Učionica: Subjektivna i objektivna stvarnost

Ponovite

Novela

Novela (tal. novella – novost) kratka je pripovjedna prozna vrsta u kojoj se u sažetom obliku najčešće pripovijeda jedan središnji događaj ili prikazuje jedan lik. Struktura novele zasnovana je na načelu ekonomičnosti. Na početku se obično uvodi lik ili opisuje ugođaj, u središnjem se dijelu iznosi fabula utemeljena na zapletu ili prikazu lika, a završni dio donosi obrat (naglo ili brzo razrješenje radnje). Utemeljiteljem novele smatra se Giovanni Boccaccio. U nastavku nalazi se sažeti pregled Iz povijesti novele s obzirom na zastupljenost tekstova u čitanci i lektiri.

Novelu kao književnu vrstu utemeljio je Giovanni Boccaccio u 14. stoljeću (predrenesansa) zbirkom Dekameron čiji je temeljni motiv kuga u Firenci 1348. godine. 7 djevojaka i 3 mladića odlaze u ljetnikovac izvan Firence. Svatko pripovijeda po jednu priču dnevno (10 sudionika – 10 priča). Taj se postupak ponavlja i sljedećih dana, s iznimkom petka i subote: tako nastaje Dekameron (Knjiga deset dana), djelo sastavljeno od 100 priča ispričanih u 10 dana.

Dvije su velike teme Dekamerona: ljubav, prikazana na svim razinama, i inteligencija. Likovi su pripadnici svih društvenih slojeva, motivirani željom za bogatstvom i uživanjem u ovozemaljskom životu. Boccaccio naglašava sve što je ljudsko, spontano i prirodno, izražavajući tako novi humanistički svjetonazor i rušeći tabue srednjega vijeka.

Miguel Cervantes de Saavedra, Uzorite novele (1613.) – renesansna novela

Cervantes je u španjolsku književnost uveo novelu po uzoru Boccacciov Dekameron. Zbirka Uzorite novele sastoji se od dvanaest novela. Cervantes je novelu prilagodio svom vremenu: u središtu nisu više događaji, nego likovi i sredina.

(...) formalno i sadržajno ju je usavršio, dodavši joj dijaloge, kojih u talijanskim pričama gotovo da i nije bilo, očistivši je od komentara i citata što su skretali pažnju od radnje. Nju je pak obogatio brojnim epizodama, ne narušavajući joj jedinstvo, smjestio je u domaću sredinu i izbacio natruhe čudesnog. Zbirka od dvanaest priča napisana je kako reče autor, da zabavi i pouči. Ima u njima ljubavnih zapleta, prerušavanja, dvoboja, trovanja, prizora iz skitničkog i ciganskog života, neodoljivo realističkih opisa lupeškog podzemlja. 'Uzorite novele' heterogen su skup brižljivo dorađenih pripovijesti.

Milivoj Telećan

Edgar Allan Poe, Crni mačak – novela s mističnim motivima (razdoblje romantizma)

Prve se hrvatske novele javljaju u prvoj polovici 19. stoljeća (u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda). Uglavnom se bave povijesnim i pseudopovijesnim temama (bitke protiv Turaka i sl.).

Realizam

Realistički autori uvode društvene teme i kritički prikaz stvarnosti: u središtu je novele lik kao tipičan karakter.

U hrvatskoj književnosti u drugoj polovici 19. stoljeća dolazi do zaokreta prema realizmu. Dominira književnik August Šenoa koji piše novele sa suvremenom tematikom (npr. Prijan Lovro, Karanfil s pjesnikova groba, Kanarinčeva ljubovca i dr.).

Modernistička novela

Krajem 19. i početkom 20. st. javlja se modernistička novela koja raskida s tradicijom i u prvi plan stavlja pojedinca i njegov unutarnji svijet (npr. novela Antuna Gustava Matoša Cvijet sa raskršća). Tada nastaje psihološka novela.

Suvremena novela

U suvremenoj noveli dolazi do promjena u strukturi i tonu: naglasak je na fragmentu i ugođaju, a autori se u prikazu stvarnosti često služe ironijom.

Edgar Allan Poe

Edgar Allan Poe bio je američki književnik, rođen u Bostonu.

Pisao je recenzije, kritike, eseje, pjesme i pripovijetke, uređivao i izdavao časopise, držao predavanja, a smatra se i ocem kriminalističkoga romana. Među prvim je američkim piscima koji su pokušavali živjeti samo od književnoga rada što ga svrstava među pionire profesionalnih književnika.

U SAD-u njegov rad nije naišao na poklonike, dok je u Europi ubrzo nakon smrti njegov osebujan stil prepoznat kao vrijedan – Charles Baudelaire preveo je njegove pripovijesti, a Stephane Mallarme pjesme.

Njime je bio oduševljen i Antun Gustav Matoš.

Biografiju možete dodatno istražiti na stranici e-lektire i u Hrvatskoj enciklopediji.

Krabulja crvene smrti

Balovi pod maskama, plesovi, razne igre, rituali ruganja i vrijeđanja, proste pošalice, drske lude, veliki karnevali na kojima se prinčevi, dvorjani, građani i seljaci zajedno vesele (obitelj Medici je, na primjer, pokazivala osobitu sklonost patroniziranju karnevalskih aktivnosti) — sve to ne samo da je pripadalo renesansnom dvorskom životu, već je predstavljalo i jednu od središnjih kulturnih tradicija na kojima se on zasnivao. No, očito je da su se dvorjani željeli razlikovati čak i na tom području. (...) Iako je dvorska kultura bila jednako duboko ukorijenjena u oralnosti kao i pučka kultura općenito, ona se upravo na tom području pokušala dokazati kao drukčija: osim detaljnih savjeta Castiglionea i della Case, dvorjani su se mogli obratiti i trećem izrazito popularnom priručniku o uglađenosti iz tog vremena: La civil conversazione Stephana Guazza. Prvobitna je otvorenost u drugoj polovici XVI. stoljeća ustupila mjesto sve većoj tendenciji prema aristokratskoj izolaciji.

(Gábor Klaniczay, Svakodnevni život i elite u kasnom srednjem vijeku: civilizirani i barbari)

Kakvu su ulogu balovi pod maskama imali u kasnome srednjem vijeku?
Po čemu su se razlikovali od poklada?
Objasnite izraz "aristokratska izolacija".
Tekst možete pročitati u cijelosti na mrežnim stranicama Matice hrvatske.

Priča na filmu

Pročitajte Poeovu novelu Krabulja crvene smrti u Književnome vremeplovu 2 (62. do 65. str.) te pogledajte animirani film. Obratite pozornost na interijer i likove, pokušajte prepoznati što više detalja iz originalne priče.

Usporedite svoj doživljaj novele s doživljajem autora animiranoga filma.
Animiranome filmu pridružite tekst priče. Je li štogod izostavljeno ili dodano? Komentirajte.

Antun Gustav Matoš

Na temelju ilustracije i audiozapisa (Matoševa biografija, Iz nedovršene autobiografije) rekonstruirajte Matošev životni put. Sažeto zabilježite najvažnije podatke o Matoševu životu, a nakon toga riješite zadatke koji se nalaze u nastavku ispod navedenih izvora.

Antun Gustav Matoš – biografija (radni listić)

Stvaralački portret

Antun Gustav Matoš – stvaralaštvo (prezentacija)

Cvijet sa raskršća

Za glavom mi sjelo na mahovinu djevojče tako bijelo i nježno kao da vidje samo bijelu mjesečinu, kao da disaše večernje cvijeće, kao da se sigraše samo sa noćnim, tamnim, baršunastim leptirima.

(...) Da bijaše noć, scijenio bih gledati mjesečarku, somnambulu. Ovako ne razbirah ništa i pitah se koje čedo Van Dycka ili Greuzea dođe pred grozničavu moju fantaziju iz starog gospodskog okvira. Je l' to koji slijepi prerušeni mramor iz talijanskih trijemova? Dođe li duša kakog sjetnog noturna da me očara na sramotu ironijskog dana? Sa kojeg gotskog prozora, sa koje duge siđe ta djevičanska bajka sklopljenih očiju? Koje vilinsko vreteno mi prede po bijelom danu ovu opojnu sliku tkanjem od snova i od sjetne čežnje? Je li to oživio akord Beethovenovog uzdaha nad arpeggiom Mondschein-Sonate?

Na CARNetovu portalu Meduza (prijavljujete se svojim [email protected] korisničkim podatcima) u Slušaonici pronađite kategoriju Radio scena i u njoj poslušajte radijsku obradu Matoševe novele Cvijet sa raskršća.

Matošev stil

Pozorno pročitajte ulomke iz Matoševih djela i potom riješite zadatke povezane s njima. Za potpuniji doživljaj oba teksta možete i poslušati u audiozapisu. (Svaki novi korak otvara se klikom na kvadratić u desnom kutu.)

Oko Lobora

Oblaci, teški, crni, zabrinuti oblaci. Oblaci kao misli. A pod oblacima i u oblacima gluhonijema, mrtva Ivančica. Sjećam se na dofinejske i savojske, na francuske slične gore, kao i ove pune velikih uspomena, velikih pouka, starih kaštela i naroda tamne, zemljane boje. Zemlja bo je mučni i žuhki tiranin pa obilježava svog sina i slugu. Na čelu mu brazda njenih beskonačnih briga, na koži mu boja njene ilovače i njenog zdravlja, na nogama i rukama tvrdi pečat žuljeva, pa kada seljak zabrinuto korača, vidiš kako ga zemlja mučiteljica i hraniteljica, majka i kraljica, privlači, pribija i zabija o svoje tvrdo tle. Taj zakon privlačivosti je više no fizički. Prah si bio i u prah ćeš se okrenuti. Tvoje tijelo, duša, srce, tvoje biće past će kao zrelo sjeme na starinu ove naše grude, i teško onome tko ostavlja jalov grob! Teško onome tko majci ne vrati više no što od nje primi! I trava i drač i zimzelen i vrba žalostinka će sa cipresima pričati da je to mjesto prokleto i da tu leži luđi čovjek od kralja kozjih ušiju. Jer Hrvatska si bio i u Hrvatsku se moraš obratiti, neharni sine hrvatski!

(početkom ožujka 1907.)

Jesenje veče

Olovne i teške snove snivaju

Oblaci nad tamnim gorskim stranama;

Monotone sjene rijekom plivaju,

Žutom rijekom među golim granama.

Iza mokrih njiva magle skrivaju

Kućice i toranj; sunce u ranama

Mre i motri, kako mrke bivaju

Vrbe, crneći se crnim vranama.

Sve je mračno, hladno; u prvom sutonu

Tek se slute ceste, dok ne utonu

U daljine slijepe ljudskih nemira.

Samo gordi jablan lisjem suhijem

Šapće o životu mrakom gluhijem

Kao da je samac usred svemira.

(1910.)

Uočite koji je zajednički motiv u navedenim tekstovima.
Na temelju konteksta (cjeline pjesme i priloženoga ulomka putopisa) odredite koje je značenje pridruženo tom motivu. Obrazložite i potkrijepite svoj odgovor.
Pronađite u tekstovima primjere poetizama i ispišite ih. Kakav je njihov učinak na stih ili rečenicu?
Pronađite primjere arhaizama i ispišite ih. Potražite njihovo značenje u rječniku.
Iz obaju tektova ispišite primjere najmanje triju stilskih figura. Imenujte ih i pokušajte odrediti što se njima postiže na razini izraza i sadržaja djela.(Ako dvojite oko učinka stilskih sredstava, pokušajte ih zamijeniti neutralnim izrazima pa usporedite i zaključite.)
Promotrite i usporedite raspored riječi u stihovima i proznoj rečenici. Što zaključujete na temelju uspoređivanja?
Primjerima dokažite tvrdnju da je Matošev stil izrazito slikovit neovisno o tomu piše li poeziju ili prozu.
Pronađite u Matoševoj crtici Kip domovine leta 188* isti motiv koji ste odredili u prvom zadatku. Uočite kakva je njegova uloga u tom tekstu.
Za kraj, na temelju svega što ste zaključili rješavajući ovaj zadatak, opišite Matošev stil u nekoliko rečenica (do 70 riječi).

Suvremena novela

Prava kratka priča po mnogočemu nalikuje snu – polazi od nagona. A vaš je onda zadatak ukrotiti iracionalnu srž tog djela. Prava kratka priča bliža je pisanju poezije ili sanjanju nego novelističkoj prozi.

Etgar Keret

Kratku priču upoznali ste već u prvome razredu u temi Priča o junaku gdje su vam u Čitaonici ponuđeni tekstovi za dodatno čitanje. Prisjetite se što je kratka priča, kada je nastala i kakav status uživa u hrvatskoj književnosti.

Autor priče koja se nalazi u vašim čitankama (Potrči doktora) Zoran Ferić dugi niz godina vodi radionicu pisanja kratke priče na koju se mogu prijaviti svi koji imaju vremena i volje za pisanje. Pročitajte opis radionice i odgovorite na pitanja.

Sviđa li vam se koncept radionice kreativnoga pisanja? Biste li voljeli sudjelovati?
Mislite li da se kreativno pisanje može naučiti? Obrazložite.
Pročitajte nekoliko kratkih priča nastalih na radionici i komentirajte ih. Biste li rekli da su ih napisali amateri ili biste ih pripisali afirmiranim autorima? Obrazložite.

Raslojenost leksika

U uvodu ste na primjeru Matoševe poezije i novela upoznali različite vrste raslojavanja leksika. U prilogu možete preuzeti prezentaciju kojom ćete proširiti svoje teorijsko znanje i ponoviti osnovne pojmove vezane za raslojenost leksika. Kako biste što lakše usvojili obilježja hrvatskih narječja i dijalekata pomoći će vam i zvučni atlas

Raslojenost leksika (prezentacija)

U prvome razredu učili ste o standardnomu jeziku i naučili ste pojam polifunkcionalnost uz koji vežemo funkcionalne stilove. Prisjetite se funkcionalnih stilova u Fon-Fonu 1. Pomoću prezentacije u prilogu prisjetite se osnovnih pojmova i proširite svoje znanje.

Funkcionalni stilovi (prezentacija)