Varijacije u klasicizmu, romantizmu i glazbi 20. stoljeća

Uvod

Sudjelujući u nizu aktivnosti ovoga poglavlja upoznat ćeš relevantna djela glazbeno-stilskih razdoblja bečke klasike, romantizma te glazbenih pravaca i stilova klasične glazbe u 20. stoljeću, ali i glazbenih žanrova popularne i jazz-glazbe.

Varijacije u djelima bečkih klasičara

Poslušaj poznatu temu drugoga stavka gudačkoga kvarteta Jospha Haydna. Odakle ti je poznata ta tema? Čuješ li glavnu temu tijekom cijele skladbe? Koje se glazbeno-izražajne sastavnice tijekom razvoja skladbe najčešće mijenjaju?

Pri prvome slušanju odredi strukture teme. Ponovno poslušaj skladbu u cijelosti i poveži broj varijacije s odgovarajućim opisom. 

Varijacije ovoga tipa nalaze svoje korijene u stvaralaštvu engleskih virginalista i španjolskih lutnjista, a vrhunac doživljavaju u djelima bečkih klasičara. Nazivaju se ornamentalne varijacije.

Naime, tema u njima zadržava svoj osnovni oblik u svim varijacijama, dok se kod pojedinih varijacija mijenja melodija, ritam, metar ili tonski rod (istoimeni dur ili mol). Najizraženije su melodijske varijacije koje glazbeno tkivo obogaćuju ukrasima, trilerima, prohodnim tonovima i različitim ukrasnim figurama, a značajne su i promjene ritma s karakterističnom uporabom sinkopa.

Za znatiželjne

Varijacije u glazbi 19. i 20. stoljeća

Poslušaj dvije skladbe koje su nadahnule Sergeja Rahmanjinova (1873. - 1943.) na skladanje Rapsodije na Paganinijevu temu.

Prisjeti se Paganinijeva nadimka i saznaj kakva raspoloženja donosi stavak Dies irae u simfonijskoj glazbi? Možeš li karakteristične motive povezati s poznatim likom iz književnosti ili iz drugih umjetnosti?

Pozorno poslušaj kako je Rahmanjinova nadahnula poznata Paganinijeva tema. Do koje mjere je tema ostala prepoznatljiva? 

Prati daljnje promjene teme.

Dizanjem ruke označi pojavu druge teme: Dies irae.

Zapiši koje sve promjene uočavaš.

Nakon slušanja usporedite i raspravite odgovore zajedno u razredu.

Rahmanjinov već na početku skladbe opravdava naziv ovakvoga tipa varijacija – slobodne ili karakterne varijacije. 

Kod karakternih varijacija skladatelji potpuno slobodno mijenjaju ritam, mjeru, tempo, harmoniju, ponekad uvode i polifone varijacije te posve nove teme, ili se čak odmiču i od same forme teme. Posljedično se pojedine varijacije u tolikoj mjeri udaljavaju od teme da joj potpuno mijenjaju karakter. Radi zaokruživanja cjeline i ponovnoga prisjećanja izvorne teme, ona se nerijetko ponovno izlaže na završetku skladbe.

Karakterne varijacije prvi je skladao Ludwig van Beethoven (1770. - 1827.), a u ovakav tip varijacija izabiru i mnogi romantički skladatelji te skladatelji 20. stoljeća poput Franza Schuberta, Edwarda Elgara, Benjamina Brittena i drugih.

Poslušaj videozapis. Opiši dojam koji na tebe ostavlja ova skladba. Koja glazbeno-izražajna sredstva izazivaju utiske koje si opisao?

Novost u tehnici variranja 20. stoljeća razvila se u dvanaesttonskim djelima Arnolda Schönberga i njegovih sljedbenika. Svako novo djelo skladano određenim dvanaesttonskim nizom može se smatrati varijacijom izvornoga niza, što se još sustavnije provodi tehnikom totalne organizacije. Princip varijabilnosti do izražaja dolazi i u aleatoričkim skladbama koje karakterizira slučajnost, neponovljivost, promijenjivost u skladateljskome postupku oblikovanja glazbenoga djela (Karlheinz Stockhausen: Klavierstück) ili u izvođačkoj interpretaciji zadane forme.

Poslušaj videozapis. Opiši svoj doživljaj skladbe. Koja glazbeno-izražajna sredstva izazivaju utiske koje si opisao?

Prisjeti se i prokomentiraj u paru ili u skupini. Zaključke iznesi pred razredom. 
U kojim se oblicima varijacija pojavljuje harmonijski uzorak u basu koji se ponavlja u cijelome djelu? Što za to vrijeme čujemo u gornjim dionicama? Što sve može biti tema u jazz-skladbi?

Za znatiželjne

Poslušaj preporučene skladbe. Pronađi informacije o njima, načinima variranja i obrade teme. Pronađi slične primjere u popularnoj i jazz-glazbi. Zaključke predstavi razredu služeći se odabranim digitalnim alatom.

Provjeri znanje