U glazbenoj imaginaciji skladatelja ponekad i zvuk flaute, violončela, glasovira ili nekoga drugog glazbala može postati pjevom, poput pjeva ljudskoga glasa.
S druge strane, stalni napredak i usavršavanje tehnika sviranja na glazbalima uvjetovali su i razvoj pjevačke tehnike. Možemo reći da neke vokalne skladbe poprimaju instrumentalni karakter.
Kakav sadržaj izražava vokalna glazba bez teksta i instrumentalna glazba u odnosu na pjesme s tekstom? O tom pitanju promišljat ćeš i u sljedećim aktivnostima.
Vokaliza
Pogledaj videozapis i promisli.
Kakav dojam na tebe ostavlja skladba? Koja je ideja vodila skladatelja pri oblikovanju djela? Kako je strukturirana? Postoji li podjela na strofe? Kakav je odnos prema tekstu u njoj? Smatraš li da je sadržaj teksta bitan u ovoj skladbi? Koje načine vokalne artikulacije prepoznaješ u skladbi? Objasni.
„Od najgrubljega zvuka do najdelikatnijega pjevanja glas uvijek nešto znači i stvara golem raspon asocijacija.
U III. sekvenci pokušao sam spojiti mnoge izričaje iz svakodnevnoga vokalnog života, uključujući i one trivijalne poput produkcije glasa u srednjemu registru do normalnoga pjevanja.“
Vokaliza je skladba namijenjena vokalnoj izvedbi. Osnovna je karakteristika da u vokalizi nema posebnoga teksta, već je on sveden na mumljanje, vokal ili slog.
U glazbenoj povijesti većina vokaliza nastala je za potrebe učenja pjevačke tehnike. U novije vrijeme nastaju i vokalize namijenjene koncertnoj izvedbi.
Osnovna značajka vokalize jest pjevanje na neutralne slogove, vokale ili mumljanjem.
Većina je vokaliza nastala za potrebe učenja pjevačke tehnike. U novije vrijeme skladaju se i vokalize namijenjene koncertnoj izvedbi.
Poslušaj i usporedi dvije izvedbe skladbe Vokaliza – Etida Oliviera Messiaena. Prvu u izvedbi soprana i glasovira, a drugu u izvedbi teremina i glasovira. Koja ti se izvedba više sviđa? Objasni svoj izbor. Više o tereminu pronađi na sljedećoj poveznici
Saznaj više
Pjevanje na neutralne slogove poznato je u različitim svjetskim kulturama još od staroga vijeka. Slušajući videozapise, upoznat ćeš nekoliko takvih primjera. Odaberi primjer koji te se posebno dojmio te saznaj više o tome načinu vokalnoga izričaja.
Muziciraj!
Warm up! Leonard Bernstein
Potraži u nastavnoj jedinici Misa kao glazbena vrsta primjer Warm up! Leonarda Bernsteina.
Nauči ga pjevati prema uputama na stranici Misa kao glazbena vrsta razvojno kroz povijest /Višeglasne a cappella mise kasnoga i srednjega vijeka / Muziciraj.
Instrumentalne "pjesme bez riječi"
U pregledu povijesnoga razvoja pjesme kao glazbene vrste vidljiva je više stoljeća, čak tisućljeća, duga prevlast vokalne glazbe. Iako su već u starome vijeku postojali pojedini oblici instrumentalne glazbe, početak prave koncertne instrumentalne glazbe nalazimo tek u renesansi (među ostalima i ricercare skladatelja Franje Bosanca). Međutim, procvat instrumentalna glazba doživljava s barokom, kad postaje ravnopravna vokalnoj, a u pojedinim razdobljima čak i dominantna.
Stoga ne čudi povezanost vokalne i instrumentalne glazbe, koje se međusobno prožimaju i razvojno utječu jedna na drugu.
Lijep primjer takve glazbene prakse jesu i brojne instrumentalne minijature iz razdoblja romantizma, i kasnije, kod kojih skladatelj već u nazivu djela ističe liričnost, intimnost i usku povezanost s vokalnom tradicijom.
Takve skladbe nose sljedeće nazive: pjesme bez riječi (Lieder ohne Worte), elegija, Lied, uspavanka, canzonetta, serenada, legenda, romanca, nocturno (noćna pjesma) i ostali oblici koje nalazimo u literaturi za vokalne sastave.
U razdoblju romantizma nastaju brojne instrumentalne minijature, kod kojih skladatelj već u nazivu djela ističe liričnost, intimnost i usku povezanost s vokalnom tradicijom.
Takve skladbe nose nazive: pjesme bez riječi (Lieder ohne Worte), elegija, Lied, uspavanka, canzonetta, nocturno (noćna pjesma), serenada, legenda, romanca i sl.
Pjesmama bez riječi možemo nazvati kratka lirska instrumentalna djela koja svojim ugođajem, oblikom i raspjevanošću glavne melodijske linije podsjećaju na vokalnu raspjevanost Lieda, tradicijske pjesme i slično. Mogu biti pisane za glasovir, ali i za različite komorne sastave. Mogu biti samostalne skladbe, okupljene u cikluse ili kao pojedinačni stavci višestavačnih instrumentalnih djela.
U literaturi se naziv Pjesma bez riječi prvi put javlja kod Felixa Mendelssohna-Bartholdyja kao naziv ciklusa glasovirskih skladbi.
Sudjelujući u sljedećoj aktivnosti, upoznat ćeš nekoliko karakterističnih primjera klasične literature.
Poslušaj predložene skladbe i usporedi ih prema glazbeno-izražajnim sastavnicama. Skladbe nose zajednički naziv elegija.