Analiza umjetničkog djela
Opažanje i doživljaj umjetničkog djela
Zamisli da stojiš ispred umjetničkog djela. Prvo obraćaš pažnju gdje se nalaziš: u vanjskom prostoru ili u unutarnjem prostoru. Kako tvoja pozicija utječe na promatranje likovnog djela? Uspijevaš li vidjeti detlje? Prepoznaješ li tehniku i materijale kojima je djelo stvoreno? Što umjetničko djelo prikazuje?
Umjetnički radovi uvijek nam pokušavaju nešto ispričati, prenijeti određenu ideju, stoga ih je bitno naučiti razumijevati. Da bismo to mogli, potrebno je naučiti kako ispravno vizualno čitati. Na umjetničkim radovima objašnjavamo i tumačimo ono što vidimo služeći se pravilima likovnog jezika.
Puno je elemenata koji utječu na naš doživljaj umjetničkog djela. U ovoj jedinici obratit ćemo pozornost na sadržaj i likovne tehnike kojima je stvoreno umjetničko djelo. Prilikom analize likovnog djela obraćamo pozornost na motiv, materijal i tehniku kojom je umjetnički rad izveden. Likovni motiv jest ono što umjetnik prikazuje na likovnom djelu.
Motiv - figurativni i apstraktni prikaz
Likovna tehnika
Crtež
Vincent van Gogh, Farma u Provansi, 1888. g. (tuš, pero)
Promotri crtež. Kojom je crtačkom tehnikom izveden ovaj rad? Što je prikazano na njemu? Kakvim se crtama umjetnik koristio pri izradi rada? Jesu li crte svugdje jednako raspoređene?
Crtež je osnova likovnog izražavanja. Predstavlja proces stvaranja nekog oblika na površini, a može se stvarati različitim crtačkim tehnikama kao što su olovka, tuš, ugljen, flomaster… Oblici u crtežu prikazuju se crtom (linijom), obrisom i mrljom, a njihovim spajanjem nastaju određeni motivi. Crtež može biti crno-bijeli ili u boji.
Grafika
Rembrandt, Mlin, 1641. (bakropis)
Opiši što vidiš na ovom grafičkom listu. Razlikuje li se ta grafika izvedena u tehnici linoreza od crteža? Bi li se mogao nacrtati takav crtež u tehnici olovke ili tuša? Objasni.
Grafika je područje likovne umjetnosti koju čini niz različitih tehnika i postupaka. Svojim specifičnim načinom izrade omogućuje umnažanje crteža ili slikovnih likovnih prikaza koji se urezuju na matricu/ploču. Nakon obrade matrica se premazuje bojom i otiskuje na papir. Otisnuta matrica na papiru zove se grafički list. Neke grafičke tehnike su sljedeće: kartonski tisak, linorez, drvorez, bakropis, sitotisak…
Slika
Paul Gauguin, Božji dan, 1894. (ulje na platnu)
Promotri sliku. Opiš što vidiš. Jesu li figure na slici stvarno prikazane? Kakvim se bojama umjetnik koristio na svome radu? Imenuj kontraste koje vidiš na slici.
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom i linijom na plošnoj podlozi. Razlikujemo mnoge slikarske tehnike, a neke od njih su sljedeće: tempere, vodene boje, kolaž, uljne boje, akrilik… Boje u slikarstvu mogu se nanositi kistom, četkom, spužvom ili špahtlom. Slike mogu biti figurativne ili apstraktne.
Skulptura
Constantin Brancusi, Poljubac, 1912. g.
Promotri ovaj kiparski rad. Opiši što vidiš. Od kojega je materijala načinjen? Kojim se alatom kipar koristio pri izradi skulpture? Kakva je površina rada? Opiši svoj doživljaj rada. Je li se umjetnik mogao koristiti i nekim drugim materijalom s obzirom na motiv koji prikazuje? Koji bi materijal ti odabrala/odabrao za prikazivanje takva motiva?
Kiparstvo je umjetnost oblikovanja volumena u prostoru. Za razliku od slikarstva koje se doživljava vidom, skulptura se doživljava i opipom. Da bismo u potpunosti doživjeli kiparski rad, moramo se kretati uokolo njega. Pri izradi skulpture kipar se opredjeljuje za određeni materijal imajući unaprijed u vidu njegova svojstva, pa tako kiparski radovi mogu biti izrađeni od kamena, drva, bronce, stakla, poliestera…