Klasični rondo s jednom ili više tema
Muziciraj
Izvedite višeglasni rondo koji ćete zajedno ostvariti tjeloglazbom: pljeskanjem, pucketanjem prstiju, udarcem stopala o pod te nizom drugih načina. Osmisli i sam nov način izvođenja ritamskih obrazaca.
Podijelite se na tri ili četiri skupine. Po želji izostavite pojedinu dionicu. Temu (tutti) izvedi zajedno s ostalim učenicima u razredu. Uvježbajte epizodne ulomke (solo ili tutti). Između njih svaki puta zajednički izvedite osnovnu temu. Glazbeni oblik koji ste stvorili na ovaj način zove se rondo.
Izvedite cijelu skladbu izmjenjujući nastup teme s nastupima epizoda. Fotografije i audio zapise inačice Ritamskog ronda, koju čine T E1 T E2 T, te pojedinačnih dijelova skladbe pronađi u galeriji.
Niz nastavi dodatnim improviziranim epizodama.
Ritamski rondo T E1 T E2 T
Glavna je tema ronda, kao i drugih složenih glazbenih oblika, simetrična, prepoznatljiva, lako pamtljiva i jasne strukture (primjerice perioda, dvodijelni ili trodijelni oblik). Stavak najčešće započinje temom, bez uvoda, u osnovnome tonalitetu, a pri kasnijemu ponavljanju može biti varirana ili skraćena. Tijekom skladbe tema se ponavlja najmanje tri puta.
Rondo je najčešće zadnji živahni, razigrani ili briljantni stavak višestavačnih, cikličkih instrumentalnih skladbi. Javlja se i kao samostalna skladba i kao stavak glazbeno-scenskih djela.
Glavna je tema ronda simetrična, prepoznatljiva i jasne strukture. Tema se tijekom skladbe ponavlja najmanje tri puta, izmjenjujući se s drugim temama ili epizodnim glazbenim sadržajem.
U obliku ronda najčešće je pisan zadnji živahni, razigrani ili briljantni stavak višestavačnih instrumentalnih skladbi.
Klasični rondo s jednom temom
Klasični rondo s jednom temom temelji svoj razvoj na jednoj, karakterističnoj temi. Sporedne glazbene misli, koje povezuju pojedine nastupe osnovne teme, nazivaju se epizode. Epizode izlažu manje karakterističan sadržaj tijekom kojega se modulira u drugi tonalitet. Većina stavaka u obliku ronda završavaju codom (tal. rep).
Rondo s dvjema temama
U rondu s dvjema temama (A B A B A) uz glavnu temu javlja se još jedna glazbena ideja prepoznatljive strukture i karaktera. Svi nastupi tema nisu uvijek u osnovnome tonalitetu.
Rondo s trima temama
Rondo s trima temama može biti različito oblikovan: A B A C A te A B A C A B A. Treća se tema od prvih dviju razlikuje ne samo po melodiji već i po tonalitetu. U glazbenoj literaturi nalazimo i primjere s četirima i s više tema te stavke u kojima je poredak i broj tema slobodnije upotrijebljen.
Finale Glasovirskoga trija u d-molu skladateljice Fanny Hensel skladan je u slobodnijemu obliku ronda s trima temama.
Istraži: Tko su poznate skladateljice u glazbenoj povijesti?
Fanny Hensel (rođena Mendelssohn) bila je starija sestra skladatelja Felixa Mendelssohna. Imala je isto glazbeno obrazovanje kao i brat. Već u ranome djetinjstvu Fanny je pokazivala izrazite glazbene sposobnosti i kao pijanistica i kao skladateljica. Zbog ograničavajućih stavova o društvenome statusu žena u tome povijesnom razdoblju nije imala mogućnost razvoja profesionalne glazbene karijere.
Istraži: Tko su bile poznate skladateljice u glazbenoj povijesti? Koje umjetnice iz današnjega svijeta klasične glazbe poznaješ? Kakav je položaj skladateljica bio u prošlosti, a kakav je danas? Zaključke predstavi razredu služeći se odabranim digitalnim alatom.
Posluži se ovom poveznicom kao mogućim izvorom informacija.