Učionica

Epska tehnika

Na početku klasičnoga epa dolazi invokacija, uvodni dio u kojem epski pjesnik zaziva muze ili božju pomoć u pisanju epa.

  • Pronađite u svakome od primjera koga epski pjesnik zaziva. 
  • Koji od ovih primjera nije klasična invokacija? Obrazložite svoj odgovor.

Pripovijedanje u epu započinje in medias res (u središtu zbivanja), što znači da se podrazumijeva kako čitatelj već zna cijelu priču i njezin kontekst pa se ne mora pripovijedati kako je nešto započelo, već se može izravno uključiti u radnju o kojoj se pripovijeda. Suprotni postupak bio bi ab ovo (od jajeta). 

Ponavljanje - riječi, izraza ili situacija

  • stalni epiteti (brzonogi Ahilej, silni Agamemnon, sjajnošljemac Hektor, volooka Hera)

Digresija - manje udaljavanje od glavne radnje, uglavnom nekim duljim opisom

Epizoda - dulje udaljavanje od glavne radnje koje se može izdvojiti iz nje kao zasebna cjelina

Najpoznatiji epovi svjetske i hrvatske knjjiževnosti

Homer i Vergilije - Kako je pala Troja?

Homerova Ilijada i Odiseja te Vergilijeva Eneida svojim su radnjama vezani uz mit o Troji te uz desetogodišnji rat koji su vodili Ahejci i Trojanci. Ipak, svaki od njih obrađuje različite događaje, a neke od njih ne nalazimo ni u jednome od navedenih epova, već za njih znamo tek iz samoga mita.

  • Vergilije je u pisanju Eneide navodio Homera kao svoga uzora. Po čemu se to može vidjeti u njegovu epu?
  • Što je heksametar? Na čemu se temelji?

Srednjovjekovni nacionalni epovi

Istražite:

  • Na koje je značajno djelo klasicizma utjecala Pjesan o Cidu? Tko mu je autor i što je ono po vrsti?
  • Zašto je Pjesma o Nibelunzima značajna u povijesti glazbe?
  • S kojim od navedenih epova u filmskoj ekranizaciji možemo povezati glumicu Angelinu Jolie?

Dante Alighieri, Božanstvena komedija

Pogledajte videozapis o predrenesansnome epu Božanstvena komedija kako biste se bolje upoznali sa sadržajem djela, njegovim alegorijskim tumačenjem i događajima u životu njegova autora Dantea Alighierija koji su izravno utjecali na samu radnju. 

Ludovico Ariosto, Bijesni Orlando

Renesansni ep dijeli naslovnoga junaka s francuskim srednjovjekovnim epom Pjesan o Rolandu. Priča o hrabrome vitezu proširuje se složenom radnjom i brojnim epizodama. 

  • Služeći se internetskim izvorima, pročitajte sadržaj Bijesnoga Orlanda.
  • Pokušajte prepoznati koje je motive Gustav Doré prikazao na prethodnim ilustracijama. 
  • Koje biste djelo radije pročitali - Pjesan o Rolandu ili Bijesnoga Orlanda? Zašto?
  • Koja je ključna razlika između srednjovjekovnoga i renesansnoga Rolanda/Orlanda? Obrazložite svoj odgovor.

U Dubrovniku se na Stradunu ispred crkve sv. Vlaha kao najstarija gradska javna skulptura nalazi Orlandov stup. On je u prošlosti imao različite funkcije (od mjesta gdje su se čitali proglasi i obavijesti, preko one stupa srama i javnih kažnjavanja prekršitelja zakona, do praktične koristi u vidu vitezove desne ruke propisane kao mjere za dužinu), a danas se za vrijeme održavanja Dubrovačkih ljetnih igara na njemu vijori zastava na kojoj piše Libertas (sloboda). 

  • Istražite kako se stup s Orlandovim likom našao u Dubrovniku i koja je poveznica srednjovjekovnoga viteza s tim gradom.

Marko Marulić - Judita

Judita se smatra kršćansko-vergilijanskim epom. Odredite sljedeće značajke prema pripadnosti jednoj od navedenih opcija.

Judita kao književni lik

U starozavjetnoj biblijskoj priči Judita je prelijepa mlada udovica koja je iznad svega pobožna i bogobojazna. Uzdajući se u Božju pomoć, spušta se među neprijatelje koji u opsadi drže njezin grad kako bi zavela vojskovođu Holoferna. Na kraju odrubljuje mu glavu, spašava svoj narod te postaje simbol otpora i nepokolebljive vjere u Boga.

U prvome epu umjetničke književnosti ispjevanom na hrvatskom jeziku Marko Marulić koristi se pričom o Juditi kao parabolom kako bi ukazao na njezinu hrabrost i pobožnost, ali i kako bi na alegorijskoj razini pokazao da je uz slogu i vjeru u Boga moguće oduprijeti se turskoj opasnosti. Zanimljivo je da je Marulić Juditu fizički i duhovno opisao u duhu petrarkizma.

Suvremeni hrvatski dramski pisac Miro Gavran priču o Juditi donosi u obliku njezinih dnevničkih zapisa u kojima ispovijeda svoj život. Ona se više ne prikazuje kao moralno uzvišena junakinja, već kao žena od krvi i mesa koja nakon mučnoga braka postaje udovicom, a tek s Holofernom otkriva slasti ljubavi. Holoferno pak nije više bezdušni nasilnik kao u klasičnim tekstovima, već je pažljiv i osjećajan muškarac te se među njima javlja iskrena ljubav, a Judita je prisiljena birati između osobne sreće i obveze prema svome narodu. 

Ivan Gundulić, Osman

Kolo od sreće uokoli
vrteći se ne pristaje:
tko bi gori, eto je doli,
a tko doli gori ustaje.

  • Slažete li se s navedenom tvrdnjom?
  • Možete li navesti neki povijesni primjer koji potvrđuje tvrdnju?

Osman nikad nije tiskan za Gundulićeva života te su mu izgubljena dva pjevanja (14. i 15.). Bilo je nekoliko pokušaja nadopune, a općeniti je stav da je to najbolje uspjelo Ivanu Mažuraniću u 19. stoljeću. S druge strane, ta izgubljena pjevanja i njihov fiktivni pronalazak poslužili su suvremenome hrvatskom književniku Pavlu Pavličiću za oblikovanje radnje  romana Koraljna vrata. 

Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

Protuturska tematika

Ivan Mažuranić u djelu Smrt Smail-age Čengića nastavlja tradiciju svojih prethodnika iz razdoblja humanizma, renesanse i baroka koji su se u svojim književnim djelima bavili protuturskom tematikom.

Djela s protuturskom tematikom

Marko Marulić - Molitva suprotiva Turkom, Judita

Juraj Šižgorić - Elegija o pustošenju Šibenskog polja

Brne Karnarutić - Vazetje Sigeta grada

Hanibal Lucić - Robinja

Ivan Gundulić - Osman

Ivan Mažuranić - Smrt Smail-age Čengića

Kompozicija

Likovi

Promatramo li Smail-agu Čengića kao klasičnog antagonista, postavlja se pitanje tko je u djelu protagonist. Isprva se može učiniti da je to možda Novica koji je prisutan u radnji od samoga početka, svjedoči ubojstvu svoga oca i čitatelj prati njegov prelazak sa strane zla na stranu dobra. No to nije tako - bez obzira na pokrštavanje, previše je nevine crnogorske krvi na njegovim rukama, a osim toga njega u djelima ne vodi pravda, već osveta. Jedini pravi protagonist u Mažuranićevu podvojenu svijetu može biti - četa. Takvim jednim kolektivnim likom Mažuranić potvrđuje specifičnost hrvatskoga romantizma u odnosu na europski i svjetski. Naime, za razliku od romantičarskog individualizma društveno-političke prilike na našim prostorima u prvi su plan gurnule upravo naglašeni kolektivizam. 

Stil

Ivan Mažuranić - lik, djelo i ostavština

Doznajte više o autoru Smrti Smail-age Čengića te prvom hrvatskom banu pučaninu na ovoj poveznici

Valja također napomenuti da je Ivan Mažuranić s braćom Antunom i Matijom pokrenuo projekt stvaranja svoje vlastite biblioteke. On i članovi njegove obitelji uspjeli su sakupiti preko 8000 knjiga, a biblioteka je dobila i status spomeničke baštine. Danas se Spomenička knjižnica i zbirka Mažuranić - Brlić - Ružić nalazi na sušačkim Pećinama u Rijeci, u vili poznate riječke obitelji Ružić, a od 2000. godine otvorena je i za javnost. Osim knjiga i spisa u njoj se mogu naći i obiteljski predmeti i pokloni, a zaštitni je znak zbirke prsten Smail-age Čengića. Više o knjižnici i zbirci doznajte na ovoj poveznici

Upućivački tekst: Molba

Zamislite da ste Ivan Mažuranić koji se nekim čudom našao u poziciji da traži posao u 21. stoljeću te kao prilog prijavi na natječaj za posao pisca reklama (tzv. copywritera) piše molbu. Za pomoć u pisanju molbe poslužite se uputama u tiskanom izdanju udžbenika Fon-Fon 3.

Slušaonica - zvučni zapisi odabranih tekstova