Dimenzije boja
Vidim boje
Čim otvorimo oči i pogledamo oko sebe, primjećujemo boje. Raznovrsnost boja, njihovih nijansi i tonova čine naš život ljepšim i veselijim. Jesi li znala/znao da infomaciju o bojama dobivamo preko očiju i mozga?
Otiđi u prirodu i pogledaj oko sebe. Koje boje primjećuješ? Razmisli gdje su boje najsnažnije. U koje godišnje doba? Uzmi tempere i zabilježi prizor.
Promotri prizor duge. Pokušaj raspoznati sedam osnovnih boja spektra. Nabroji ih kako idu po redu.
Boje spektra jesu crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, indigo i ljubičasta. Koliko ima boja spektra? Koliko ima tonova u c-durskoj ljestvici? Poveži koloristički ljestvicu s glazbenom.
Crno-bijelo ili u boji
Kakav bi ti bio doživljaj da se u fotografijama, igranim filmovima, animiranim filmovima, računalnim igricama i slikama ukloni boja i da sve vidiš crno-bijelo? Zamisli da si fotograf. Koje bi prizore radije fotografirala/fotografirao crno-bijelo, a koje u boji? Koji se likovni elementi naglašavaju u jednoj, a koji u drugoj tehnici fotografiranja? Promotri prikazane fotografije. Koja te se fotografija dojmila? Objasni.
Crno-bijele fotografije mogu biti izuzetno zanimljive zbog svog svijetlo-tamnog kontrasta koji pojačava doživljaj linija, ploha i tekstura. Crno-bijela fotografija jest jedno posebno područje u fotografiji. Klasnične slike slikane temeprama, uljima i akrilicima posebne su upravo zbog svog živog kolorita. Što se događa kad Gauguinovu sliku u boji pretvorimo u crno-bijelu? Ostavlja li isti dojam na tebe? Koja je razlika u doživljaju?
Paul Gaugiun, Mahana no atua (Božji dan), 1894.(ulje na platnu)
Prve fotografije i filmovi bili su crno-bijeli. U prvoj polovini 20. stoljeća nastaju prve fotografije, a zatim i prvi filmovi u boji. Razvojem digitalne tehnologije stvoreni su računalni programi koji mogu mijenjati boje. Boje na Gauguinovoj slici promijenili smo u računalnom programu Photoshop. Kolorističkim se efektima sve više koriste u filmovima i animacijama.
Kontrasti boja
Boje i moda
Boja i arhitektura
Miješanje boja
Promotri prikazane slike. Koje su slike nastale mehaničkim, a koje optičkim miješanjem boja?
Boje na ekranima nemoguće je dobiti klasičnim slikarskim tehnikama poput tempere, pastela ili akvarela. Promotri vrste boja na lijevoj strani. Koja je boja nastala na mjestu gdje su se preklopile žuta, crvena i plava? Zatim pogledaj vrste boja na desnoj strani. Koja je boja nastala na mjestu gdje su se preklopile crvena, zelena i plava?
Kod jednog su glavne boje crvena, zelena i plava (RGB), a kod drugog su glavne boje crvena, plava, žuta i crna (CMYK). Prvo, tzv. aditivno miješanje boja rabi se kod televizora u boji i računalnih imonitora. Boju vidimo kao svjetlsot. Drugi način miješanja jest supraktivno miješanje boja i rabi se za današnju fotografiju i tiskarstvo. Boje se u tisku preklapaju kao točkice.
Pokušaj odgonetnuti kojim je sredstvom naslikan gornji crtež. O kakvu je miješanju boja riječ?
Osim mehaničkog i optičkog miješanja boja koje si upoznala/upoznao u tiskanom udžbeniku, postoji još i kemijsko miješanje boja.
Na prikazanoj slici miješanje boja postignuto je posebnom vrstom flomastera u boji. Prvo je naslikana podloga, a zatim su posebnim flomasterom preko nje napisana slova. Na mjestima gdje su se potezi preklopili nastala je nova boja.