Omjeri veličina likova i tijela

Promotri tijelo patuljka i diva. U kojemu su odnosu veličine nogu, trupa i glave? Što je karakteristično za patuljke, a što za divove? Opiši. 

Lorenzo Quinn, Divovske ruke, Venecija, 2018. st.

Promotri ruke koje vire iz mora. U kakvu su odnosu ruke i građevina na koju su naslonjene? Jesu li to stvarne veličine (proporcije)? Ova skulptura ukazuje na probleme povezane s klimatskim promjenama. Pokušaj opisati na što je kipar htio ukazati tako velikim rukama koje izlaze iz mora. 

Promotri i usporedi elemente po kojima se ovi stolci razlikuju. Kakve noge ima lijevi, a kakve desni stolac? Kakav je naslon kod prvoga, a kakav kod drugog stolca? Kakav je omjer nogu i naslona stolaca?

Promotri oblik prikazanih automobila. Koji im je dio sličan, a koji različit? Što se dogodilo sa srednjim dijelom limuzine? Kako taj dio utječe na cjelokupni dizajn automobila? Što bi se dogodilo kad bi se i automobilu Buba produžio srednji dio? Kako bi izgledao?

Kako bi opisala/opisao ideal današnje ljepote? Što tebi predstavlja pojam lijepog i skladnog tijela? Misliš li da su sklad i ljepota pojmovi povezani samo s fizičkim izgledom? Na što pomislimo kad kažemo da netko ima veliko srce? Je li to jednako kao da kažemo da netko ima veliko tijelo? Razmisli i opiši razliku.

Tijekom povijesti ljudi su mijenjali ukuse, prema tome i stilove, što se nije očitovalo samo u oblicima predmeta kojima smo okruženi, nego i u našem izgledu. Usporedi doživljaj lijepog ženskog tijela na primjeru barokne slike i fotografije iz našeg vremena. Opiši razliku u proporcijama u oba primjera.

Poznaješ li koje pravilo u likovnoj umjetnosti? Kao što u matematici postoje formule s pomoću kojih računamo, tako i u likovnoj umjetnosti postoji niz zakonitosti s pomoću kojih učimo kako točno prikazati pojavni svijet. Tijekom povijesti ljudi su težili prikazivanju što savršenijeg ljudskog tijela, tražili su način kako ga prikazati što skladnije. Da bi se postigla savršena harmonija, s vremenom se u likovnoj umjetnosti razvio skup pravila koja određuju odnose veličina pojedinih dijelova međusobno i prema cjelini. Ta pravila nazivamo kanon.

Stari Egipćani razvili su sustav u kojem se unutar kvadratne mreže po određenim pravilima unosilo obrise ljudskog tijela. Koristili su se laktom, dlanom i stopalom kao osnovnim mjernim jedinicama izvedenim iz ljudskog tijela s pomoću kojih su izvodili proporcije ljudskog tijela po kanonu. Takav način rada primjenjivali su tisućljećima.

Slavni renesansni umjetnik i izumitelj Leonardo da Vinci na crtežu Vitruvijev čovjek prikazao je skladan odnos proporcija ljudskog tijela prikazanog unutar kvadrata i kružnice u kojem prikazuje povezanost čovjeka i prirode. Crtež je nastao po uzoru na izučavanja starorimskog arhitekta Vitruvija, a ilustrira studije o proporcijama ljudskog tijela. Primjeri su omjera sljedeći: dužina čovjekovih raširenih ruku jednaka je njegovoj visini, visina čovjeka iznosi četiri duljine koraka, razmak između dna brade i nosa iznosi 1/3 visine glave, razmak između sredine prsa do vrha glave iznosi 1/4 čovjekove visine… Pokušaj sama/sam pronaći još neke omjere na vlastitom tijelu.

Poznati francuski arhitekst Le Corbusier nacrtao je figuru ljudskog tijela za koju je smatrao da je u svojim proporcijama primjenjiva na odnose gradnje u arhitekturi. Crtež prikazuje stiliziranog čovjeka u stojećem položaju s jednom podignutom rukom postavljenom pokraj dva okomita mjerna sustava koja je Le Corbusier nazvao crvenom i plavom serijom. Visina prikazane figure izvedena je iz proporcija prosječnog čovjeka, a iznosi okvirno 1.83 cm. Prema tim mjerama želio je napraviti stambene prostore koji će savršeno odgovarati ljudskim potrebama.