Već smo naučili da su arheolozi znanstvenici koji proučavaju ostatke ljudskih aktivnosti. Traže ostatke čovjeka, njegovih alata, oružja, odjeće, građevina i sl. Bave se nalazima od pojave čovjeka do srednjega vijeka. Istražuju materijalne ostatke koji su sačuvani zakopani u zemlji ili potopljeni u morima, rijekama i jezerima. Ostatke dinosaura i druge fosile traže paleontolozi.

Posao arheologa uključuje skupljanje nađenih predmeta, ali i njihovo pažljivo čišćenje, pranje i lijepljenje. Pronađene predmete arheolog treba konzervirati i restaurirati, odnosno posebnim postupcima zaštititi ih od propadanja te ih sačuvati u pronađenome obliku. Osim toga arheolog svaki pronađeni predmet fotografira i crta. Na temelju osobina pronađenih ostataka arheolog određuje kojemu razdoblju pronađeni predmet pripada.

(prilagođeno prema Vodič kroz zanimanja, ur. Branimir Šverko)

Arheološka se nalazišta uglavnom otkrivaju slučajno, najčešće tako da netko na određenome lokalitetu naiđe na nepoznat predmet ili kakav drugi ostatak, na primjer prilikom poljoprivrednih radova na polju. Vrlo se često arheološka nalazišta otkrivaju i prilikom iskapanja terena za temelje novih građevina. Osim ovakvih slučajnih nalaza, postoje i sustavno organizirana traganja za arheološkim nalazištima.

(prilagođeno prema Vodič kroz zanimanja, ur. Branimir Šverko)

Iskapanje terena obavlja se vrlo pažljivo i polako, obično rukom i malim alatkama, kako se grubim kopanjem ne bi oštetili vrijedni nalazi ili uništili važni tragovi. Takvo se nalazište posebno obilježava, određuje se i skicira njegov položaj, daje mu se naziv, određuje njegova veličina, navodi se gustoća nalaza pojedinih predmeta, odnosno, ako je riječ o građevinama, njihovi se ostatci pomno mjere i obrađuju.

(prilagođeno prema Vodič kroz zanimanja, ur. Branimir Šverko)

Arheologom se postaje po završetku studija arheologije na fakultetima u Hrvatskoj ili inozemstvu.