj) koje imaju razvijene mišiće nogu za uspješno kretanje na tlu i ptice letačice (primjerice orao) koje imaju razvijen prsni mišić na koji su pričvršćena krila za uspješno kretanje u zraku.
Ptice su prvi kralježnjaci koji imaju stalnu temperaturu tijela.
Obilježja njihova vanjskog izgleda su perje, kljun i krila.
Prema sposobnostima letenja razlikujemo ptice
- neletačice koje imaju razvijene mišiće nogu za uspješno kretanje na tlu, (primjerice noj) i
- letačice koje imaju razvijen prsni mišić na koji su pričvršćena krila za uspješno kretanje u zraku.
Ptice
Sisavci su najrazvijenija skupina kralježnjaka. Njihova glavna obilježja su dlake i prehrana mladunčadi mlijekom. Sisavci rađaju žive mlade, jedino jednootvori (primjerice čudnovati kljunaš) liježu jaja. Osim jednootvora sisavcima pripadaju i tobolčari i pravi sisavci. Čovjek pripada pravim sisavcima.
Sisavci su najrazvijenija skupina kralježnjaka.
Njihova glavna obilježja su dlake i prehrana mladunčadi mlijekom.
Sisavci rađaju žive mlade.
Jedino jednootvori liježu jaja, primjerice čudnovati kljunaš.
Sisavcima pripadaju i tobolčari i pravi sisavci.
Čovjek pripada pravim sisavcima.
Sisavci
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Izradi umnu mapu u bilježnici po uzoru na razvojno stablo iz udžbenika.
- Izradi umnu mapu.
- Napravi ju po uzoru na razvojno stablo iz udžbenika.