Helenistički grad znanja
Uvod
Aleksandrija je zbog svoje knjižnice bila grad koji su posjećivali znanstvenici željni novih spoznaja. Oni su stvarali nova djela i ostavljali ih budućim znanstvenicima.
Budući da se Aleksandrija nalazi na niskoj nadmorskoj visini uz rub delte Nila, kako na grad utječe rast razine svjetskoga mora?
Grad Aleksandrija je, zajedno s cijelim Egiptom, nakon smrti svojega osnivača Aleksandra Velikog pripao Ptolomeju I. On je osnivač dinastije Ptolomejevića koja će iduća tri stoljeća vladati Egiptom. U njegovo vrijeme pojavila se ideja izgradnje knjižnice u kojoj bi se skupljala i čuvala sva znanja tadašnjega svijeta. Ptolomej je bio vlasnik velikoga broja knjiga, a navodno je imao i dnevnik Aleksandra Velikog.
Pročitaj kako povjesničari Justin Pollard [đastin polard] i Howard Reid [hovard rid] opisuju Aleksandriju:
Prostor uz upravo sagrađenu kraljevsku palaču postao je još jednom gradilište za spavaonice, zbornice, laboratorije, opservatorije i zoološke vrtove. “Grad uma” baš kao i Aleksandrov san, počeo se pretvarati iz ideje u fizičku stvarnost. Ogromno bogatstvo Egipta, bogatstvo Ptolomeja I. usmjereno je prema novome cilju. Počela je izgradnja dviju najvećih ustanova na svijetu: muzeja i knjižnice u Aleksandriji.
Što znači “grad uma”?
Knjige kakve poznajemo danas u starome Egiptu, Grčkoj ili Rimu nisu postojale. Knjige toga vremena bili su svitci kojima je pisaća podloga bio papirus. Papirus se namatao oko štapića, a za pisanje se koristila samo jedna strana.
Aleksandrijske vlasti brižno su skupljale svitke, ali cilj im je bio uvrstiti u svoju knjižnicu sve knjige koje postoje. Ptolomej III. odredio je da svaki brod koji pristane u aleksandrijsku luku mora predati sve svoje svitke. Svitke bi pisari prepisivali pa bi knjižnica zadržala original, a kopija bi bila vraćena.
Kako je velik broj knjiga (svitaka) otežavao pronalaženje nekoga naslova? Kako su knjige posložene u današnjim knjižnicama?
Eratosten
Bio je matematičar, geograf, putopisac i predstojnik (upravitelj) aleksandrijske knjižnice. Pročitaj kako ga opisuje Kelly Trumble [keli trumble]:
Danas je Eratosten najpoznatiji po svojim radovima iz geografije. Osvajanja Aleksandra Velikog omogućila su nastanak izvješća o geografiji dotad nepoznatih dijelova svijeta, a bila su dostupna u knjižnici. Eratosten je iskoristio izvješća i izradio kartu poznatoga svijeta od Gibraltara do Indije, a bila je točnija u odnosu na prijašnje. Eratostenovo najveće dostignuće bilo je mjerenje opsega Zemlje.
Zašto se Eratostena smatra ocem geografije? Zaključi što je Eratosten mislio o obliku Zemlje s obzirom na to da je mjerio njezin opseg.
Labirint aleksandrijske knjižnice
Pred tobom je zadatak za čije uspješno rješavanje osim znanja povijesti trebaš i znanje matematike. Iskoristi svoja znanja i upoznaj jednoga od najistaknutijih aleksandrijskih znanstvenika.
Pokaži znanje matematike i prođi labirint.