Učionica

Na leđima divova

Dijalog s tradicijom nije izmišljotina suvremene književnosti. Postojao je od najstarijih vremena. Već u Bibliji može se naći priča o Noinoj arki i velikome potopu koja je zapravo tek inačica sumersko-babilonske predaje o junaku Utnapištimu, zapisane u Epu o Gilgamešu. U nastavku nalaze se još neka slavna djela inspirirana drugim književnim predlošcima. Za neka od njih već ste čuli pa prije klika koji će vam otkriti o kojemu se starijem književnom djelu radi pokušajte sami razmisliti znate li možda odgovor.

Marko Marulić kao kršćanski moralist inspiraciju je tražio u Bibliji pa su tako njegova dva najpoznatija epa - Davidijada (na latinskom jeziku) i Judita (na hrvatskom jeziku) - ime dobila upravo prema likovima koje nalazimo u starozavjetnim knjigama te na nov način prepričala njihove doživljaje.

Šiško Menčetić, Džore Držić i Hanibal Lucić najpoznatiji su hrvatski petrarkisti. Već ta odrednica jasno ukazuje na to da im je autor Kanconijera poslužio kao pjesnički uzor.

Još prije nego što je to učinio Molière u francuskome klasicizmu, Marin Držić napisao je po uzoru na Plautova Škrca (Aululariju) komediju Skup o patološki škrtome starcu koji mari samo za pronađeno zlato, a nimalo mu nije bitna sreća njegove vlastite kćeri.

Naglašena religioznost jedno je od obilježja baroka pa je ponovno Biblija, u ovom slučaju novozavjetna parabola iz Lukina evanđelja, poslužila kao ishodište poeme Suze sina razmetnoga Ivana Gundulića.

Andrija Kačić Miošić ne referira se ni na jedno konkretno književno djelo, ali njegov Razgovor ugodni naroda slovinskoga postiže veliki uspjeh upravo zato što se i stilski i sadržajno poziva na tradiciju narodne književnosti.

Dijalog s drugim književnim djelima nije uvijek i nužno afirmativan. Pravaš Ante Kovačić u svojoj parodiji Smrt babe Čengićkinje obrušio se na svojega političkog protivnika, narodnjaka bana Ivana Mažuranića, parodirajući njegov poznati ep.

Bez trećega Milana Begovića komorna je drama koja progovara o bračnim odnosima i psihološkoj preobrazbi žene koja više ne pristaje na ulogu žrtve, baš kao i Ibsenova Nora. Osim toga, glavni je muški lik u drami svojevrsni moderni Odisej koji se vraća kući nakon dugogodišnjega izbivanja gdje ga čeka vjerna Penelopa, ali njegova patološka ljubomora i posesivnost onemogućuju sretan završetak.

Homerova Odiseja (a posredno i Joyceov Uliks) okosnica je i romana Kiklop Ranka Marinkovića, ali za razliku od lukavog antičkog junaka koji stvari okreće u svoju korist, ovaj moderni nemoćan je pred jednookim čudovištem koje u ovom slučaju simbolizira rat i proždire sve pred sobom.

Granice između visokog i niskog stila u potpunosti se brišu u grotesknoj tragediji Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja Ive Brešana u kojoj Shakespeareovo remek-djelo prema naredbi primitivaca na poziciji moći postaje pučki igrokaz u službi ideologije, a nemoćni pojedinac na kraju više ne uspijeva ni osvetiti se spletkarošu i silniku.

Pavao Pavličić: Koraljna vrata

Dubrovčanin Ivan Gundulić središnja je ličnost hrvatskoga baroka, ali i jedan od najznačajnijih predstavnika europske književnosti u prvoj polovici 17. stoljeća. Njegov povijesno-junački ep Osman smatra se remek-djelom starije hrvatske književnosti i kao takav poslužio je kao inspiracija suvremenome hrvatskom književniku Pavlu Pavličiću za njegov roman Koraljna vrata. Okosnica radnje toga književnog uratka vrti se oko dvaju izgubljenih pjevanja Osmana, koja su u povijesti u nekoliko navrata pokušali dopisati kasniji književnici, a najuspjelijom smatra se dopuna Ivana Mažuranića sredinom 19. stoljeća. Pavličićeva je pozicija drukčija - on ne nadopisuje originalni Gundulićev tekst, već iz njega crpi građu za sasvim novo književno djelo, gradeći zaplet oko događaja koji su uslijedili nakon što je njegov književni junak pronašao originalno 14. i 15. pjevanje.

Razumijevanje sadržaja

Pročitajte zadani ulomak i provjerite točnost svojih odgovora.

Koraljna vrata - zadaci uz polazni tekst

Je li savršenstvo uistinu savršeno?

Pročitajte ulomke iz romana Koraljna vrata koji se nalaze u tiskanome izdanju Književnoga vremeplova 3. U njima se, prateći kronološki daljnju fabulu djela, saznaje kako su pjevanja Osmana koja Krsto Brodnjak nalazi u škrinji na Lastovu uistinu originalna, što Gundulićev ep čini savršenim književnim djelom. Da bi stvar bila još čudnija, na listovima se nalazi prah koji uzrokuje čudotvorna ozdravljenja ljudi na otoku. No ta ''epidemija zdravlja'' vrlo brzo dovodi do toga da ljudi s otoka počinju tjerati sve one koji nisu zdravi, a Krsto počinje razmišljati o tome treba li uopće remetiti prirodnu ravnotežu nesavršenoga svijeta te se propituje što se događa s društvom kad savršenstvo postaje jedinim mjerilom vrijednosti pa počne ograničavati i samu slobodu. Je li u tome jednostranome savršenstvu dobro više uopće dobro ako ne postoji zlo te kako uopće možemo znati da je dobro, a nije možda upravo zlo?

Ovakvo promišljanje može se pronaći i u kineskoj filozofiji gdje su dva osnovna pojma tzv. jin i jang. Oni simboliziraju dvojnosti u svijetu (npr. svjetlo i tamu, muško i žensko, hladno i toplo) koje se međusobno nadopunjuju i samo tako udružene čine jedinstvo.

Simbol jina i janga lijepo pokazuje njihovu komplementarnost jer se oni savršeno sklapaju u oblik kruga, a osim toga svaki od njih sadrži i djelić drugoga (crni kružić u bijeloj polovici i bijeli kružić u crnoj polovici simbola).

Složite simbol. Sigurno ste ga dosad već imali prilike vidjeti.
Slažete li se s postavkom da je postojanje samo jedne krajnosti besmisleno jer se gubi sama njezina poanta?
Biste li vi dugotrajno uživali u savršenstvu?
Pročitajte roman Koraljna vrata i pronađite sve nesavršenosti na koje se Krsto Brodnjak odlučuje na njegovu kraju spaljivanjem rukopisa Osmana.

U siječnju 2019. godine Pavao Pavličić imao je službeno predstavljanje svoje stote knjige ''Bakrene sove''. Fascinantno je to dostignuće jednoga od naših najproduktivnijih i najčitanijih pisaca koji je u svojoj karijeri pisao romane, kratke priče, autobiografske zapise, feljtone i romane za djecu, a posebno se istaknuo djelima kriminalističkoga žanra.

Saznajte više o biografiji i bibliografiji ovoga hrvatskog suvremenog književnika klikom na sljedeću poveznicu.

Rasprava

Proučite poglavlje o raspravljanju u udžbeniku Fon-Fon 3 i prema koracima navedenima u njemu organizirajte raspravu o temi: Jesu li književnici koji se koriste tuđim već prije napisanim djelima plagijatori ili kreativci?

Predavanje

Nadovežite se na tezu o kreativnosti u današnjemu vremenu i razmislite o tome potiču li naši obrazovni sustavi i u kojoj mjeri originalnost i kreativnost kod učenika ili se više cijeni reprodukcija naučenoga znanja i zadovoljavanje određenih formalnih obrazaca. Nakon toga pogledajte predavanje sir Kena Robinsona koji se pita ubijaju li škole kreativnost. Radi se inače o najgledanijem TED predavanju koje je samo na originalnoj stranici dosad pogledano oko 66 milijuna puta.

Kako je predavač rasporedio građu? Prepoznajte dijelove predavanja.
Kakvim se stilom služi predavač? Komentirajte funkciju humora u ostvarivanju cjelokupnoga dojma.
Slažete li se s predavačevim tvrdnjama? Obrazložite.