Bista kraljice Nefertiti, 1349. – 1336. g. pr. Kr

U udžbeniku na 8. stranici doznaj kakav je prikaz glave profil, a kakav en face. Zatim pokazivačem okreći Neferitinu glavu i stavi je u te položaje. 

Promotri dvije apstraktne slike Steva Johnsona. Koje osjećaje u tebi izaziva prva, a koje druga slika? Na koju te aktivnost potiču? Koje boje dominiraju na prvoj slici, a koje na drugoj? Kako to možeš povezati s raspoloženjima? Koja slika više odgovara tvom raspoloženju? U tiskanom udžbeniku i DOS-u pronađi više o toplim i hladnim bojama i njihovu kontrastu.

Promotri tijelo patuljka i diva. U kojemu su odnosu veličine nogu, trupa i glave? Što je karakteristično za patuljke, a što za divove? Opiši. 

Izradom umnih mapa učimo brže, naučeno dulje pamtimo, a učenje postaje zanimljivije. Umna mapa sve je poznatija tehnika učenja, a i zabavna je. Temelji se na specifičnom načinu crtanja skica koje olakšavaju mozgu da brže i dugotrajnije pamti. Gradivo koje se uči, crta se najčešće u obliku krošnje drveta, u raznim bojama i sličicama. Glavni problem, tema, stavlja se u središte krošnje iz koje se onda granaju područja.

Kako izraditi svoju umnu mapu?

Na sredini papira nacrtaj krug i u njega upiši glavni ključni pojam (npr. boja). Iz njega se granaju ostali ključni pojmovi, manje cjeline koje se nadovezuju na glavni pojam (npr. spektar boja, čiste boje, kontrasti boja, miješanje boja...). Prisjeti se kako si miješala/miješao razne čiste boje. Ako se ne možeš sjetiti, pronađi ta dva načina u udžbeniku i napiši ih. Bitno je pojmove popratiti i slikovnim prikazom koji ih najbolje opisuje, jer ćeš ih tako najbolje zapamtiti. To mogu biti tvoji crteži (npr. raznobojnim točkicama naznači optičko miješanje boja) ili fotografije (npr. slika duge). Možeš se poslužiti i fotokopiranjem potrebnih slika iz udžbenika tako da izrezane detalje zalijepiš.

Prije nego što kreneš s izradom umne mape, ispiši sve pojmove koji su povezani s bojama, a nalaze se u udžbeniku. Razvrstaj ih po glavnim pojmovima: KRUG BOJA, KONTRASTI, MIJEŠANJE BOJA. 

U 20. stoljeću umjetnici su se počeli koristiti tijelom kao elementom umjetničkog stvaranja. Više o preformasu i hepeningu doznaj u jedinici Novi mediji.