Suita
Uvod
Zamisli situaciju u kojoj bi želio zaplesati te pjesmu na koju voliš plesati? Plešeš li rado u društvu ili sam iz osobnog zadovoljstva?
Pogledaj videozapise. U kojoj situaciji se prepoznaješ kao sudionik? Obrazloži svoj izbor.
Istraži: Plesovi renesanse i baroka vs. plesovi današnjice
Promisli još malo o glazbenim primjerima koje si gledao. Istraži više informacija te usporedi kulturni i društveni život te ulogu plesne umjetnosti u prošlosti i danas.
Istraži: Plesovi renesanse i baroka
Kako je izgledao dvorski život renesanse i baroka (15. - sredine 18. stoljeća)? Na kraljevskim dvorovima su živjele stotine, ponekad i tisuće dvorjana s njihovom poslugom. Kako je bio osmišljen društveni život dvora? Što je sve bivalo dijelom zabave dvorjana?
Organiziranjem raskošnih svečanosti, balova i koncerata plemstvo je pokazivalo i svoju ekonomsku moć.
Koje su kraljevske obitelji bile najutjecajnije na području kulture, umjetnosti i društvenoga života u razdoblju 17. i 18. stoljeća?
Istraži: Plesovi današnjice
Koja je uloga plesa u današnje vrijeme? U kojim prigodama plešemo?
Navedi i opiši razlike između plesova koje izvode amateri i profesionalci. Za koje vrste plesova je potrebno umijeće plesne umjetnosti za koju je nužno obrazovanje?
Za koje plesove je potrebno poznavanje plesne tehnike i plesnih koraka te primjereno odjevanje i ponašanje?
Istraži koje su dobrobiti plesa po zdravlje i kvalitetu života.
Pogledaj videozapise i upoznaj neke od štovatelja i pokrovitelja plesne umjetnosti prošlosti. Potraži slične glazbene primjere na mrežnim stranicama.
U ritmu plesne glazbe
Poslušaj audiozapise skladbi.
Kad muze plešu
... Jim Ferguson, kojega poznajem od srednje škole, danas je profesor antropologije. Dok je pripremao doktorat na Harvardu radio je na terenu u Lesotu, državici u cijelosti okruženoj Južnoafričkom Republikom. Ondje je proučavao seljane, družio se s njima i strpljivo stjecao njihovo povjerenje sve dok ga jednog dana nisu pozvali da otpjeva s njima jednu od njihovih pjesama. Dakako, kad su ga ti seljani iz naroda Suto upitali hoće li pjevati s njima, Jim je tihim glasom rekao: „Ja ne pjevam.“ Seljanima je njegova izjava bila zagonetna i neobjašnjiva...
... Samo su zurili u njega i rekli: „Kako to misliš da ne pjevaš? Pa govoriš!“ Jim mi je poslije rekao: „Bilo im je čudno kao da sam im rekao da ne mogu hodati ili plesati, iako imam obje noge.“ Pjevanje i plesanje bile su prirodne aktivnosti nerazdvojivo povezane i uključivale su svakoga. U jeziku soto glagol pjevati (ho bina), kao u mnogim svjetskim jezicima, znači i plesati, nema razlike, budući da se pretpostavlja da pjevanje uključuje tjelesne pokrete...
citat: Levitin, Daniel: Mozak i muzika; nakladnik: Vuković & Runjić, Zagreb, 2016., str.12. - 13.
Ritamski je pokret prirodan čovjekov izričaj. Kultura plesa dio je društvenoga razvoja čovječanstva još od prapovijesti. Plesni je pokret prisutan u svom elementarnom obliku kao izraz emocija, način komunikacije, dio magijskih obreda i rituala.
S vremenom su se iskristalizirali složeniji plesni oblici s umjetničkim težnjama izraza poezija, glazbe ili same tehnike plesa.
O značenju pojma mousikē téchnē (μουσική τέχνη) ili umjetnost muzâ bilo je već riječi u modulu Pjesma. U antičkome se svijetu pod tim pojmom nije podrazumijevala samo glazba u današnjem smislu riječi, već i poezija i ples. Naime, sinkretički odnos triju umjetnosti predstavljao je njihovu prirodnu sintezu s ciljem odgoja duha i svestrano obrazovanoga čovjeka.
Začetke profesionalnoga plesa nalazimo još u antičkome Rimu. Temelje klasičnoga baleta prepoznajemo u talijanskim ballettima 16. stoljeća, koji su predstavljali scenska uprizorenja društvenih plesova toga doba.
Koraci srednjovjekovnih i renesansnih plesova odjekuju gradovima i palačama
Poslušaj i usporedi skladbe.
Možeš li sve tri skladbe zamisliti kako se izvode na srednjovjekovnome dvoru, gradskome trgu ili sajmu?
Koje se skupine glazbala osobito ističu u pojedinim izvedbama? Koja ti se izvedba najviše sviđa i zašto?
Značajan je razvoj društvenih plesova 13. stoljeća, osobito na talijanskim i francuskim dvorovima. Mnogi plesovi vuku korijene iz narodnih plesova čiji autori često dolaze iz širokih, neobrazovanih narodnih slojeva. Razvoj društvenih plesova, u kojima su sudjelovali i amaterski i profesionalni plesači, pratimo još kroz djelovanje srednjovjekovnih lutajućih glazbenika te razvoja glazbe za potrebe dvorske zabave i ceremonija.
Popularni srednjovjekovni plesovi bili su ductia, estampida, trotto i saltarello. Slike iz toga razdoblja prikazuju plesače koji se kruću ukrug ili u nizu, koračanjem ili poskakivanjem.
Značajan napredak donosi razdoblje renesanse, kako u raznovrsnosti plesova tako i u njihovoj umjetničkoj obradi.
Srednjovjekovni društveni plesovi talijanskih i francuskih dvorova vuku korijene iz narodnih plesova, kao i njihovi autori koji često dolaze iz širokih, neobrazovanih narodnih slojeva.
Popularni srednjovjekovni plesovi bili su ductia, estampida, trotto i saltarello. Plesni koraci podrazumijevali su kretanje u krug ili u nizu, koračanje te poskakivanje.
Poslušaj skladbe. Zapleši!
Usporedi skladbe međusobno te sa srednjovjekovnim plesovima iz prethodnoga zadatka. Koja ti se skladba najviše sviđa i zašto?
