Imobilizacija
Uvod
Prilikom ozljede dolazi do poremećaja u koštanim i ligamentarnim tkivima. Lokalno oštećenje tkiva može biti popraćeno ozljedama neurovaskularnih struktura. Kod sumnje na ozljedu vratne kralješnice potrebno je primijeniti imobilizaciju vrata ovratnikom kako bi se spriječilo daljnje pomicanje vrata. Pogledajte sliku te pokušajte odgovoriti kako se naziva prikazani ovratnik ?
Klikom na sliku provjerite svoj odgovor i saznajte zanimljivosti o liječniku po kojem je dobilo ime.
Prilikom ozljede dolazi do poremećaja u koštanim i ligamentarnim tkivima.
Lokalno oštećenje tkiva može biti popraćeno ozljedama neurovaskularnih struktura.
Kod sumnje na ozljedu vratne kralješnice potrebno je primijeniti imobilizaciju vrata ovratnikom.
Imobilizacija se provodi kako bi se spriječilo daljnje pomicanje vrata.
Pogledajte sliku.
Pokušajte odgovoriti:
Kako se naziva prikazani ovratnik ?
Klikom na sliku provjerite svoj odgovor.
Saznajte zanimljivosti o liječniku po kojem je okovratnik dobio ime.
Na slici se vidi imoblizacija vratne kralješnice Schanzovim ovratnikom koji je dobio naziv po njemačkom ortopedu Alfredu Schanzu (1868. – 1931.).
Alfren Schanz osnovao je Njemačko društvo za ortopediju, a proučavao je stanja koja su problem i moderne medicine:
- kongenitalna iščašenja kukova
- skolioze kralješnice
- upalne bolesti zglobova.
Bio je autor niza radova na temu problematike kralješnice i patoloških stanja lokomotornog sustava.
Također je jedan od autora priručnika "Ortopedske tehnike za liječnike i bandažere", "Praktična ortopedija", "Izvedba umjetnih udova" itd.
Na slici se vidi imoblizacija vratne kralješnice Schanzovim ovratnikom.
Ovratnik je dobio ime po njemačkom ortopedu Alfredu Schanzu (1868. – 1931.).
Alfren Schanz osnovao je Njemačko društvo za ortopediju.
Proučavao je stanja koja su problem i moderne medicine:
- kongenitalna iščašenja kukova
- skolioze kralješnice
- upalne bolesti zglobova.
Bio je autor niza radova na temu problematike kralješnice i patoloških stanja lokomotornog sustava.
Jedan je od autora priručnika:
- "Ortopedske tehnike za liječnike i bandažere", "Praktična ortopedija", "Izvedba umjetnih udova" itd.
Imobilizacija kao jedan od najstarijih postupaka u medicini, tek se na početku 20. stoljeća dokazala kao adekvatan oblik u zbrinjavanju ozlijeđenih osoba.
Standardne metode se neprestano dopunjuju suvremenim pomagalima koje omogućuju brzu i učinkovitu imobilizaciju ozlijeđenog dijela tijela.
Imobilizacija je jedan od najstarijih postupaka u medicini.
Tek na početku 20. stoljeća imobilizacija se dokazala kao adekvatan oblik u zbrinjavanju ozlijeđenih osoba.
Standardne metode se neprestano dopunjuju suvremenim pomagalima.
Suvremena pomagala omogućuju brzu i učinkovitu imobilizaciju ozlijeđenog dijela tijela.
Imobilizacija
Pogledajte videozapis i doznajte najvažnije informacije o imobilizaciji.
Imobilizacija
Imobilizacija dolazi od latinske riječi "imobilisation" što znači učini nepomičnim.
Pojava bola, edema, krepitacija, skraćenja dužine ekstremiteta ili deformiteta u području ozlijeđenog dijela tijela upućuje na moguću luksaciju u području zgloba i/ili prijeloma kosti.
Takvo stanje zahtijeva primjenu imobilizacijskih sredstava u svrhu:
- kontrole pomicanja ozlijeđenog dijela tijela
- sprečavanja daljnje ozljede tkiva
- sprečavanje daljnje ozljede vaskularnih struktura.
Sredstva za imobilizaciju
Imobilizacijska sredstva mogu biti namjenska i pomoćna, a razlikuju se prema namjeni, veličini, materijalu od kojeg su građeni i načinu na koji se primjenjuju. Imobilizacijsko sredstvo se primjenjuje na način da se zahvate dva susjedna zgloba te se na taj način ekstremitet fiksira u postavljenoj udlazi/madracu. Vrsta i način postavljanja imobilizacije ovisi o dijelu tijela.
Imobilizacijska sredstva mogu biti namjenska i pomoćna.
Razlikuju se prema namjeni, veličini, materijalu od kojeg su građeni i načinu na koji se primjenjuju.
Imobilizacijsko sredstvo se primjenjuje na način da se zahvate dva susjedna zgloba.
Na taj način ekstremitet se fiksira u postavljenoj udlazi/madracu.
Vrsta i način postavljanja imobilizacije ovisi o dijelu tijela.
Namjenska sredstva za imobilizaciju
Stanja koja se imobiliziraju
Prilikom ozljeda vrlo često nastaju stanja koja zahtijevaju primjenu imobilizacijskih sredstava. Razlog tome je opasnost od progresije stanja daljnjim pomacima ozlijeđenog ekstremiteta.
Stanja koja se imobiliziraju su:
- luksacije zglobova
- opekline većeg stupnja
- sumnje na prijelom kosti
- obilnija krvarenja nakon primjene postupaka zaustavljanja
- ozljede glave
- sumnje na ozljedu vratne kralješnice.
Imobilizacija
Postavljanje imobilizacije
Postupak zbrinjavanja ozlijeđene osobe provodi se prema protokolu. Uz procjenu mjesta nesreće i procjenu osobne sigurnosti provodi se i ABCDE protokol, koji se u slučaju jakog krvarenja mjenjanja u CABC.
Postupak zbrinjavanja ozlijeđene osobe provodi se prema protokolu.
Uz procjenu mjesta nesreće i procjenu osobne sigurnosti provodi se i ABCDE protokol.
ABCDE protokol se u slučaju jakog krvarenja mjenjanja u CABC.
Prilikom pristupa ozlijeđenoj osobi treba imati na umu njezin strah, bol s kojim se suočava te je potrebno svaki postupak objasniti prije same provedbe. Svaka ozljeda boli i izaziva neugodu kod ozlijeđene osobe, tako da bi svakako trebale biti minimalno dvije osobe koje zbrinjavaju ozlijeđeni dio tijela prije postavljanja imobilizacije.
Potrebno je osloboditi od odjeće ozlijeđeni dio ekstremiteta kako bi se procijenila ozljeda (otvorena/zatvorena) te postoji li krvarenje.
Prilikom pristupa ozlijeđenoj osobi treba imati na umu njezin strah, bol s kojim se suočava.
Svaki postupak prije provedbe potrebno je osobi objasniti.
Svaka ozljeda boli i izaziva neugodu kod ozlijeđene osobe.
Trebale biti minimalno dvije osobe koje zbrinjavaju ozlijeđeni dio tijela prije postavljanja imobilizacije.
Potrebno je osloboditi od odjeće ozlijeđeni dio ekstremiteta kako bi se procjenila ozljeda.
Procjenjuje se je li ozljeda otvorena ili zatvorena te postoji li krvarenje.
Rezanje odjeće
Prije postavljanja imobilizacije provodi se kontrola neurocirkularnog statusa ozlijeđenog ekstremiteta palpacijom pulsa distalno od ozljede, što bi trebalo dopuniti postupcima provjere motoričke funkcije i osjeta (MOC - motorika, osjet, cirkulacija).
Ako je prisutno krvarenje, potrebno je provesti postupke za zaustavljanje krvarenja prije postavljanja imobilizacije.
Zaustavljanje krvarenja metodom direktnog pritiska
Prije postavljanja imobilizacije provodi se kontrola neurocirkularnog statusa ozlijeđenog ekstremiteta.
Kontrola se provodi palpacijom pulsa distalno od ozljede.
Palpaciju bi trebalo dopuniti postupcima provjere motoričke funkcije i osjeta (MOC - motorika, osjet, cirkulacija).
Ako je prisutno krvarenje, potrebno je provesti postupke za zaustavljanje krvarenja prije postavljanja imobilizacije.
Važni postupci u primjeni imobilizacije
Vrsta i način postavljanja imobilizacije ovisi o dijelu tijela koji je ozlijeđen.
Postavljanje imobilizacije na gornje i donje ekstremitete
Ozljede kralješnice
Ozljede kralješnice najčešće nastaju prilikom prometnih nesreća, padova/skokova s visina, tučnjavama te prilikom sportskih aktivnosti.
Promotrite sljedeću situaciju u videozapisu i odgovorite na pitanje nakon videozapisa.
Ostali uzroci ozljede kralješnice su:
- prometne nesreće
- pad s visine
- nesreće prilikom ronjenja
- sportske borilačke ozljede glave i vrata
- probojne ozljede.
Ozljede u prsno-slabinskom prijelazu čine oko 32 % ukupnih ozljeda kralješnice i najčešći tip prijeloma je kompresivni prijelom trupa kralješka.
Pregled i zbrinjavanje osobe s ozljedom kralješnice
Kod svih ozlijeđenih osoba provodi se traumatološki pregled kojem je prvi orijentir mehanizam nastanka ozljede.
Prilikom provođenja primarnog traumatološkog pregleda, ako je osoba pri svijesti, vrlo važno je dobiti podatke o nastanku same ozljede.
Osnovna pitanja koja se postavljaju su:
- osjećate li bolove u rukama ili nogama
- osjećate li bolove u vratu
- možete li micati rukama
- možete li micati nogama
- možete li stisnuti šaku.
Tijekom postavljanja pitanja potrebno je povlačiti prst po određenom dijelu tijela i pitati osobu osjeća li dodir i gdje.
Kod ozlijeđene osobe koja nije pri svijesti ispitivanje motorike i neurološkog osjeta provodi se bolnim štipanjem koje kod osobe koja nema oštećenu leđnu moždinu izaziva refleksno povlačenje ruke ili noge. Kod osobe koja ima oštećenu leđnu moždinu izostaje reakcija na bolno štipanje.
Kod ozlijeđene osobe koja nije pri svijesti ispitivanje motorike i neurološkog osjeta provodi se bolnim štipanjem.
Kod osobe koja nema oštećenu leđnu moždinu bolno štipanje izaziva refleksno povlačenje ruke ili noge.
Kod osobe koja ima oštećenu leđnu moždinu izostaje reakcija na bolno štipanje.
Najlošija proznoza za oporavak je kod ozlijeđenih osoba kod kojih je odmah u trenutku ozljede prisutan potpuni izostanak osjeta i motorike.
Prilikom trzajne ozljede vratne kralješnice dolazi do istegnuća mišića vratne kralješnice uslijed hiperekstenzije i hiperfleksije vrata uz rotaciju. Nakon ozljede osoba se žali na bol u području vrata, napetost vratnih mišića uz pojavu trnaca u rukama.
Prilikom trzajne ozljede vratne kralješnice dolazi do istegnuća mišića vratne kralješnice.
Do istegnuća mišića dolazi uslijed hiperekstenzije i hiperfleksije vrata uz rotaciju.
Nakon ozljede osoba se žali na:
- bol u području vrata, napetost vratnih mišića uz pojavu trnaca u rukama.
Postavljanje tvrdog ovratnika
Nakon početne procjene i pregleda ozlijeđene osobe za postavljanje tvrdog ovratnika potrebne su dvije osobe. Ozlijeđenoj osobi se uvijek prilazi sprijeda kako bi uočila druge osobe i dobila daljnje informacije o postupcima koji slijede u zbrinjavanju. Prije postavljanja ovratnika potrebno je provjeriti ima li osoba nakit (naušnice, ogrlice) te ga skinuti prije postavljanja ovratnika.
Procjenjuje se motorika, osjet i cirkulacija na svim ekstremitetima te se ovratnik podešava prema veličini osobe.
Nakon početne procjene i pregleda ozlijeđene osobe za postavljanje tvrdog ovratnika potrebne su dvije osobe. Ozlijeđenoj osobi se uvijek prilazi sprijeda.
Osobi se prilazi sprijeda kako bi uočila druge osobe i dobila daljnje informacije o postupcima koji slijede u zbrinjavanju.
Prije postavljanja ovratnika potrebno je provjeriti ima li osoba nakit (naušnice, ogrlice).
Nakit treba skinuti prije postavljanja ovratnika.
Procjenjuje se motorika, osjet i cirkulacija na svim ekstremitetima.
Ovratnik se podešava prema veličini osobe.
Osobi koja sjedi najprije se postavlja prednji dio koji podržava bradu, a osobi koja leži najprije se postavlja stražnji dio koji se provuče ispod vrata te se nakon toga namjesti prednji dio koji podržava bradu.
Osobi koja sjedi najprije se postavlja prednji dio koji podržava bradu.
Osobi koja leži najprije se postavlja stražnji dio.
Stražnji dio se provuče ispod vrata te se nakon toga namjesti prednji dio koji podržava bradu.
Postavljanje unesrećene osobe na dugu dasku
Za postavljanje unesrećene osobe na dugu dasku potrebne su minimalno tri osobe. Osobi koja se zbrinjava prilazi se sprijeda i daju se upute o daljnjim postupcima. Najprije slijedi kontrola motorike, cikrulacije i osjeta na svim ekstremitetima, zatim se postavlja ovratnik.
Za postavljanje unesrećene osobe na dugu dasku potrebne su minimalno tri osobe.
Osobi koja se zbrinjava prilazi se sprijeda i daju se upute o daljnjim postupcima.
Najprije slijedi kontrola motorike, cikrulacije i osjeta na svim ekstremitetima, zatim se postavlja ovratnik.
Duga daska se postavlja paralelno uz unesrećenu osobu.
Osoba koja pridržava glavu daje upute o trenutku pomicanja ozlijeđene osobe.
Druga osoba pridržava ramena i kukove, a treća osoba kukove i noge.
Sve tri osobe u jednom aktu okreću unesrećenu osobu na bok, a četvrta osoba stavlja dasku paraleleno uz tijelo unesrećene osobe te slijedi okretanje osobe natrag sinkronizirano na dasku.
Duga daska se postavlja paralelno uz unesrećenu osobu.
Osoba koja pridržava glavu daje upute o trenutku pomicanja ozlijeđene osobe.
Druga osoba pridržava ramena i kukove.
Treća osoba pridržava kukove i noge.
Sve tri osobe u jednom aktu okreću unesrećenu osobu na bok.
Četvrta osoba stavlja dasku paraleleno uz tijelo unesrećene osobe.
Slijedi okretanje osobe natrag sinkronizirano na dasku.
Završetak
U dane vikenda pogledajte film "Povratnik" (2015.) te obratite pozornost na važnost imobilizacije u cijeljenju prijeloma kostiju.
Zatim se podijelite u parove i pomoću digitalnog alata Canva izradite poster "Imobilizacijska sredstva".
Prezentirajte predmetnom nastavniku/nastavnici i kolegama/kolegicama u razredu.
Za kraj prezentacije pripremite pet pitanja za provjeru znanja kolega/kolegica.