Pjesma
Uvod
Poslušaj videozapise. Raspravite u razredu koje su vas se skladbe najviše dojmile i zašto. Otpjevajte skladbu prema izboru, uz videozapise.
Promisli još o poslušanim skladbama. Odgovori na pitanja koja slijede. Saznaj više o autorima skladbi. Dodatne podatke potraži na mrežnim stranicama. Zaključke usporedite međusobno u razredu.
Što je zajedničko odslušanim skladbama? Po čemu se te skladbe razlikuju? Postoji li znatnija razlika u vremenskom trajanju skladbi?
Koju skladbu izvode glazbala, a naziv upućuje na sudjelovanje pjevača u izvedbi? Koje skladbe imaju barem djelomično instrumentalni karakter, odnosno u pratnji ili pripjevu pjevaju se neutralnim slogovima ili na jedan samoglasnik?
Zajedničko: Sve su skladbe kratkoga trajanja.
Vokaliza Sergeja Rahmanjinova izvorno je skladana za visoki glas (sopran ili tenor) i glasovir. U pratnji ili, primjerice, pripjevu pjesme zamjećuje se instrumentalni karakter u sljedećim skladbama: Ljubav se ne trži, Želim, Ave Maria.
Različito: Skladbe Ljubav se ne trži i Ave Maria nisu u potpunosti autorske, odnosno nemaju poznatog i skladatelja i tekstopisca.
Imaju li sve skladbe poznatoga skladatelja i autora teksta? Citiraju li autori pjesme Ljubav se ne trži tradicionalnoga pjesnika ili autora glazbe ili je tradicijska glazba samo bila nadahnuće za nastanak potpuno nove pjesme?
Različito: Skladbe Ljubav se ne trži i Ave Maria nisu u potpunosti autorske, odnosno nemaju poznatoga i skladatelja i tekstopisca. Darko Rundek je napisao glazbeni aranžman u stilu folk-rocka na tekst i melodiju poznate međimurske tradicionalne pjesme.
Autori pjesme Je veux su Kerredine Soltani i Tryss. Francuski skladatelj Charles Gounod gotovo je doslovno citirao Bachov Preludij br. 1 u C-duru BWV 846, uporabivši ga kao pratnju originalno improviziranoj vokalnoj dionici. Skladba je 1859. godine izdana s poznatim tekstom molitve Ave Maria, koja datira iz srednjega vijeka.
Što je pjesma?
Prisjeti se pjesme koju voliš slušati. Navedi njezin naziv. O čemu govori? Koje osjećaje pobuđuje u tebi? Ima li ta pjesma intiman ugođaj ili se radi o pjesmi koja se obraća masama?
Pokušaj opisati glazbena obilježja te pjesme? U čemu se očituje sklad teksta i glazbe? Diktira li sadržaj teksta kretnje melodije i njezin ritam, brzinu ili jačinu izvedbe?
Bitna značajka i instrumentalnih i vokalnih pjesama jest liričnost, težnja skladatelja da se poezija i glazba stope u jedinstvenu cjelinu, često intimnoga ugođaja. Obraćaju se osjećajnomu dijelu naše osobnosti, žele nam poslati određenu poruku o svijetu u kojemu živimo ili nas odvesti u drugu stvarnost, svijet iz fantazije i mašte.
Pojam pjesma ima nekoliko različitih značenja. Prva je asocijacija povezana s pjesmom kao vokalnom ili vokalno-instrumentalnom skladbom manjega opsega. U širemu smislu značenja pojam podrazumijeva i kraću skladbu za solistički glas ili zbor, a cappella ili uz instrumentalnu pratnju.
Pojam pjesma susreće se i u nazivima skladbi (Vokaliza, Arija, Elegija, Pjesma bez riječi /Liede ohne Worte/) namijenjenih solističkim ili komornim instrumentalnim sastavima. Vokalni karakter tim skladbama daje raspjevana melodijska linija, najčešće u gornjoj dionici.
Konačno, pjesma je naziv i za jednostavne ili složene glazbene oblike (dvodijelna, trodijelna ili složena trodjelna pjesma) koji često predstavljaju teme kompleksnijih vokalnih i instrumentalnih glazbenih vrsta (npr. sonate, simfonije, koncerta).
Pjesma je vokalna ili vokalno-instrumentalna skladba kraćega trajanja. Može biti namijenjena solističkom ili zborskom izvođenju uz instrumentalnu pratnju ili bez nje.
Pojam lirika označava umijeće pjevanja uz liru. Poznato je da se naziv lirika prvi put javlja u 1. stoljeću prije Krista. Alkej i Sapfa su prvi poznati liričari.
Lira je antičko trzaće glazbalo nježnoga zvuka, stoga pogodno za pratnju poeziji. Povezana je s kultom boga Apolona.
Što u svakodnevnome govoru označava riječ muza? Možeš li se sjetiti neke osobe iz svijeta umjetnosti ili zabave za koju se govori/govorilo da je muza? U kojemu kontekstu? Tko su bile muze u grčkoj mitologiji?
Muze (grč. Μοῦσαι, Mousai) jesu božice, zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti. Vjerovalo se da nadahnjuju umjetnike, stoga se i danas ovaj pojam uporabljuje za osobu koja je nadahnuće drugima, osobito umjetnicima.
Muze su bile kćeri Zeusa (vrhovnoga starogrčkog boga) i Mnemozine (božice pamćenja), a predvodnik im je bio Apolon, bog ljepote, poezije, glazbe, istine.
Zaštitnica glazbe i lirike bila je Euterpa, Kaliopa je zaštitnica epskoga pjevanja i govorništva, Klio povijesti i junačkoga pjesništva, Erato je zaštitnica ljubavnoga i himničkoga pjesništva, a Melpomena zaštitnica tragedije. Slijede Polihimnija kao zaštitnica svete pjesme i himni, Terpsihora je bila zaštitnica plesa, zaštitnica komedije naziva se Talija, a Uranija je zaštitnica astronomije.
O čemu pjevaju pjesnici i kako to utječe na glazbeno oblikovanje pjesme?
Što ti prvo privuče pažnju kod neke pjesme: poezija ili glazba? Koju od tih dviju sastavnica smatraš bitnijom za pjesmu kao glazbeno djelo? Objasni svoje mišljenje. Vrijedi li to pravilo za sve pjesme? Potkrijepi glazbenim primjerom svoje mišljenje.
U poeziji je često zaustavljen izniman trenutak, dojam koji je na pjesnika ostavila neka osoba, događaj, krajolik (primjerice ljubavne, pejzažne pjesme). Pjesnici poezijom izražavaju svoje misli, uvjerenja, stavove (primjerice refleksivne, duhovne pjesme).
Stihovi odražavaju i društvene prilike, običaji te socijalne prilike zajednice ili pojedinca (primjerice radne, domoljubne, socijalne, protestne pjesme). Pjesme mogu imati i narativni, pripovjedni karakter, primjerice, epske pjesme o temama iz povijesti i mitologije, balade. U baladama nerijetko možemo uočiti i kompoziciju koja je tipična za dramski tekst, primjerice, Vilinski kralj Johanna Wolfganga Goethea, koju je uglazbio Franz Schubert.
Poezijom pjesnici izražavaju svoje osjećaje divljenja prema nekoj osobi (ljubavne), prirodi (pejzažne), domovini (domoljubne), njome izražavaju svoje misli i stavove (refleksivne, duhovne). U pjesmama se često odražavaju društvene prilike i običaji te socijalne prilike zajednice ili pojedinca (radne, socijalne, protestne pjesme). Pjesme mogu imati i pripovjedni karakter (epske pjesme o temama iz povijesti i mitologije, balade).
Pjesme pripovjednoga tipa maloga su melodijskog opsega, ritam prati prirodni govorni ritam kako bi tekstni sadržaj bio što jasniji i razumljiviji. Tekst je u njima dominantna značajka. Sadržaj može biti satiričan, povijesni i mitološki, socijalni i sl.
Barbara Furtuna i L'Arpeggiata: Maria
...Marija, čuj krik glasnika agonije,jer došao je čas.
Marija, došlo je vrijeme smrti za tvojega sina Isusa...
...Marija, došlo je vrijeme da sila porazi razum
i samo bol ostaje.
Dolaze oni koji donose bol i patnju
Marija, ništa ih neće zaustaviti.
Marija, Marija...
Leonard Bernstein: Maria iz mjuzikla Priča sa zapadne strane
...Marija,
Najljepši zvuk što ikad čuh:
Marija,...
Svi najljepši zvukovi svijeta
Sad su u jednoj riječi ...
Marija!
Upravo sretoh djevojku imenom Marija,
I odjednom, to ime
Meni više nikada neće biti isto.
Marija! ...
Murve (Dud) - Dragutin Domjanić
Dva stabla duda rodna imam: bijeli, taj je mlađi,
ali crni blizu plota, taj je puno slađi.
K njima sada mnogo lijepo dijete u dvorište zađe,
Svako, moje budno oko tamo u krađi nađe.
Tako sam i danas ulovio lijepu susjedu
Rekao sam joj: sad ja vidim tko mi gazi travu!
Što mi daš? Ti znaš sigurno za istinu (izreku) staru:
da se ono smije zaplijeniti, što se nađe u krađi?!
Branila se:
„Nestalo je najljepše mi pile, zato sam ga tražit išla k tebi u dvorište.“
Zašto nisi ti i mene onda u pomoć zvala?
Što su tebi usta crna? - Ti si murve brala.
„Da, jesam!
Zašto tajit? Slatke su i zrele.
Jesam, susjede, al' od danas još ću samo – bijele.“
Većina pjesama jesu kratka i sažeta djela, koja često u samo nekoliko rečenica odražavaju emocije, misli, dojmove o, primjerice, nekoj osobi, pejzažu, vjerskomu sadržaju. Melodijska razvijenost, karakteristike ritma, izvođački sastavi, način na koji je oblikovan glazbeni sadržaj često su uvjetovani samim sadržajem te vrstom stiha i drugim strukturnim elementima samoga teksta.
Kako nastaje pjesma?
Prisjeti se omiljene pjesme. Znaš li tko su autori glazbe i stihova? Poznaješ li kontekst nastanka te pjesme (što je inspiriralo autore da napišu pjesmu, možda određeni događaj ili životne okolnosti)? Je li skladatelj ujedno i autor teksta? Dodatne informacije potraži na mrežnim stranicama.
Stvaranje je individualan čin. Čak i kod tradicijske pjesme najčešće se radi o pojedincu ili o maloj skupini pojedinaca koji kreiraju glazbeno djelo koje će kasnije zaživjeti i postati dio kolektivnoga sjećanja zajednice i prenositi se usmenom predajom.
Poezija na temelju koje nastaju klasične solopjesme i zborske pjesme uglavnom je nastala već ranije, neovisno o tome dolazi li iz pera narodnoga pjesnika ili poznatoga književnika. Ponekad će i sam skladatelj biti autor teksta.
O glazbi i poeziji
Što književnici i pjesnici pišu o glazbi?
Glazba je lirska paučina između srca i duše.
Poslušaj nekoliko klasičnih i popularnih pjesama čiji tekstovi govore o glazbi.
Franz von Schober: An die Musik – Posvećeno glazbi
Ti ljupka glazbo, u koliko si tmurnih sati
rasplamsala toplu ljubav u mome srcu
kada me obuzme kaotični životni vrtlog,
i odvela me u jedan bolji svijet!
Često mi je jedan uzdah koji je ostavila tvoja harfa,
jedan tvoj slatki, sveti akord,
otključao beskraj boljih vremena,
ti ljupka glazbo, hvala ti na tome,
ti ljupka glazbo, hvala ti!
John Dryden: Music for a While
Glazba će na neko vrijeme odagnati sve tvoje brige.
Pitajući se kako to da su sve tvoje boli ublažene
A oholost umirena.
Dok Alekta oslobađa mrtve njihovih vječnih okova,
Dok zmije ne padnu s njene glave I bič iz njenih ruku.
Tumačenje: Pjesnik John Dryden promišlja o ulozi glazbe u našim životima. Pita se, ima li glazba moć liječenja naše duše? Dok slušamo glazbu, brige su odagnane, a zloća je umirena.
Alekta je boginja koja kažnjava smrtnike zbog njihovih grijeha. Njezina je kazna pomućeni um. Stoga se čak i Alekti s pomoću glazbe vraća zdrav razum i mir.
Prisjeti se prilike u kojoj si doživio izravnu snagu glazbe. O kakvoj se glazbi radilo? O kojoj pjesmi ili skladbi? Kako si osjetio njezin neposredni utjecaj?
Postoji iznenađujuće velik broj popularnih pjesama posvećenih glazbi samoj, poeziji, pisanju pjesama i pjevanju. Sastavi svoj popis pjesama o glazbi i usporedi je s popisima ostalih učenika iz razreda.
Promisli. Zašto pjesnici pišu o samoj glazbi? Radi li se o nedostatku inspiracije? Ili ih poezija i glazba zadivljuju toliko da su to teme kojima se rado obraćaju?
Može li nam bavljenje glazbom ili slušanje glazbe poboljšati osobnu kvalitetu života? Kako? O postavljenim pitanjima promišljat ćeš i u sljedećim aktivnostima.
Dvodijelni i trodijelni oblik pjesme
Iako nazivi dvodijelni i trodijelni oblik pjesme ukazuju na vokalno podrijetlo, ove oblike nalazimo i u koncertnoj instrumentalnoj glazbi te glazbeno-scenskim djelima.
U kasnijim razredima upoznat ćeš se s oblikom složene trodijelne pjesme, kao tipičnim instrumentalnim glazbenim oblikom, te sa simfonijskom pjesmom.
Muziciraj! Otpjevaj predložene pjesme a cappella, uz pratnju gitare, glasovira ili nekoga drugog glazbala: Moja diridika, Greensleeves, Oda radosti, Ta divna splitska noć.
Prije pjevanja raspravite u razredu i odgovorite na pitanja. Što znaš o podrijetlu pjesama Moja diridika, Greensleeves, Oda radosti, Ta divna splitska noć? Jesu li sve samostalne skladbe ili čine dio složenijega glazbenoga djela? Koja je pjesma zapravo tema kompleksnijega djela? O kojemu se djelu radi? Tko su autori (skladatelj i tekstopisac) te teme?
Moja diridika, Greensleeves, Ta divna splitska noć jesu tradicijske pjesme: slavonska, engleska i dalmatinska.
Oda radosti jedna je od glavnih tema 4. stavka, 9. simfonije u d-molu Ludwiga van Beethovena. Tekst je napisao njemački književnik, filozof i povjesničar Friedrich Schiller. Schillerova Oda napisana je 1785. godine, a ideja je usmjerena na jednakost i ujedinjeno čovječanstvo. Snažna poruka Schillerova teksta i jednostavna Beethovenova glazbena tema veličanstveni su spomenik europske kulture općenito i europske glazbene baštine. Stoga je tema Oda radosti (instrumentalna verzija) 1972. godine prihvaćena kao himna Vijeća Europe, a od 1985. godine i službena himna Europske unije.
Notni zapisi: Moja diridika, Greensleeves, Oda radosti, Ta divna splitska noć
U prethodnim primjerima upoznao si sljedeće oblike: jednodijelni, dvodijelni i trodijelni oblik pjesme.
Dvodijelni oblik pjesme sastoji se od dvaju različitih, kontrastnih dijelova A B. Taj oblik ima dvije najčešće inačice: A(aa) B(bb) i A(aa) B(ba). Oblik a a b a naziva se još i prijelaznim oblikom dvodijelne pjesme jer poretkom dijelova podsjeća na trodijelnu pjesmu.
Trodijelni oblik pjesme sastoji se od triju dijelova koji mogu biti potpuno različiti ili kontrastni prema glazbenoj građi (A B C) ili treći dio može predstavljati doslovnu ili variranu reprizu prvoga dijela (A B A).
A što čini strukturu glazbenoga oblika? Kao što kocku možeš podijeliti na šest jednakih kvadrata ili strofu na više stihova, tako su i glazbeni oblici sastavljeni od manjih dijelova ili elemenata tvorbe glazbe. Rješavajući sljedeći zadatak, upoznaj elemente tvorbe glazbe: motiv, malu glazbenu rečenicu i malu glazbenu periodu (velika glazbena rečenica i velika glazbena perioda imaju dvostruko veći broj taktova u odnosu na malu).
Oblici mogu biti: jednodijelni, dvodijelni i trodijelni.
Dvodijelni oblik pjesme sastoji se od dvaju različitih, kontrastnih dijelova: A B. Taj oblik ima dvije najčešće inačice: A(aa) B(bb) i A(aa) B(ba).
Trodijelni oblik pjesme sastoji se od triju dijelova koji mogu biti potpuno različiti ili kontrastni prema glazbenoj građi (A B C) ili treći dio može predstavljati doslovnu ili variranu reprizu prvoga dijela (A B A).
Muziciraj!
Izvedi predložene pjesme pjevanjem a cappella te tjeloglazbom (improvizirajući) ili uz matricu.
Strofna, varirana strofna i prokomponirana pjesma
Zamisli kako joggiraš po trkaćoj stazi, odnosno kroz krajolik u prirodi. U prvoj situaciji trčiš u istom ambijentu po istoj podlozi. U drugoj situaciji trčiš od točke A do točke B, napredujući prema cilju. Koje promjene zapažaš u jednoj, a koje u drugoj situaciji? S kojom se situacijom možeš poistovjetiti?
Usporedi fotografije međusobno te s načinima uglazbljivanja teksta, o kojima ćeš promišljati u aktivnostima koje slijede.
Pjesma, kao glazbena vrsta, u svojoj oblikovnoj strukturi nije određena samo glazbenim zakonitostima, već i zahtjevima teksta. Ta su dva principa često u ravnoteži, međusobno se prožimajući, međutim može i jedan od njih biti dominantan, tako da postoji cijeli niz različitih mogućnosti.
Najjednostavniji način uglazbljivanja teksta pjesme jest ponavljanje iste melodije u svim strofama, što karakterizira strofnu pjesmu. Pojedine strofe najčešće su skladane u jednostavnom dvodijelnom (AB) ili trodijelnom obliku (ABA).
Strofičnost je značajka mnogih narodnih i popularnih pjesama, u kojima ne dolazi do promjene raspoloženja u tekstu. Instrumentalna je pratnja u njima također jednostavna i ne mijenja se u pojedinim strofama.
Odslušane skladbe primjeri su varirane strofne pjesme. Zbog promjene raspoloženja, koje sugerira sadržaj teksta, u pojedinim strofama dolazi do promjena u melodiji vokalne dionice ili u instrumentalnoj pratnji.
Variranu strofnu pjesmu karakterizira promjena u melodiji vokalne dionice ili u instrumentalnoj pratnji u pojedinim strofama.
Kako bi postigli što bolju povezanost teksta i glazbe, skladatelji u prokomponiranoj pjesmi glazbeni sadržaj prilagođavaju zahtjevima teksta. U skladbama dominira evolutivni princip gradnje djela. Kod vokalno-instrumentalnih skladbi glasovir, ili neko drugo glazbalo, nije samo jednostavna akordička pratnja, već oslikava sadržaj djela i podcrtava stalne promjene raspoloženja.
U prokomponiranoj pjesmi se melodija i pratnja mijenjaju tijekom cijele skladbe sukladno promjenama u tekstu.
Projektni zadatak
Glazbeni recital
(od ideje do realizacije)
Načini izbor, TOP-LJESTVICU, pjesama (3 - 5 pjesama) koji će se sastojati od pjesama obrađenih u nastavnoj jedinici te pjesama po osobnome izboru.
Istraži tko su autori (skladatelji, autori glazbe, tekstopisci) pojedinih pjesama. Uz svakoga autora navedi kratku bilješku s njegovim biografskim podatcima i najvažnijim djelima.
Prezentiraj u razredu svoj odabir i usporedi ga s odabirom ostalih učenika. S obzirom na rezultate sastavite razrednu TOP-LJESTVICU.
Uz nastavnikovu pomoć uvježbajte pjesme koje su postigle najbolji rezultat i organizirajte recital (u sklopu projektnih dana škole, školske priredbe ili na nastavnome satu).
Osmislite i izradite plakate i pozivnice u digitalnom alatu prema želji.