Salona

U blizini današnjega Splita ostatci su velikoga rimskog grada. Salona je bila glavno središte rimske provincije Dalmacije i najveći antički grad na Jadranu. Bila je naseljena još u doba stare Grčke, a zbog svoga povoljnog geografskog položaja u rimsko se doba razvila u raskošan grad.

Salona je bila opasana moćnim bedemima od kojih je danas vidljiv istočni dio zidina građen od velikih kamenih blokova. Sačuvana su i gradska vrata s kulama iz Augustova doba, koja se nazivaju Porta Caesarea. Od tih je vrata kretala cesta prema jugu i sjeveru.

Od značajnih javnih zgrada sačuvani su ostatci foruma s kapitolijem koji je predstavljao središte javnoga, političkoga i vjerskoga života. U blizini foruma izgrađeno je kazalište koje je moglo primiti čak 3500 gledatelja. Prikaz toga kazališta pronađen je na slavnome Trajanovu stupu u Rimu što dovoljno govori o značaju Salone.

Na sjeverozapadu grada postoje sačuvani ostatci najveće salonitanske građevine – amfiteatra, sagrađenoga u 2. stoljeću. Veličanstveni trokatni amfiteatar mogao je ugostiti do 18 000 gledatelja. Bio je mjesto održavanja opasnih gladijatorskih borbi, a kasnije i mučenja prvih kršćana.

Uz istočna vrata u amfiteatru su se nalazile prostorije za životinje. Imale su željezne rešetke kako bi se zvijeri mogle vidjeti i prije samih igara. Postojao je i podzemni hodnik za ranjene i mrtve gladijatore koje su iznosili iz arene. Sama arena bila je dugačka 67 metara, a široka 43 metra.

Od ostalih javnih građevina sačuvani su ostatci gradskih četvrti te akvedukta preko kojega je rijeka Jadro opskrbljivala grad pitkom vodom.

Uz to pronađeni su brojni ostatci privatnih i javnih termi koje su bile i središte društvenoga i kulturnoga života. Najbolje su očuvane Velike gradske terme u istočnome dijelu grada izgrađene krajem 2. stoljeća. U sredini termi bilo je dvorište koje je služilo za vježbe na otvorenom, a uz to su bili bazeni s hladnom i mlakom vodom. Dobro su sačuvani i ostatci sustava za zagrijavanje.

Salona.

Salona

Uvod

U blizini današnjega Splita ostatci su velikoga rimskog grada. Salona je bila glavno središte rimske provincije Dalmacije i najveći antički grad na Jadranu. Bila je naseljena još u doba stare Grčke, a zbog svoga povoljnog geografskog položaja u rimsko se doba razvila u raskošan grad.

Salona je bila opasana moćnim bedemima od kojih je danas vidljiv istočni dio zidina građen od velikih kamenih blokova. Sačuvana su i gradska vrata s kulama iz Augustova doba, koja se nazivaju Porta Caesarea. Od tih je vrata kretala cesta prema jugu i sjeveru.

Od značajnih javnih zgrada sačuvani su ostatci foruma s kapitolijem koji je predstavljao središte javnoga, političkoga i vjerskoga života. U blizini foruma izgrađeno je kazalište koje je moglo primiti čak 3500 gledatelja. Prikaz toga kazališta pronađen je na slavnome Trajanovu stupu u Rimu što dovoljno govori o značaju Salone.

Na sjeverozapadu grada postoje sačuvani ostatci najveće salonitanske građevine – amfiteatra, sagrađenoga u 2. stoljeću. Veličanstveni trokatni amfiteatar mogao je ugostiti do 18 000 gledatelja. Bio je mjesto održavanja opasnih gladijatorskih borbi, a kasnije i mučenja prvih kršćana.

Uz istočna vrata u amfiteatru su se nalazile prostorije za životinje. Imale su željezne rešetke kako bi se zvijeri mogle vidjeti i prije samih igara. Postojao je i podzemni hodnik za ranjene i mrtve gladijatore koje su iznosili iz arene. Sama arena bila je dugačka 67 metara, a široka 43 metra.

Od ostalih javnih građevina sačuvani su ostatci gradskih četvrti te akvedukta preko kojega je rijeka Jadro opskrbljivala grad pitkom vodom.

Uz to pronađeni su brojni ostatci privatnih i javnih termi koje su bile i središte društvenoga i kulturnoga života. Najbolje su očuvane Velike gradske terme u istočnome dijelu grada izgrađene krajem 2. stoljeća. U sredini termi bilo je dvorište koje je služilo za vježbe na otvorenom, a uz to su bili bazeni s hladnom i mlakom vodom. Dobro su sačuvani i ostatci sustava za zagrijavanje.

Ponavljanje

Salona.